Vesti

Ministarka Pavkov zajedno sa građanima u velikoj akciji čišćenja duž reke Dunav u novosadskom naselju Futog

Futog 2.jpg

Akciji su se, pored ministarke Pavkov i građana, pridružili i gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin, kao i članica gradskog veća Vanja Petković.

Futog 3.jpg

„Danas smo se okupili u Futogu nadomak Novog Sada, da uz podršku lokalne zajednice, mladih, i onih u zrelijem dobu koji imaju više iskustva, pomognemo akciju čišćenja duž Dunava. Hvala svim građanima, gradonačelniku Mićinu i kolegama iz Javno-komunalnog preduzeća ‘Čistoća’, koji su danas hteli sa nama da ulože trud i vreme i osnaže ovu inicijativu. Sve što se tiče rada i omogućavanja akcija na terenu Ministarstvo zaštite životne sredine će uvek podržati. Ovaj primer dobre prakse, proteklih dana pokazalo je više od 40 gradova i opština širom zemlje, gde su javno-komunalna preduzeća čistila divlje deponije i smetlišta. Ovakve akcije su značajne za zaštitu životne sredine i deo su mera Vlade Republike Srbije. Dobila sam informaciju da i različite zainteresovane strane i organizacije civilnog društva prate upravo ovo što radi Grad Novi Sad, Vlada i država u kontekstu upravljanja otpadom i ovih dana organizuju slične aktivnosti koje država godinama promoviše. Svaka podrška je dobra, i mi ćemo nastaviti sa ovom praksom jer samo zajedno možemo da rešimo problem otpada“, rekla je Pavkov.

Futog 4.jpg

Ministarstvo zaštite životne sredine je juče objavilo preliminarnu rang listu za projekte čišćenja divljih deponija u 2025. godini, prema kojoj će ukupno 120 miliona dinara biti raspodeljeno u te svrhe na 38 lokalnih samouprava. Među njima je, kako je dodala, i Novi Sad, u koji će biti uloženo više od 20 miliona dinara za uklanjanje izuzetno velike divlje deponije koja se prostire na jednom kvadratnom kilometru.

Futog 5.jpg

“Kroz projekte Ministarstva, u prethodne četiri godine, uspeli smo da očistimo više od 1.000 divljih deponija u našoj zemlji. Pored toga, ulažemo i u kapitalne zelene projekte. U ovom momentu radimo na osam projekata rekonstrukcije ili izgradnje potpuno novih modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom. Ka ovim regionalnim centrima će, kada završimo projekte, gravitirati više od dva miliona građana, što će doprineti da u narednih nekoliko godina napravimo održiv sistem upravljanja otpadom. Ono što je izuzetno važno za Novi Sad i za sever Srbije, jeste da se krajem godine očekuje potpisivanje ugovora i za početak radova na izgradnji modernog regionalnog centra za upravljanje otpadom i u ovom gradu“, rekla je Pavkov.

10 maj, 2025

Suzbijanje i sprečavanje daljeg širenja invazivne alohtone divlje vrste Heracleum sosnowsky na području Pančevačkog rita

Alohtona vrsta Heracleum sosnowskyi prepoznata je kao jedna od najopasnijih stranih biljnih vrsta zbog svog invazivnog karaktera i potencijalne opasnosti koju predstavlja za biodiverzitet i ljudsko zdravlje. Izrazito je velika biljka, od 100 do 300 cm visine, dvogodišnja ili višegodišnja. Listovi su veliki, izdeljeni, dok su cvetovi najčešće bele boje. Iako cveta i plodonosi samo jednom u toku životnog ciklusa, produkuje veliki broj semena.

Heracleum

Poreklom iz Azije (sa Kavkaza), vrsta je od 60.-tih godina prošlog veka gajena u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza kao medonosna i biljka za ishranu domaćih životinja, ali kada je ova tehnologija napuštena počela je da se nekontrolisano širi. Najveće populacije su prisutne u Letoniji, Estoniji, Litvaniji i Rusiji, ali je lokalno prisutna i u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj. 

Heracleum

Vrsta je registrovana kod nas, u blizini Kovilova (okolina Beograda), neposredno uz kanal i zbog postojanja realne opasnosti da će se, prvenstveno zbog prenošenja semena vodom, širenje nastaviti, neophodno je sprovesti mere  da se ovo širenje spreči.  

Heracleum

U cilju suzbijanja ove invazivne vrste, Ministarstvo zaštite životne sredine obrazovalo je Radnu grupu za izradu Predloga naredbe o merama postupanja u cilju uništavanja ili sprečavanja daljeg širenja unete alohtone divlje vrste Heracleum sosnowskyi.

Heracleum

Radna grupa je kao prvi korak u postupku suzbijanja širenja ove vrste definisala neophodno mapiranje vrste u Pančevačkom ritu, koje je u toku i koje sprovode Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu. Nakon mapiranja pristupiće se izradi Predloga Naredbe o merama postupanja u cilju uništavanja ili sprečavanja daljeg širenja unete alohtone divlje vrste Heracleum sosnowskyi.

8 maj, 2025

Pavkov u poseti preduzetnici u selu Gazdare: Primer kako napraviti balans u poslovanju i zaštiti životne sredine

Pavkov Medveđa sapuni 2.jpg

Pavkov je istakla da je ova preduzetnica svoj proizvod, domaći ajvar „Zavičaj u tegli“  razvila pre četiri godine, a ono ga čini posebnim jeste inovativna upotreba ostataka paprike, odnosno praktična primena cirkularne ekonomije.

Pavkov Medveđa sapuni 3.jpg

„U ovom domaćinstvu svi smo se uverili da može da se pomiri razvoj poslovanja sa brigom o životnoj sredini i da se i mali biznis vodi na održiv način. Jelena Miletić je uspela da iskoristi ostatke paprike kao što su stabljike, listovi i semenke i da od njih napravi prah koji se kasnije koristi u proizvodnji bio maski i sapuna. Ovakav pristup je ekološki, jer se iskorišćavanjem ostataka od proizvodnje ajvara doprinosi smanjenju otpada koji završava na deponijama, jer je taj otpad postao resurs koji ima novu upotrebnu vrednost. Ovo je takođe primer povezivanja tradicije i inovacije, uvažavajući principe cirkularne ekonomije koji su imperativ u zaštiti životne sredine“, rekla je Pavkov.

Pavkov Medveđa sapuni 7.jpg

Ministarka je navela da su neke procene pokazale da tokom samo jedne sezone proizvodnje ajvara na jugu Srbije nastane čak 21.000 tona ovog bio-otpada koji obično završava na divljim deponijama. Zato je, prema njenim rečima, ovo dobar primer odgovornog pristupa, koji demonstrira kako efikasno koristiti ostatke u proizvodnji.

Pavkov Medveđa sapuni 8.jpg

„Žene preduzetnice kao što je Jelena Miletić primer su kako mogućnosti održivog poslovanja treba da se iskoriste. Ona ne samo da stvara nove proizvode, već pokazuje i na koji način se princip cirkularne ekonomije može primeniti u preduzetništvu. Ministarstvo je propoznalo ovu inovativnu zelenu ideju, koja je podržana sa 30.000 dolara kroz projekat EU za Zelenu agendu u Srbiji, koji finansiraju EU i vlade Švedske i Švajcarske. Cilj je da, pored finansijske podrške, pomognemo ženama preduzetnicama sa sela i kroz obuke, pristup tržištima i promociju njihovih proizvoda. U ovom konkretnom slučaju, projekat je obuhvatio kupovinu opreme, obuku za 100 žena, proizvodnju 1.000 sapuna, 500 maski za lice i pokretanje onlajn platforme“, objasnila je Pavkov.

Pavkov Medveđa sapuni 9.jpg

Govoreći o značaju cirkularne ekonomije, ministarka Pavkov je podsetila da je u finalnoj fazi pripreme i novi Novi Program razvoja cirkularne ekonomije u Republici Srbiji za period 2025-2030, sa Akcionim planom 2025-2027 godine.

8 maj, 2025

Pavkov obišla radove na izgradnji kanalizacione mreže u Leskovcu: Projekat od velikog značaja za 20.000 građana

l2.jpg

Pavkov je naglasila da će završetkom radova, što je planirano krajem leta, biti napravljen važan korak ka uspostavljanju funkcionalnog sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u ovom gradu.

l4.jpg

„Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas u Leskovcu, među dobrim ljudima i domaćinima i to ovako dobrim povodom. Danas sam se uverila da su radovi na izgradnji nešto više od 78 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže u toku i da se odvijaju dobrom dinamikom. Do sada je izgrađeno 75 kilometara i 14 od planiranih 15 crpnih stanica. Očekujem da će radovi biti završeni u predviđenom roku. Za građane koji ovde žive, to znači da će dobiti mogućnost da se priključe na mrežu, što će im doneti bolji kvalitet života. Izgradnja kanalizacione mreže realizuje se u okviru ORIO projekta, koji se sprovodi uz podršku dve vlade, Vlade Holandije i Vlade Republike Srbije, a u ovom trenutku radovi se izvode na osam lokacija i četiri crpne stanice“, istakla je Pavkov.

l7.jpg

Prema njenim rečima, Grad Leskovac ovim projektom uspostavlja sistem sakupljanja i tretmana otpadnih voda, jer se završetkom kanalizacije stiču uslovi za rad centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda u punom kapacitetu koji iznosi 86.000 ekvivalent stanovnika i čije stavljanje u funkciju je takođe omogućeno uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine.

l8.jpg

„U saradnji sa Gradom Leskovcem realizujemo i niz drugih zelenih projekata koji su važni za građane. Od 2021. godine, kroz tri javna konkursa, podržali smo projekte pošumljavanja i ozelenjavanja i zajedno smo zasadili oko 930 sadnica. Takođe, kroz projekat Ministarstva zamenjen je i kotao na ugalj kotlom na gas u gradskoj kotlarnici ‘Crvena zvezda’, što je važno za bolji kvalitet vazduha“, rekla je Pavkov.

7 maj, 2025

Pavkov u Pirotu obišla završne radove na izgradnji moderne kompostane za tretman zelenog i biorazgradivog otpada

Pirot 5.jpg

Pavkov je radove, koji su u završnoj fazi i čiji je završetak planiran na leto tekuće godine, obišla zajedno sa gradonačelnikom Vladanom Vasićem i njegovim timom.

Pirot 7.jpg

„Drago mi je što sam danas u Pirotu i što vidim da se radovi odvijaju planiranom dinamikom. Postrojenje će, kada se izgradi biti poslednja reč tehnologije i imaće kapacitet da tretira oko 12.000 tona zelenog i biorazgradivog otpada godišnje, a na ovom mestu moći će da se tretira i mulj iz budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Pirotu. Kompostana će biti važan alat za primenu cirkularne ekonomije, jer što se više otpada bude tretiralo i ponovo upotrebilo, manje količine će se odlagati na deponiju. Suština je da otpad tretiran u kompostani dobije novu vrednost, odnosno da se ponovo upotrebi u poljoprivredi ili u druge svrhe“, rekla je Pavkov.

Pirot 11.jpg

Na regionalnoj deponiji zbrinjava se otpad iz Pirota, Dimitrovgrada, Babušnice i Bele Palanke. Pavkov je istakla da je izgradnja kompostane deo kapitalnog projekta Ministarstva, u sklopu kojeg će regionalna deponija biti savremen regionalni centar za upravljanje otpadom.

Pirot 13.jpg

„Regionalni centar će podići standarde upravljanja otpadom na najviši nivo. U ovom momentu u toku je implementacija projekta nadogradnje deponije. Istovremeno, u pripremi je uspostavljanje primarne separacije zelenog i biorazgradivog otpada kao deo šireg projekta koji obuhvata 25 lokalnih samuprava u pet regiona, među kojima je i Pirot. U sklopu istog projekta pirotski region će dobiti kućne kompostere, otvoreni kamion sa dizalicom, drobilicu za granje. Takođe, u planu je i uvođenje tretmana građevinskog otpada kroz projekat Zelena agenda IPA 2020, koji podrazumeva i nabavku električnog kamiona za prevoz kabastog otpada i ugradnju elektro punjača“, istakla je Pavkov. Ona je dodala da je ovo najveći ali ne i jedini zeleni projekat u Pirotu, gde je realizovan i niz drugih projekata važnih za unapređenje kvaliteta vazduha.

7 maj, 2025

Pavkov obišla „Carsku baru“, među građanima poznatu kao „banatski Amazon“

Pavkov je podsetila da je ovo područje, Uredbom Vlade Republike Srbije iz 2011. godine, stavljeno pod zaštitu kao područje I kategorije od izuzetnog značaja.

Carska Bara

„Privilegija je što Srbija poseduje Carsku baru, koja je poznata među građanima i kao ‘banatski Amazon’. Danas smo se podsetili kojim sve lepotama raspolaže Carska bara. Pejzaž od skoro 5.000 hektara je prošaran barama, jezerima, kanalima, ritovima i slatinama i značajna je tačka biodiverziteta. Ministarstvo koje vodim je samo u prethodne tri godine dodelilo 16,3 miliona dinara za očuvanje i unapređenje ovog područja koje je izuzetno osetljivo na klimatske promene, jer je jedno od ramsarskih područja. Za nas je održivo korišćenje prirodnih resursa, njihovo očuvanje i promocija vrednosti od nemerljivog značaja i zato sam zadovoljna što i Grad Zrenjanin i upravljači imaju sluha za projekte na kojima zajedno radimo, a sve u cilju da građane približimo prirodi i prirodu građanima“, rekla je Pavkov.

Carska Bara

Ministarka Pavkov je rekla da je Ministarstvo zaštite životne sredine posvećeno očuvanju prirodnih dobara, kao i proširenju teritorije pod zaštitom države.

Sara Pavkov

„Od 2021. godine intenzivno smo i paralelno radili i na tome da sačuvamo prirodna dobra pod zaštitom i na tome da proširimo obuhvat zaštite i na druga područja koja su staništa biljnih i životinjskih vrsta. U ovom momentu, pod zaštitom je 10,4 odsto teritorije Srbije. Naš plan je ambiciozan i planiramo da do 2027. godine pod zaštitom bude oko 13 odsto teritorije naše zemlje, što bi zajedno sa ekološkom mrežom obezbedilo da se pod zaštitom nađe više od 30 odsto teritorije Srbije. Istovremeno, trudimo se da iz godine u godinu u njihovo očuvanje ulažemo sve veća sredstva. U te svrhe je u 2025. godini izdvojeno dvostruko više sredstava u odnosu na 2021. godinu, što je najbolja potvrda koliko je za nas važna priroda i njeno očuvanje za buduće naraštaje“, rekla je Pavkov.

3 maj, 2025

Pavkov obišla radove na izgradnji glavnog gradskog kolektora u Zrenjaninu

Pavkov je navela da je kolektor važan, jer će omogućiti efikasan rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čija izgradnja je deo drugog projekta.

Sara Pavkov

„Danas sam obišla radove na izgradnji glavnog gradskog kolektora u dužini od 1,75 kilometara, koji je neophodan kako bi efikasno funkcionisao sistem za upravljanje otpadnim vodama u ovom gradu. Svaki od projekata koji doprinose izgradnji sistema, bilo da se realizuje uz Ministarstvo koje vodim, ili je deo drugog projekta podjednako je važan da bi sistem funkcionisao i kako bismo dobili rezultat da tehnički ispravna voda odlazi u recipijent. Na taj način ćemo zaštititi Aleksandrovački kanal koji je deo vodotoka reke Begej, čime se rešava ekološki problem Zrenjanina i čuva biodiverzitet“, izjavila je Pavkov koja je radove obišla zajedno sa gradonačelnikom Simom Salapurom.

Sara Pavkov

Pavkov je istakla da je Ministarstvo zaštite životne sredine u Zrenjaninu realizovalo i druge važne ekološke projekte, kao što je zatvaranje i sanacija nesanitarne deponije u industrijskoj zoni „Jugoistok II“.

Sara Pavkov

„I tu nije kraj, kroz konkurse za bolji kvalitet vazduha, odobrili smo sredstva Zrenjaninu za zamenu kotlarnice na mazut kotlarnicom na gas u osnovnoj školi u Ečkoj. Odobrili smo oko četiri miliona dinara za podršku građanima da zamene ložište u domaćinstvima. Očistili smo divlju deponiju u naselju Botoš. Takođe, podržali smo rekonstrukciju zelenila Šećeranskog parka sa 250 sadnica, a kroz naš projekat obogaćen je novim sadnicama i Karađorđev park, park Putnikovo i ozelenjene su obe obale Begeja“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je dodala da će Zrenjanin, uz podršku Ministarstva, uskoro početi sa realizacijom zelenog projekta koji se odnosi na održiva urbana rešenja i uvođenje cirkularne komunalne infrastrukture.

2 maj, 2025

Lokalizovan požar na deponiji ”Buljanka” u Paraćinu

Požar je izbio 1. maja u popodnevnim satima, a nadležno Javno komunalno preduzeće Crnica je odmah reagovalo i angažovalo mehanizaciju kako bi se vatra što pre lokalizovala i ugasila.

Odmah su na lokaciju poslata dva buldožera, dve kombinovane mašine, tri kamiona i dve cisterne, koji su radili tokom cele prošle noći.

Prema informacijama, danas je požar lokalizovan i ne širi se dalje, a očekuje se da će do kraja dana biti potpuno pod kontrolom. JKP Crnica najavljuje da će ponovo raditi čitave noći ukoliko je to potrebno kako bi uspeli da ugase vatru.

2 maj, 2025

Pavkov u obilasku Nacionalnog parka „Fruška gora“: Važno je da se proslavi praznik uz mere zaštite životne sredine

Tokom posete, ministarka se uverila u efikasnost rada čuvarske službe i patrola na relaciji od izletišta Zmajevac ka spomeniku „Sloboda“, i razgovarala sa građanima koji su praznik proveli u prirodi.

Sara Pavkov

„Danas kada građani širom naše zemlje obeležavaju praznik rada Prvi maj, nalazim se u Nacionalnom parku Fruška gora, zaštićenom području od nacionalnog značaja i najomiljenijem izletištu za mnoge. Procene upravljača su da će danas tokom dana na ovom prostoru da boravi više desetina hiljada posetilaca, jer svako od nas tradicionalno voli da obeleži ovaj praznik na otvorenom, sa porodicom i prijateljima. Važno je samo da se istovremeno ponašamo savesno prema prostoru koji delimo sa biljnim i životinjskim svetom. Drago mi je što sam se uverila da je sve pod kontrolom i da nadležna služba vodi računa da se svi na izletištu odgovorno odnose prema životnoj sredini”, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je još jednom pozvala sve građane da odgovorno borave u prirodi i poštuju pravila koja štite životnu sredinu.

Sara Pavkov

„Zadovoljna sam onim što sam danas videla, jer je to dobar primer kako uživati u prirodi i u skladu sa prirodom. Želim još jednom da poručim svim građanima da vode računa o životnoj sredini, da ne ostavljaju otpad iza sebe, da isključivo pale vatru za roštilj na mestima koja su za to predviđena i da svojim postupcima nikako ne narušavaju okolinu. Fruška gora je prirodni biser naše zemlje i zaštita ovog područja nije samo pitanje propisa, već je i stvar lične odgovornosti, kulture i ljubavi prema prirodi. Čuvati prirodu znači čuvati život i budućnost“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Pavkov je obišla i deo izletišta između Iriškog venca i Zmajevca, gde je razgovarala sa zaposlenima na kontrolno-informativnim punktovima gde se od nedavno naplaćuje naknada za ulazak na teritoriju zaštićenog područja, a prihod po ovom osnovu koristi se za dalje uređenje ovog nacionalnog parka.

1 maj, 2025

Povodom obeležavanja 77 godina rada Zavoda za zaštitu prirode, ministarka Pavkov učestvovala u akciji čišćenja Bajfordove šume

Pavkov je navela da je područje „Bajfordove šume“ stavljeno pod zaštitu države 1993. godine zbog bogatstva ptičjeg fonda, a i danas je pravi primer kompromisa između razvoja urbanizma i zaštite životne sredine.

Sara Pavkov

„Danas se nalazimo u Bajfordovoj šumi, gde obeležavamo 77 godina rada najvažnije institucije na republičkom nivou koja se bavi zaštitom prirode i posebno mi je drago što, ako se malo utišamo možemo da čujemo i diverzitet ornitofaune. To je najbolji dokaz da uz sinergiju, zajedništvo i slogu možemo da pravimo dobre stvari i važne iskorake za prirodu. Ovom prilikom želim i da zahvalim svim kolegama iz javnog komunalnog preduzeća koji održavaju i upravljaju ovim zaštićenim područjima na radu i trudu, jer smo danas zatekli i pokupili svega nekoliko pojedinačnih tipova ambalažnog otpada, što je dokaz da se ovim područjem zaista dobro upravlja i tako treba i da se nastavi u budućnosti“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Pavkov je u akciji učestvovala zajedno sa direktorkom Zavoda za zaštitu prirode Aleksandrom Došlić, direktorom Zelenila Beograd Dušanom Tojagićem i njihovim zaposlenima koji su želeli da učestvuju u ovoj akciji.

Sara Pavkov

„Hvala svima koji su se danas odazvali ovoj korisnoj akciji. I sama sam danas na ovoj lokaciji, a juče sam, primera radi, obilazila završetak pripremnih radova na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Apatinu. Želim da istaknem i pošaljem poruku da za Ministarstvo koje vodim ne postoje mali i veliki projekti. Za nas ne postoje razlike i sve što spada u oblast zaštite životne sredine mora da bude jednako vrednovano“, rekla je Pavkov.

30 april, 2025

Pavkov potpisala važne ugovore: Na korak smo do cilja da do 2027. godine zamenimo 200 kotlarnica u javnim ustanovama

Sara Pavkov

Pavkov je istakla da su ovi konkursi deo mera za unapređenje kvaliteta vazduha, a kroz ovaj konkurs, obuhvaćeni su i neki od gradova u kojima su u prethodnom periodu zabeležene povišene koncentracije.

Sara Pavkov

„Dobra vest je da su sredstva po ovim konkursima za projekte kojima je cilj čistiji vazduh dobili i Kragujevac, Užice i Zaječar u kojima su, primera radi, detektovane povišene koncentracije. Prema ugovorima koje sam danas potpisala, 15 lokalnih samouprava dobiće sredstva od Ministarstva, koja će staviti građanima na raspolaganje, kako bismo ih podržali da zamene svoje ložište u domaćinstvu. Takođe, 18 lokalnih samouprava dobiće sredstva za projekte zamene kotlarnica u javnim ustanovama, što znači da smo od 2021. zaključno sa ovim projektima kada budu realizovani rešili 187 starih i dotrajalih kotlarnica koje su koristile zagađujući energent, a sada su prešle na ekološki prihvatljiviji. Podsetiću, naš cilj je bio da do 2027. godine zamenimo 200 kotlarnica širom Srbije, i sa ovogodišnjim projektima na korak smo do ispunjenja tog cilja.“

Sara Pavkov

Pavkov je rekla da se Ministarstvo zaštite životne sredine trudi da podrži sve kvalitetne projekte kojima je cilj briga o kvalitetu vazduha u Republici Srbiji, što je prioritet i Ministarstva i cele Vlade Republike Srbije.

Sara Pavkov

Na osnovu potpisanih ugovora, sredstva namenjena domaćinstvima dodeljena su opštinama Lučani, Odžaci, Apatin, Prijepolje, Kula, Novi Kneževac, Kosjerić, Irig, Požega, kao i gradovima Užice, Šabac, Kraljevo, Zaječar, Kragujevac i Kruševac. Sredstva za zamenu, rekonstrukciju i sanaciju kotlarnica za grejanje dodeljena su opštinama Šid, Lučani, Inđija, Vladimirci, Bačka Palanka, Ljig, Rača, Pećinci, Titel, Aleksandrovac, Koceljeva, Blace, Prijepolje, Bogatić,  Žagubica, kao i gradovima Kragujevac, Sombor i Sremska Mitrovica.

29 april, 2025

Pavkov u Kuli: Zamenom starih kotlarnica na mazut kotlovima na gas, doprinosimo čistijem vazduhu i zdravijoj životnoj sredini

Kula 2.jpg

Pavkov je rekla da je projekat deo šireg seta mera za čistiji vazduh u okviru kojeg je država od 2021. godine, samo u opštini Kula, Ministarstvo uložilo 77 miliona dinara u niz zelenih projekata.

Kula 4.jpg

„Danas sam sa velikim zadovoljstvom obišla kotlarnicu u Domu zdravlja Kula u zdravstvnoj stanici u Crvenki, gde je kroz projekat Ministarstva zamenjena stara kotlarnica na mazut koja je decenijama grejala ovu zdravstvenu ustanovu. Prelaskom na gas, doprinosimo čistijem vazduhu i zdravijoj životnoj sredini i zato je ovaj projekat važan za građane. Pored ovog projekta, Ministarstvo koje vodim je u Kuli podržalo i zamenu kotlarnica i u objektima u Ruskom Krsturu, u školi, gimnaziji i domu učenika koje koristi više od 450 đaka, kao i u domu kulture i drugim javnim ustanovama. Raduje me što sam od predsednika opštine Damjana Miljanića čula da će Kula već sledeće godine sve javne objekte prevesti na korišćenje ekološki prihvatljivijih energenata, što je primer i drugima kako se prepoznaje značaj zaštite životne sredine“, rekla je Pavkov.

Kula 5.jpg

Ministarka Pavkov je istakla da je Kula dobar primer kontinuiranog ulaganja u ekološke projekte.

Kula 6.jpg

„Pored projekata zamene dotrajalih kotlarnica ulaganja u javne ustanove, podržali smo i građane da zamene svoja individualna ložišta u domaćinstvima i pređu na ekološki prihvatljiviji energent, a tu mogućnost je do sada iskoristilo 225 domaćinstava u Kuli. Lokalna samouprava je bila aktivna i učestvovali su i u ovogodišnjim konkursima, odnosno, našli su se na konačnoj listi za podršku projektima zamene individualnih ložišta i u 2025. godini. Takođe, u ovoj opštini, ulagali smo i u projekte čišćenja divljih deponija, zaštitu zemljišta, pošumljavanje i ozelenjavanje“, rekla je ministarka Pavkov.

Kula 7.jpg

 

29 april, 2025

Ministarka Sara Pavkov obišla pripremne radove na postrojenju za preradu komunalnih otpadnih voda u Apatinu

Apatin 1.jpg

Pavkov je naglasila da je projekat urađen u skladu sa propisima, da je ishodovana saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, kao i da je urađen poštujući uslove zaštite prirode.

Apatin 2.jpg

„Poseban značaj ovog projekta je u tome što se Apatin nalazi nadomak Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“ i u blizini jednog od najvećih mrestilišta ribe u Srbiji. Zato je važno da izgradimo ovo postrojenje, koje će imati kapacitet 20.000 ekvivalent stanovnika i u potpunosti će rešiti problem komunalnih otpadnih voda u Apatinu. To znači da će se sve komunalne otpadne vode, koje sada odlaze u recipijent i narušavaju prirodu, odlaziti u postrojenje iz kojeg će, nakon obrade izlaziti tehnički ispravna voda. Apatin već poseduje izgrađenu kanalizacionu mrežu, što će omogućiti novom postrojenju da radi punim kapacitetom. Očekujem da ćemo zajedno sa gradonačelnicom Dubravkom Korać i svim građanima Apatina pratiti dinamiku radova, jer je ovo investicija za budućnost“, istakla je Pavkov, dodajući da je rok za završetak radova maj 2026. godine.

apatin 4.jpg

Pavkov je navela da Ministarstvo zaštite životne sredine godinama unazad podržava Apatin u realizaciji zelenih projekata: od pošumljavanja, preko zamene ložišta u domaćinstvima, do podrške za upravljanje otpadom. Do sada je u ovoj opštini zamenjeno 226 individualnih ložišta u domaćinstvima, zasađeno je oko 3.000 novih sadnica u cilju podizanja vetrozaštitnih pojaseva, a Apatin je takođe na konačnoj listi na konkurisu za podršku projektima zamene individualnih ložišta za tekuću godinu.

29 april, 2025

Pavkov potpisala ugovore važne za kontinuiran rad državne mreže za kontrolu kvaliteta vazduha

Sara zavodi ugovori 2.JPG

Ove ustanove imaju ukupno 38 mernih mesta, a sa automatskim mernim stanicama Agencije za zaštitu životne sredine čine državnu mrežu koja prati kvalitet vazduha na teritoriji Republike Srbije.  

Sara zavodi ugovori 4.JPG

“Danas smo potpisali važne ugovore koji obezbeđuju kontinuitet rada državne mreže za kontrolu kvaliteta vazduha. Njihov rad je važan, jer nam daje uvid u parametre kvaliteta vazduha i omogućava procenu uticaja zagađujućih materija na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Na taj način možemo da identifikujemo područja na kojima postoji problem aerozagađenja i da zatim pravovremeno preduzimamo targetirane mere za zaštitu i unapređenje kvaliteta vazduha“, izjavila je Pavkov.

Sara zavodi ugovori 6.jpeg

Ona je dodala da se državna mreža uspostavlja u svrhu praćenja kvaliteta vazduha u naseljima, industrijskim i nenaseljenim područjima, u zaštićenim prirodnim dobrima i zaštićenoj okolini nepokretnih kulturnih dobara kao i u područjima pod uticajem određenih izvora zagađivanja, uključujući pokretne izvore.

Sara zavodi ugovori 7.jpeg

Ugovori su potpisani sa predstavnicima zavoda i instituta za javno zdravlje iz Beograda, Čačka, Kruševca, Šapca, Pančeva, Kraljeva, Užica, Leskovca, Ćuprije, Požarevca, Kragujevca, Vranja, Valjeva, Zaječara, Pirota, Niša i Kosovske Mitrovice kao i Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor. 

25 april, 2025

Početak izrade Nacrta zakona o zaštiti od nejonizujućih zračenja

 

MINISTARSTVO ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

Objavljuje

 

Obaveštavamo zainteresovanu javnost o početku izrade Nacrta zakona o zaštiti od nejonizujućih zračenja. S tim u vezi, Ministarstvo zaštite životne sredine istovremeno objavljuje i Polazne osnove za izradu Nacrta zakona o zaštiti od nejonizujućih zračenja.

Pozivamo zainteresovanu javnost da do 16.maja 2025. godine, dostavi pisane predloge i sugestije na Polazne osnove za izradu navedenog zakona, na priloženom obrascu za komentare. Popunjeni obrazac dostaviti na e-mail adresu: njzzakon@eko.gov.rs ili na adresu Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada broj 1, 11070 Beograd, sa naznakom za Sektor za upravljanje životnom sredinom, Odsek za zaštitu od buke, vibracija i nejonizujućih zračenja. Kontakt osoba, određena za koordinatora konsultacija je Natalija Kocić, Odsek za zaštitu od buke, vibracija i nejonizujućih zračenja (broj telefona 011/ 3131 226).

24 april, 2025

Ministarka Pavkov obeležila Dan planete Zemlje akcijom sadnje na teritoriji PIO „Stolovi“

sara 2.jpg

Dan planete Zemlje koji se ove godine obeležava pod sloganom „Naša energija, naša planeta“, Pavkov je obeležila zajedno sa gradonačelnikom Kraljeva dr Predragom Terzićem, direktorkom Zavoda za zaštitu prirode Aleksandrom Došlić, direktorom JP „Srbijašume“ Krstom Janjuševićem i direktorom Koridora Srbije Aleksandrom Antićem.

sara 3.jpg

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što smo danas, zajedno sa mladima, decom iz ovih krajeva, predstavnicima javnih preduzeća i privatnog sektora, domaćinima grada Kraljeva, velikom akcijom sadnje crnog bora obeležili Dan planete zemlje. To što smo se okupili iz svih sfera, najbolji je pokazatelj koliko je važno da budemo složni i na zajedničkom zadatku očuvanja životne sredine. Nagrada Međunarodne putne organizacije koju su Koridori Srbije dobili prošle godine za projekat Moravski koridor u ovlasti upravljanja životnom sredinom, jasno ukazuje da je moguće da u svemu što radimo, pri realizaciji svakog projekta možemo i moramo da vodimo računa i o životnoj sredini“, rekla je Pavkov.

sara 4.jpg

Govoreći o zaštićenim prirodnim dobrima od nacionalnog interesa, ona je navela da je Ministarstvo zaštite životne sredine ove godine opredelilo rekordanih 550 miliona dinara za njihovo očuvanje.

sara 5.jpg

„Prvi krug konkursa je prošao i dodelili smo 477 miliona, a za preostale upravljače biće raspisan nov poziv za raspodelu subvencija u narednom periodu. Koristim priliku da ih sve pozovem da pomno prate sajt Ministarstva gde će biti objavljene sve potrebne informacije“, rekla je ministarka.

sara 6.jpg

Pavkov je rekla da je ponosna na rezultate Ministarstva koji su postignuti, i da je  zahvaljujući posvećenom radu podignut procenat teritorije Srbije pod zaštitom na više od 10 odsto. Prema njenim rečima, cilj je još ambiciozniji i plan je da se do 2027. godine dostigne 13% teritorije pod zaštitom, čime bi se, zajedno sa teritorijom ekološke mreže, pod zaštitom države našlo 30% teritorije Srbije.

sara 7.jpg

 

22 april, 2025

Doneta odluka o dodeli subvencija za programe upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima

Komisija za dodelu subvencija primila je 44 zahteva i utvrdila da je 35 upravljača, koji se brinu o 83 zaštićena područja, ispunilo uslov za dodelu sredstava.

Ispunjenost uslova za dodelu subvencija Komisija je utvrdila na osnovu uvida u programe upravljanja, date saglasnosti na programe upravljanja za 2025. godinu, podnete zahteve i druge merodavne akte i dokumenta. 

Uredbom o rasporedu i korišćenju sredstava za subvencionisanje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa sredstva se dodeljuju upravljačima na osnovu programa upravljanja zaštićenog područja za 2025. godinu na koji je Ministarstvo dalo saglasnost i na osnovu zahteva za pomoć usled poremećaja u poslovanju Javnog preduzeća „Nacionalni park Šar planina“.

Za preostale upravljače u narednom periodu biće raspisan nov poziv za raspodelu subvencija.

Ministarstvo zaštite životne sredine za programe zaštićenih područja u 2025. godini izdvojilo je rekordan iznos koji premašuje pola milijarde dinara, što je čak dvostruko više u odnosu na 2021. godinu.

Detalje o dodeli subvencija za programe upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima možete pogledati ovde.

17 april, 2025

Dosadašnja potpredsednica Vlade i ministarka Irena Vujović predala dužnost Sari Pavkov

Primopredaja 2.jpg

Vujović je čestitala Pavkov na imenovanju i poželela joj da na novoj funkciji bude jednako uspešna kao što je to bila i na drugim pozicijama u sklopu Ministarstva.

Ona je naglasila da su u prethodnim godinama napravljeni značajni pomaci u oblasti zaštite životne sredine.

“Ponosna sam na rezultate Ministarstva koje sam vodila od 2020. godine u tri mandata, jer smo pokrenuli talas promena i kroz svaki realizovan projekat, menjali  smo zeleno lice Srbije na bolje. Kroz projekte za unapređenje kvaliteta vazduha, pored pošumljavanja, čišćenja divljih deponija i sufinansiranja kupovine eko vozila, zamenili smo 169 kotlarnica u javnim ustanovama, i oko 4.500 individualnih ložišta širom Srbije. Kada je reč o upravljanju otpadom i otpadnim vodama, započeli smo realizaciju kapitalnih zelenih projekata, sa ambicijom da nastavimo sa izgradnjom zelene infrastrukture. Sigurna sam da će koleginica Pavkov nastaviti sa izgradnjom zelene Srbije i da će, kao i do sada, ostati posvećena ciljevima Zelene agende, borbi protiv klimatskih promena i očuvanju prirode u našoj zemlji“, rekla je Vujović.

17 april, 2025

Vujović: Rešavamo problem pepela iz kragujevačke toplane, kako smo i obećali građanima

Vujović je podsetila da je sanacija pepelišta u kragujevačkoj toplani druga i završna faza šireg projekta, koji je u prvoj fazi podrazumevao zamenu 50 godina starih kotlova i prelazak kompletne toplane na ekološki prihvatljiviji energent.

„Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas potpisala ugovor na osnovu kojeg ćemo, kroz projekat Ministarstva zaštite životne sredine, krenuti u sanaciju pepelišta i to na najsavremeniji način, poštujući principe cirkularne ekonomije. To znači da pepeo nećemo tretirati kao otpad koji ćemo deponovati na nekoj od deponija, već kao resurs koji će u kasnijoj fazi obrade dobiti novu upotrebnu vrednost u građevinskoj industriji. Plan je da se pepeo fazno transportuje, sa ciljem da se koristi u proizvodnji cementa. Ono što je za građane posebno važno, jeste što je prilikom utovara, transporta, istovara i kasnije proizvodnje, obavezna primena visokih nacionalnih i međunarodnih standarda“, rekla je Vujović.

Vujović pepelište ugovor 2.jpg

Prema njenim rečima, projekat „Daljinsko grejanje u Kragujevcu“ realizuje se uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, a ugovoren je rok od dve godine za implementaciju druge faze, koja je u toku.

„Kada smo realizovali prvu fazu projekta, tako što smo zamenili dotrajale kotlove na ugalj, modernim kotlovima na ekološki prihvatljiviji energent, toplana je prestala da generiše novi pepeo. Međutim, u kompleksu toplane ostao je decenijama taložen pepeo, koji predstavlja veliki problem stanovništva u Kragujevcu. Tada smo obećali građanima da ćemo rešiti i problem deponije pepela i sada to obećanje ispunjavamo. Na osnovu ugovora koji sam danas potpisala, izmestićemo više od 60.000 tona deponovanog pepela, i time ćemo značajno uticati na dalje unapređenje kvaliteta vazduha u ovom gradu, što je jedan od prioriteta i Ministarstva zaštite životne sredine i Vlade Republike Srbije“, rekla je Vujović.

27 mart, 2025

Vujović pozvala gradove i opštine da na otvorenom konkursu za 2025. kandiduju projekte za čišćenje divljih deponija

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović navodi da sve lokalne samouprave koje su pripremale projekte, imaju rok da podnesu zahtev za sufinansiranje zaključno sa 8. aprilom.

„Pozivam gradove i opštine da i ove godine iskoriste priliku i što pre kandiduju projekte, kako bi uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine rešili problem divljih deponija na svojim teritorijama. Očekujem da će i ove godine interesovanje biti veliko i da će lokalna rukovodstva kandidovati kvalitetne projekte. Ministarstvo već petu godinu zaredom raspisuje konkurs za čišćenje divljih deponija, a od 2021. godine, kada smo se odlučno uhvatili u koštac sa ovim višedecenijskim problemom, broj divljih deponija u našoj zemlji je značajno smanjen“, rekla je Vujović.

Vujović je precizirala da je u protekle četiri godine, zahvaljujući dobroj saradnji republičkih i lokalnih organa, zajedničkim snagama očišćeno više od 1.000 divljih deponija širom Srbije. „U te svrhe, do sada smo uložili oko 355 miliona dinara, a sada nastavljamo sa ovim velikim poslom i u ovoj godini smo opredelili još 120 miliona. Istovremeno, kako bi se sačuvale jednom očišćene lokacije i sprečilo neodgovorno odlaganje otpada, iz godine u godinu obezbeđujemo i video nadzor, što ćemo uraditi i ove godine“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, pored čišćenja divljih deponija, Ministarstvo zaštite životne sredine u poslednje četiri godine realizuje i niz projekata sanacije i zatvaranja nesanitarnih deponija. „Realizujemo i kapitalne projekte izgradnje modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom, gde će se otpad tretirati po savremenim standardima. Za državu su značajni svi projekti, i manji i veći po obimu i ulaganjima, jer svi oni doprinose uvođenju reda u oblast upravljanja otpadom, čime se unapređuje stanje životne sredine, a time i kvalitet života građana, što nam je najvažnije“, rekla je Vujović.

25 mart, 2025