Vesti
Ministarka Pavkov učestvovala u akciji čišćenja Koviljskog rita

Pavkov je u današnjoj akciji učestvovala zajedno sa gradonačelnikom Novog Sada Žarkom Mićinom, predstavnicima JP „Vojvodinašume“, kao i civilnog sektora i brojnim volonterima.

„Danas se više od 50 ljudi iz civilnog društva, javnih preduzeća, predstavnika Ministarstva zaštite životne sredine i grada okupilo u zajedničkom čišćenju ovog bisera prirode u okolini Novog Sada. Koviljski rit je jedno od najznačajnijih vlažnih staništa u Srbiji, naš najveći očuvani ritski kompleks, koji se celom površinom nalazi u plavnoj zoni Dunava. Ovo prirodno područje ima ogroman značaj za biodiverzitet, regulaciju voda i klimu i upravo zato ovakvom akcijom šaljemo jaku poruku – kako treba čuvati naša prirodna blaga sa jedne strane, a sa druge strane šta sve možemo i koliko smo nezaustavljivi kada se udruže država, civilni sektor i zajednica“, rekla je Pavkov.

Ministarka je naglasila da će grad Novi Sad uskoro preuzeti akreditaciju i zvanično postati „Ramsar City“ i podsetila da je Ministarstvo ove godine izdvojilo pet puta više sredstava samo za Koviljsko-petrovaradinski rit.

„To znači da ćemo se truditi da u narednom periodu unapredimo saradnju i vidimo kako možemo obezbediti dodatna sredstva. Hvala neizmerno svima koji su se danas odazvali. Pozivam vas sve da zadržite ovu dobru energiju i rešenost da pomognete u ekološkim akcijama. Ovo je bio samo prvi korak. Cilj nam je da u narednih šest godina unapredimo vlažna područja u ovom delu Srbije “, rekla je Pavkov.
Lokalnim samoupravama na raspolaganju 250 miliona dinara za očuvanje i brigu o zaštićenim područjima
Ministarka Sara Pavkov je naglasila da se ovom odlukom lokalnim samoupravama stavlja na raspolaganje 250 miliona dinara za podršku projektima koji za cilj imaju unapređenje, očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti.
„Zadovoljtvo mi je što smo omogućili da ove podsticaje u 2025. godini dobiju 24 jedinice lokalne samouprave u Srbiji. Sredstva su namenjena isključivo gradovima i opštinama na čijim teritorijama se nalaze zaštićena područja od nacionalnog interesa, za projekte promocije, održivog korišćenja, unapređenja stanja i zaštite tih područja. Ono što je za mene kao resornu ministarku veoma važno, jeste što će podsticaji omogućiti realizaciju projekata koji direktno doprinose očuvanju naših najvrednijih bisera prirode, kao i njihovo unapređenje. Ministarstvo koje vodim izdvaja sredstva u te svrhe od 2023. godini, kada je izdvojeno 45 miliona dinara. Prošle godine taj iznos je povećan na 100 miliona dinara, dok su ove godine izdvajanja dostigla čak 250 miliona dinara. To je potvrda naše nepokolebljive rešenosti da brinemo o našim prirodnim dobrima, koja su nešto najlepše što Srbija ima“, navela je Pavkov.
Minstarka je navela da su sredstva namenjena za realizaciju projekata poput sanacije i rekonstrukcije puteva u zaštićenim područjima, izgradnje i modernizacije posmatračnica, uređenja turističke infrastrukture i energetske efikasnosti u botaničkim baštama.
Prema njenim rečima, Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu obezbeđuje sve veća sredstva za zaštićena područja od nacionalnog značaja. U sklopu redovnih izdvajanja za njihovo unapređenje i očuvanje, u 2025. godini opredeljeno je oko pola milijarde dinara, što je dvostruko veći iznos od onog koji je u te svrhe opredeljen 2021. godine.
Ministarka Pavkov potpisala Memorandum o saradnji sa predstavnicima pet lokalnih samouprava u oblasti cirkularne ekonomije

Pavkov je ocenila da je ovo značajan korak jer cirkularna ekonomija pruža konkretne mogućnosti za bolje upravljanje resursima, smanjenje zagađenja i poboljšanje kvaliteta života građana.

„Drago mi je što sam danas potpisala ovaj dokument sa predstavnicima Aranđelovca, Čajetine, Ivanjice, Novog Pazara i Osečine. Cilj nam je da kroz ovaj projekat pružimo pomoć lokalnim samoupravama da zajedno sa našim ekspertima izrade mape puta. Svaka od ovih pet lokalnih zajednica ima svoje specifičnosti i potencijale, a naš zadatak je da to prepoznamo, podržimo i pomognemo u daljoj implementaciji. Ova saradnja realizuje se u okviru projekta „EU za cirkularnu ekonomiju u Srbiji“, koji ima za cilj da podrži tranziciju Srbije ka cirkularnoj ekonomiji, u skladu sa Zelenom agendom i procesom pristupanja EU”, rekla je Pavkov.

Prema njenim rečima, ovaj projekat koji finansira Evropska unija u okviru IPA 2022 programa trajaće 18 meseci. Tokom tog perioda, kako je rekla, gradovi i opštine će uvoditi principe cirkularne ekonomije, koja pruža priliku da se obezbede bolji uslovi života i doprinosi ciljevima održivog razvoja.

„Važno je da lokalne samouprave kroz ovaj proces primene cirkularne ekonomije steknu znanja koja će im pomoći da same razvijaju i sprovode mere zelene tranzicije. U okviru projekta biće organizovane i dve studijske posete zemljama Evropske unije, kako bi predstavnici opština i gradova imali priliku da se upoznaju sa dobrim praksama u oblasti cirkularne ekonomije. Podrška Ministarstva ne završava se sa izradom mapa puta – naprotiv, nastavićemo saradnju i u fazi implementacije, jer samo zajedno možemo postići trajne rezultate“, poručila je Pavkov.
Pavkov sa delegacijom Svetske banke: Srbija je posvećena ciljevima Zelene agende

Pavkov je istakla da Ministarstvo koje vodi ima dobru saradnju sa Svetskom bankom, kao i da su obe strane posvećene radu na ostvarivanju ciljeva Zelene agende i dekarbonizacije.
“Uz podršku Svetske banke u proteklom periodu pripremljeno je više podzakonskih akata koji se odnose na granične vrednosti emisija iz različitih izvora. To je važno za regulisanje oblasti zaštite vazduha, posebno u svetlu nedavno donetog Zakona o zaštiti vazduha, koji je uneo značajne novine, sa ciljem unapređenja kvaliteta vazduha i životne sredine. Vlada Srbije i Ministarstvo koje vodim, kroz Program zaštite vazduha, posvećeno realizuje set praktičnih mera čija je svrha da se smanji emisija štetnih materija u vazduh, uključujući i gasove sa efektom staklene bašte. Danas smo razgovarali o nastavku saradnje, što bi trebalo da doprinese realizaciji postavljenih ciljeva u ovoj oblasti“, rekla je Pavkov.
Ona je dodala da je izuzetno važno da Srbija ima međunarodne partnere, posebno kada je reč o ispunjenju ciljeva Zelene agende, jer njihova znanja u iskustva mogu dati značajan doprinos.
„Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene, je veoma zahtevno, ali postoji jasno opredeljenje Srbije da usvoji visoke evropske standarde u ovoj oblasti. Naša posvećenost i napredak u realizaciji ciljeva je prepoznata i u poslednjem izveštaju Evropske komisije, a konkretnu korist će imati svi građani. Naša zemlja je do sada više puta potvrdila da je pouzdan partner u sprovođenje klimatskih projekata u skladu sa najvišim međunarodnim standardima. Izuzetno sam ponosna što je Republika Srbija na putu transformacije i održivog razvoja, jer je to put koji će doneti čistiju životnu sredinu za sve naše građane“, rekla je Pavkov.
Dva ministarstva dala predlog urgentnih mera za manje požara na deponijama
Imajući u vidu da je u Srbiji u tekućoj godini evidentirano više od 1.000 požara na deponijama, na čijem gašenju je angažovano 2.959 vatrogasaca-spasilaca i 1.298 vatrogasnih vozila, zaključkom su predviđene konkretne mere kako bi se taj broj smanjio.
Za zaposlene javno-komunalnih preduzeća, predviđeno je uvođenje dvadesetčetvorosatnog dežurstva na deponijama. Osobama koje nisu zaposlene u tim preduzećima potrebno je zabraniti pristup deponijama, što se odnosi i na sakupljače sekundarnih sirovina. Predviđa se obaveza da se na svakoj nesanitarnoj deponiji proveri funkcionalnost hidrantske mreže i pripadajuće opreme za gašenje požara, jer je neophodno strogo sprovoditi sve propisane mere zaštite od požara. Takođe, potrebno je obezbediti cisternu sa vodom i opremu za gašenje požara vodom poput vatrogasnih creva, mlaznica i razdelnica za dežurstvo na deponiji, kao i urediti ili napraviti požarne puteve za vatrogasna vozila i radne mašine oko i na lokaciji.
Zaključkom se predlaže i da se oiviče obodi deponije požarnim „prosekama“ kojima bi se sprečilo širenje požara van deponije i zahvatanje deponije požarom koji je nastao na otvorenom prostoru u blizini. Predlaže se i preventivno tamponiranje deponije nasipanjem sloja zemlje na kritičnim mestima, kao i redovno presipanje tela deponije inertnim materijalom. Takođe, predlaže se da se obezbedi mesto odakle bi se dovozila zemlja za nasipanje deponije i dovoljan broj radnih mašina koje bi se angažovale u slučaju nastanka požara.
U zaključku je navedeno da je neophodno vršiti kontinuirani nadzor nad sprovođenjem propisanih mera od strane nadležnih inspekcijskih službi.
U cilju što efikasnije prevencije ili reakcije na potencijalni akcident, na sastanku su ponovo istaknute nadležnosti i obaveze svih subjekata u državnoj upravi.
Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluju na lokalne samouprave da, u zajedničkom cilju zaštite životne sredine, pokažu maksimalnu odgovornost i što pre pristupe obaveznom preventivnom delovanju u skladu sa donetim zaključkom.
Počelo suzbijanje invazivne alohtone divlje vrste Heracleum sosnowsky na području Pančevačkog rita
Nakon mapiranja vrste, koju je obavio Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu, pristupilo se prvoj fazi uklanjanja ove vrste sa površina na kojima je utvrđeno njeno prisustvo.

JP „Srbijašume, kao prethodni korisnik katastarskih parcela je mehanizacijom obavilo uklanjanje sa oko 80% površine na kojima se nalazi ova vrsta. Ovo je prva faza suzbijanja, kako bi se postigla kontrola širenja na okolne površine pre formiranja ploda, što je procenjeno da će se ove godine, zbog klimatskih uslova, dogoditi ranije.
Pavkov: Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ omogućiće zelenu tranformaciju privrede Srbije

Pavkov je istakla da je u prethodnom periodu, u sprovođenju projekta EU za Zelenu agendu u Srbiji, postignut značajan napredak posebno u oblasti unapređenja politika i zakonodavnog okvira.
„Moj glavni cilj ostaje ubrzanje konkretnih mera i investicija koje će omogućiti punu zelenu transformaciju privrede Srbije. Zbog toga Ministarstvo posebno ceni preko 100 zelenih investicija ukupne vrednosti preko 40 miliona dolara, koje su podržane kroz ovu inicijativu. Ove inovativne i isplative zelene investicije omogućavaju testiranje i širenje novih tehnologija i poslovnih modela koji doprinose poboljšanju životne sredine, ekonomskih i socijalnih uslova za sve građane Srbije”, rekla je Pavkov.

U narednom periodu poseban fokus Ministarstva biće na dekarbonizaciji, cirkularnoj ekonomiji, zaštiti prirode, sprečavanje zagađenja, sa akcentom na unapređenje kvaliteta vazduha.
„Implementacija Zelene agende okuplja veliki broj aktera. Izuzetno sam ponosna jer smo zajedno sa civilnim društvom pokrenuli 18 projekata usmerenih na zaštitu prirode, koji doprinose očuvanju staništa, zaštiti vrsta i obnovi ekosistemskih usluga. Ali tu se ne zaustavljamo, ministarstvo na čijem sam čelu želi da iskoristi veliko interesovanje javnih i privatnih subjekata da se uključe u implementaciju platforme Zelena agenda”, dodala je Pavkov.

Ministarka se na kraju zahvalila partnerima Evropske unije, Švajcarske, Švedske, UNDP-a i EIB-a, ali i drugim institucijama Republike Srbije koje aktivno učestvuju u implementaciji Zelene agende.
Pavkov: Srbija i Italija nastavljaju saradnju u oblasti zaštite životne sredine i zelene tranzicije

Pavkov je ukazala na značaj dugogodišnjeg partnerstva sa ovom zemljom, posebno kada je u pitanju primena najsavremenijih ekoloških standarda, finansijska i tehnička podrška, kao i razmena iskustava.

„Zadovoljstvo mi je što sam danas sa ambasadorom Gorijem imala priliku da razgovaram o potencijalima za dalje unapređenje saradnje naše dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, kako kroz realizaciju zajedničkih projekata, tako i kroz pružanje tehničke podrške. Naši prioriteti vezani su za saradnju u oblasti cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom, primenu najsavremenijih tehnologija za prečišćavanje otpadnih voda i zaštitu kvaliteta vazduha“, rekla je Pavkov.

Ministarka je naglasila da Srbija intenzivno radi na usaglašavanju nacionalnog zakonodavstva sa EU propisima u oblasti zaštite životne sredine, u čemu je podrška Italije jako značajna.

„Naša zemlja je posvećena usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom i do sada je više puta potvrdila da je pouzdan partner u sprovođenju projekata u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, a saradnja sa evropskim partnerima svakako doprinosi unapređenju zelene tranzicije“, istakla je Pavkov.
Pavkov: Nova naučna rešenja kao pokretač razvoja i napretka celog društva
Pavkov je u Naučno-tehnološkom parku, zajedno sa vršiocem dužnosti direktora Fonda za nauku Republike Srbije prof. dr Nenadom Filipovićem, direktorom Fonda za inovacionu delatnost dr Ivanom Rakonjcem i predstavnicima Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Svetske banke i delegacije Evropske unije u Beogradu, učestvovala na predstavljanju dva nova projekta koja će uskoro raspisati Fond za nauku i jedan koji je nedavno raspisao Fond za inovacionu delatnost.
„Ono što povezuje sve ove programe jeste jasan fokus na znanju, podrška nauci, inovacijama i novim rešenjima koja, uz adekvatno usmeravanje i podršku, imaju potencijal da postanu pokretač razvoja i napretka celog društva. Izuzetno sam ponosna jer je Republika Srbija posvećena ispunjenju ciljeva Zelene agende, zelenoj transformaciji i ciljevima održivog razvoja i na tom putu, važan nam je svaki doprinos. Samo ukoliko budemo istrajni i udružimo snage, svako u svojoj oblasti delovanja, sigurna sam da ćemo biti uspešni i da će rezultati naše saradnje doneti bolje standarde zaštite životne sredine i, posledično, bolji kvalitet života građana. To je za Vladu Republike Srbije, kao i za mene lično najvažniji cilj“, rekla je Pavkov.

Druga faza Zelenog programa Fonda za nauku, uključuje razvoj tehnologija, proizvoda ili usluga, kao i njihovu komercijalnu primenu, a Pavkov je istakla da očekuje da Zeleni program da, kako inovativna rešenja koja su neophodna za zelenu tranziciju, tako i primenljive konkretne rezultate.

„Struka je okosnica za sve ono što radimo u ovoj oblasti, a to su svakako zaštita vazduha, zemljišta, upravljanja otpadom i otpadnim vodama i naravno zaštita biodiverziteta. U okviru resora koji vodim, nastaviću da se zalažem za znanje, za dijalog i za saradnju. Konstruktivan pristup, nove ideje, naša pamet kao i veliki trud i rad, to je ono što svakog pojedinca, zajednicu u kojoj živimo i našu državu u celini vodi napred“, dodala je Pavkov.
Lista vrednovanja i rangiranja rijavljenih projekata za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2025. godini
LISTU VREDNOVANJA I RANGIRANJA PRIJAVLJENIH PROJEKATA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA ZA OČUVANJE I ZAŠTITU BIOLOŠKE, PREDEONE I GEOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI U 2025. GODINI
Listu vrednovanja možete pronaći ovde
Pavkov sa predstavnicima AFD-a o projektima izgradnje regionalnih centara za upravljanje otpadom širom Srbije

Ministarstvo zaštite životne sredine gradi moderne regionalne centre za upravljanje otpadom širom Srbije, od čega sedam centara iz kreditne linije Francuske agencije za razvoj i Evropske banke za obnovu i razvoj, u ukupnom iznosu od 300 miliona evra.
„Projekti izgradnje savremenih regionalnih centara za nas su od velike važnosti, jer time uvodimo red u oblast upravljanja otpadom na način na koji je to rešeno i u evropskim zemljama. Danas sam, sa partnerima iz AFD razgovarala o dinamici radova i daljim planovima. Izuzetno mi je drago što će zahvaljujući ovom projektu čak 47 jedinica lokalnih samouprava rešiti višedecenijski problem upravljanja otpadom. Izgradnjom sanitarnih deponija u sklopu centara, ujedno će se omogućiti i da se zatvore nesanitarne deponije u svim gradovima i opštinama koji gravitiraju ka regionlanim centrima. Po prvi put, u Srbiji ćemo graditi i postrojenja za mehaničko biološki tretman otpada, što ukazuje na novu fazu i standarde ekološke politike. U tom postrojenju će se u što većoj meri odvajati reciklabilni materijali kako bi se što manje otpada deponovalo na sanitarnu deponiju, a samim tim će i one imati duži rok trajanja. U planu je i izgradnja postrojenja za prečišćavanje procednih voda, postrojenja za prikupljanje i tretman biogasa, kao i izgradnja ili rekonstrukcija transfer stanica, reciklažnih dvorišta i kompostana”, rekla je Pavkov.
Pavkov potpisala Sporazum o saradnji sa Fondom za nauku u cilju podsticanja naučnih istraživanja u oblasti zaštite životne sredine

Pavkov je istakla da je Sporazum važan korak u povezivanju naučne zajednice i resora koji vodi, jer će zajedničko delovanje dve institucije doprineti unapređenju strateških ciljeva održivog razvoja.
„Sporazumom koji sam danas potpisala postavljamo temelje za udruženi rad na podsticanju i podršci zelenim inovacijama i naučnim istraživanjima u oblasti zaštite životne sredine. Verujem da je nauka ključna kako za unapređenje ekoloških politika, tako i za donošenje odluka zasnovanih na istraživanjima. Ono što je za nas od velikog značaja, ključna je za razvoj novih zelenih rešenja koja mogu da daju važan doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Održiv razvoj uz očuvanje prirodnih resursa je naš put, a odgovor na taj zahtev je upravo u inovativnim idejama. Očekujem da će ovaj Sporazum biti osnov za dugoročno partnerstvo i da ćemo zajedno osnažiti naše kapacitete u borbi za još bolju životnu sredinu, a time i bolji kvalitet života građana“, rekla je ministarka.

Prema njenim rečima, Sporazum o saradnji biće krovni dokument na osnovu kojeg će dve institucije uložiti zajednički napor kako bi se podstakle i promovisale zelene inovacije, istraživački rad u oblasti ekologije, razmenu znanja i iskustava.

„Srbija se kreće u smeru zelene transformacije, a na tom putu potrebna je sinergija znanja, resursa i odgovornosti. Zato smatram da je saradnja svih aktera u društvu jedan od ključnih mehanizama za pronalaženje održivih odgovora na ekološke izazove. Kada je reč o zaštiti životne sredine, ponoviću da samo ako smo složni i udruženi i ako svako iz svog domena da doprinos, možemo da napravimo dobre rezultate, za dobrobit svih“, rekla je Pavkov.
Pavkov: Verujem da će Novi Sad uz posvećenost i timski rad zavredeti još jedno priznanje u nizu – Evropski grad sporta 2026. godine
Svečanosti kojoj je domaćin bio gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin, Pavkov je učestvovala zajedno sa ministrom sporta Zoranom Gajićem, pokrajinskim sekretarom za omladinu i sport Danetom Bastom, članom Gradskog veća za sport i omladinu Novi Sad Tanjom Medved i predsednikom Olimpijskog komiteta Božidarom Maljkovićem.

Ona je podsetila da Novi Sad sa ponosom već nosi titule Grada vlažnih područja, odnosno Ramsarskog područja, Evropske prestonice mladih, Evropske prestonice kulture i priznanja UNESKO za grad kreativne medijske umetnosti.

„Velika mi je čast što sam danas ovde ovako lepim i značajnim povodom i to u svom rodnom gradu. Izuzetno me raduje što proslavljamo kandidaturu Novog Sada za titulu Evropskog grada sporta 2026. godine i sigurna sam i srcem navijam da se prethodnim titulama pridruži i titula evropskog grada sporta. U resoru koji vodim, svakodnevno se susrećemo sa izazovima koji zahtevaju strateško razmišljanje, timski rad i istrajnost, što su iste one osobine koje se grade kroz sport. Novi Sad je već pokazao da je i u oblasti zaštite životne sredine, koristeći principe prenete iz sporta, radom i rezultatima spreman da se takmiči i pravi pomake u smeru održivog razvoja, efikasnog upravljanja resursima i zaštiti prirode. Naš grad pokazuje nepokolebljivu posvećenost životnoj sredini kroz strateško planiranje, kroz rad na uvođenju reda u upravljanje otpadom, modernizaciju infrastrukture i kroz brojne druge aktivnosti koje doprinose unapređenju ove oblasti“, rekla je Pavkov.

Pavkov se osvrnula na jedno od priznanja koje je Novi Sad dobio u januaru 2025. Ramsar Wetland City Accreditation, kao prvi grad na Balkanu koji je osvojio tu titulu i time se istakao kao međunarodni primer dobre prakse u očuvanju i održivom upravljanju resursima, u ovom slučaju vlažnim staništima.

„I ova, baš kao i svaka prethodna titula, zaslužena je radom, posvećenošću i verom u Novi Sad, a takva borba nam ponovo predstoji. Verujem da ćemo u trci za titulu Evropskog grada sporta 2026, dati sve od sebe i pokazati da možemo da budemo i lideri sporta. Za nas to nije samo još jedno priznanje, već potvrda onoga što mi već u svojoj suštini jesmo, grad u kome se vrednosti sporta žive svakim danom, i grad koji zna šta znači boriti se u svakoj oblasti, fer i pošteno, svim srcem i svom snagom, do pobede. Uverena sam da će ga Novi Sad zasluženo osvojiti i ovo priznanje“, poručila je Pavkov.
Pavkov: Razvojem saradnje sa Zelenim klimatskim fondom unapredićemo nacionalne klimatske akcije
Pavkov se sa predstavnicima Zelenog klimatskog fonda sastala zajedno sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Draganom Glamočićem.

“Kada je reč o oblasti klime i energetike, Srbija je potpuno posvećena usklađivanju zakonodavnog okvira sa evropskim zakonodavstvom i naša zemlja je do sada više puta potvrdila da je pouzdan partner u sprovođenje klimatskih projekata u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. Želim ovom prilikom da zahvalim partnerima iz Zelenog klimatskog fonda na saradnji i konstruktivnom razgovoru o mogućnostima za unapređenje saradnje. Sigurna sam da će ovaj dijalog rezultirati donošenjem konkretnih koraka, prioritetnih oblasti i efikasnih mehanizama za produbljivanje našeg partnerstva. Naše čvrsto opredeljenje je dalje jačanje saradnje sa Zelenim klimatskim fondom”, rekla je Pavkov.

Ona je naglasila da je Republika Srbija je, poslednjih godina ostvarila značajan napredak u jačanju zakonodavnog i strateškog okvira u oblasti klimatskih promena.

Prema rečima ministarke Pavkov, među najvažnijim rezultatima je svakako usvajanje Zakona o klimatskim promenama, kao i podzakonskih akata poput Strategije niskougljeničnog razvoja, Nacionalnog programa adaptacije (NAP) koji je razvijen uz podršku Zelenog klimatskog fonda.

Time je stvoren čvrst osnov za međusektorsku klimatsku akciju na nacionalnom nivou, rekla je Pavkov i dodala da je ovog momenta u izradi nacrt trećeg Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC 3.0), odnosno u fazi je međuministarskih konsultacija.
Ministarka Pavkov učestvovala u akciji čišćenja Potpećkog jezera
Pavkov je, u današnjoj akciji učestvovala zajedno sa predstavnicima civilnog društva kojima je u fokusu zaštita životne sredine, zatim sa timovima opština Priboj i Prijepolje koje su predvodili njihovi predsednici Lazar Rvović i Drago Popadić, kao sa timovima opštine Nova Varoš i JP „Srbijašume“.

„Samo nekoliko dana nakon velikog sastanaka sa 17 predstavnika civilnog društva u Ministarstvu zaštite životne sredine, odazvala sam se pozivu jednog od udruženja i zajedno sa svojim timom danas učestvujem u ovoj akciji čišćenja Potpećkog jezera. Na tom sastanku sam obećala prisutnim organizacijama da ću se uvek i sa velikim zadovoljstvom odazvati na pozive na akciju, kada god mi to obaveze dozvole, jer za nas u Ministarstvu nema malih i velikih akcija. Svaka akcija je podjednako važna, ako za cilj ima očuvanje i zaštitu naše životne sredine. Istakla bih da je današnji dan odličan primer i pokazatelj kako mladi, civilno društvo, javna preduzeća, lokalne samouprave i republički organi stvaraju jedno snažno zajedništvo i odličnu saradnju. To je od velikog značaja jer samo ovim zajedničkim potezima možemo da doprinesemo borbi za zaštitu životne sredine i da ostavrimo najbolje rezultate“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla da je ovo samo početak, jer će i Ministarstvo zaštite životne sredine inicirati niz akcija u sklopu velike kampanje koju će uskoro pokrenuti sa ciljem da podstakne i motiviše pre svega mlade, ali i sve ostale građane da aktivno učestvuju u sličnim aktivnostima.

„Za mene lično je ovo simboličan kraj naše zemlje. Upravo smo ovde 2021. godine pokrenuli veliki projekat sanacije i rekultivacije ogromne nesanitarne deonije Stanjevine u Prijepolju. To je bio prvi u nizu važnih projekata, kao i uklanjanje više od 10.000 kubika otpada iz Potpećkog jezera. Nakon toga smo kroz konkurse Ministarstva postavili i lančanice na ključnim lokalitetima duž reke Lim, kako bi se tu sakupljao otpad. Uklanjamo prepreke u hodu i radimo i na tome da otpad koji se sakuplja u ovim krajevima može dalje da se iskoristi. Želim da poručim svima koji žele da unaprede životnu sredinu u svom kraju da pozivaju i naše Ministarstvo. Kao što smo se danas odazvali, tako ćemo se odazivati češće. Naš zajednički cilj je da doprinesemo boljem očuvanju životne sredine, jer nam to svima donosi i bolji kvalitet života“, rekla je Pavkov.
Pavkov potpisala ugovor za realizaciju kapitalnog projekta proširenja i modernizacije Regionalnog centra Srem – Mačva

Pavkov je istakla da će projekat doneti naprednije standarde u upravljanju otpadom za građane ukupno pet lokalnih samouprava, jer pored Sremske Mitrovice, ka ovom regionalnom centru gravitiraju i Šabac, Bogatić, Ruma i Šid.

„Danas sam potpisala ugovor za realizaciju kapitalnog projekta izgradnje zelene infrastrukture iz oblasti upravljanja čvrstim otpadom. To znači da će u narednom periodu krenuti opsežni radovi koji će omogućiti modernizaciju i proširenje Regionalnog centra ‘Srem-Mačva’. U planu su radovi na izgradnji druge ćelije u sklopu deponije, zatim nadogradnja i izgradnja sistema za sakupljanje procednih voda, rezervoara za procedne vode, recirkulacijskog sistema i hidro mreže. Ugovorom su obuhvaćeni i izgradnja sistema za sakupljanje biogasa, postrojenje za tretman procednih voda i druga prateća infrastruktura, važne za bezbedno i savremeno funkcionisanje ovog regionalnog centra. Želim da zahvalim gradonačelniku Sremske Mitrovice Branislavu Nedimoviću i njegovom timu što su se, svesni značaja ovog projekta, maksimalno potrudili iz domena svoje nadležnosti da što pre i zaživi. Tim Ministarstva koje vodim kontinuirano je ulagao napore kako bi realizacija ovog kapitalnog projekata mogla iz procedura da pređe na teren i kako bi građani Srema i Mačve što pre dobili funkcionalan i savremen regionalni centar“, rekla je Pavkov.

Prema njenim rečima, Ministarstvo zaštite životne sredine aktivno radi na izgradnji i modernizaciji regionalnih centara za upravljanje otpadom širom Srbije.

„U ovom momentu, u toku su radovi na izgradnji regionalnog centra Kalenić-Ub ka kojem će gravitirati čak 15 lokalnih samouprava, kao i izgradnja kompostane u sklopu Regionalne deponije Pirot. Za nas su ovi projekti važni, jer su preduslov za uvođenje reda u oblast upravljanja otpadom kao i za bezbedno odlaganje otpada, u skladu sa zakonom, što i jeste naš cilj“, rekla je Pavkov.
Pavkov: Gazdinstvo „GRALO“, primer održivog sistema koji vodi računa o životnoj sredini

Ministarka Pavkov je gazdinstvo obišla zajedno sa ambasadorkom Švajcarske u Srbiji Ane Lugon Mulen, stalnim predstavnikom UNDP u Beogradu Jakupom Berišem i predstavnikom Delegacije EU Antoanom Avinjonom.

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam danas obišla ‘GRALO’, gazdinstvo koje predstavlja Zelenu agendu i cirkularnu ekonomiju na delu. Farma poseduje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje tretira otpadne vode iz smeštajnih kapaciteta, koristi minimum sveže vode i tako čuva lokalne vodne resurse. Postrojenje izbaci oko 9.000 litara prečišćene vode dnevno i više od tri miliona litara godišnje. Prečišćenom vodom zatim zalivaju zelene površine u kompleksu i „energetske vrbe“ čijim sečenjem se obezbeđuje biomasa za proizvodnju zelene energije za gazdinstvo. Takođe, organski otpad se kompostira i ponovo koristi kao đubrivo, čime se smanjuje odlaganje otpada na deponije. Iskorišćeno je i stočno gnojivo sa farme, jer se koristi za đubrenje useva, obogaćujući zemljište i smanjujući potrebu za hemijskom prihranom. Svim ovim procesima, ‘GRALO’ ne samo da se održava čuvajući i obnavljajući resurse, već potpuno zadovoljava i principe cirkularne ekonomije“, rekla je Pavkov.

Gazdinstvo je nabavku postrojnja za preradu otpadnih voda obezbedilo uz ko-finansiranje Vlade Švajcarske, a ukupna vrednost investicije prelazi 550.000 dolara. Inovativni sistem je podržan kroz projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji realizuju Ministarstvo i UNDP uz podršku EU, i u saradnji sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom, dok su sredstva obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

„Želim da zahvalim našim partnerima na podršci, a domaćinima da čestitam što su prepoznali priliku i kroz projekat unapredili svoje zeleno domaćinstvo. Primer ste svima kako treba raditi, razvijati se i istovremeno čuvati resurse“, rekla je Pavkov.
Pavkov: Raspisan konkurs za projekte pošumljavanja u 2025, pozivam gradove i opštine da iskoriste priliku
„Sa velikim zadovoljstvom pozivam sve jedinice lokalnih samouprava da iskoriste priliku i da se prijave na novi konkurs za pošumljavanje, kao deo seta mera za unapređenje kvaliteta vazduha. Za ovu namenu Ministarstvo je ove godine opredelilo 150 miliona dinara, a pravo na podnošenje zahteva za dodelu sredstava imaju jedinice lokalne samouprave na teritoriji Republike Srbije. U prethodnim godinama su lokalne samouprave pokazale veliko interesovanje za ovaj konkurs. Očekujem da će to biti slučaj i u 2025. godini i da će kandidovati kvalitetne projekte koje će kasnije uz podšku Ministarstva i realizovati“, rekla je ministarka Sara Pavkov.
Sredstva koja je opredelilo Ministarstvo zaštite životne sredine mogu se iskoristiti za pošumljavanje u zaštićenim područjima na teritoriji lokalnih samouprava, za pošumljavanje gradskih šuma, parkova i drugih javnih površina, kao i sve ostale vidove pošumljavanja u cilju zaštite životne sredine.
„Od 2020. godine, zahvaljujući podršci i konkursima Ministartva na čijem sam čelu, Srbija je bogatija za oko 350.000 novih sadnica. Ali tu se ne zaustavljamo, i ove godine smo opredelili značajna sredstva za pošumljavanje jer se realizacijom ovih projekata širom Srbije unapređuje kvalitet života građana i daje doprinos podizanju svesti o značaju pošumljavanja za očuvanje kvaliteta životne sredine. Jedinice lokalne samouprave ova sredstva mogu da utroše i za pošumljavanje degradiranih javnih površina, za smanjenje zagađenja od industralizacije i saobraćaja, kao i povezivanje različitih kategorija zelenila u jedinstven sistem“, objasnila je Pavkov.
Navedena sredstva namenjena su i za sufinansiranje nabavke sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na javnom zemljištu koje je na teritoriji jedinice lokalne samouprave.
Rok za podnošenje zahteva je 9. jul 2025. godine, a kontinuiraninom realizacijom ovakvih projekata širom Srbije, Pavkov je poručila da se značajno doprinosi očuvanju životne sredine i unapređenju kvaliteta života svih građana.
Pavkov se sastala sa predstavnicima nevladinih organizacija i najavila veliku kampanju Ministarstva

Pavkov je rekla da je sastanak otvorio prostor za dijalog i saradnju, naglasivši da je i kampanja važna, jer je prilika za realizaciju brojnih zajedničkih aktivnosti.

„Raduje me što sam se danas uverila da su nevladine organizacije izuzetno motivisane da doprinesu zaštiti životne sredine u svom domenu. Danas sam im predstavila koncept kampanje koju ćemo, u saradnji sa UNDP, uskoro da pokrenemo. Sada smo u pripremnoj fazi, a cilj kampanje biće da podstakne i motiviše pre svega mlade, ali i sve ostale građane koji to žele da aktivno učestvuju u aktivnostima usmerenim na zaštitu životne sredine i prirode. Nakon pripremne faze, u narednom periodu ćemo intenzivirati i realizaciju. Ulogu nevladinih organizacija vidim upravo u fazi implementacije, jer će oni biti važni partneri u akcijama koje će se sprovoditi pod okriljem kampanje“, rekla je Pavkov.

Ministarka Pavkov je zahvalila partnerima iz UNDP na podršci kampanji od koje se očekuje mnoštvo akcija i aktivnosti usmerenih na očuvanje životne sredine, kao i svim drugim akterima koji daju svoj doprinos.

„Kampanja je namenjena svima koji žele da se uključe, a koji bi dali pozitivan odgovor na pitanje – da li ste za očuvanje prirode, čistije reke i bolji kvalitet vazduha. Svi koji pozitivno odgovore na ovo pitanje pozvani su da se pridruže. Zainteresovani smo za njihove ideje i predloge, a u mesecima koji dolaze sigurna sam da ćemo uraditi puno toga dobrog za našu zemlju i našu životnu sredinu. Naša životna sredina je jedna i pripada svima, i samo zajedničkim snagama, svako u svom domenu, možemo da je sačuvamo za sve nas i za buduće naraštaje.”, rekla je Pavkov.
Usvojen novi Zakon o zaštiti vazduha, nova rešenja za bolji kvalitet i efikasniju zaštitu vazduha
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov navela je da ovaj dokument nije menjan od 2009. godine, a sada su nova rešenja usklađena sa regulativom Evropske unije.
„Usvajanjem Zakona o zaštiti vazduha napravili smo značajan korak napred u ovoj oblasti. Nakon dugogodišnje primene prethodnog primenom i donošenjem drugih propisa, uočili smo potrebu za unapređenjem Zakona u cilju unapređenja ove važne oblasti radi usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom. Neke od izmena su profesionalizacija procesa merenja posebne namene, zatim to što je napravljena jasna distinkcija između podataka i informacija, kao i veća transparentnost kroz sveobuhvatnije konsultacije i veće učešće javnosti u postupcima donošenja kratkoročnih akcionih planova kvaliteta vazduha. Ono što je za građane možda i najvažnije, novim Zakonom je proširena i zaoštrena kaznena politika, precizirani su rokovi u kojima su nadležni organi obavezni da upoznaju javnost sa rezultatima merenja zagađujućih materija, a precizirane su obaveze i detaljnije je regulisana nadležnost inspektora što omogućuje bolju primenu zakona“, navela je Pavkov.
Ministarka je istakla da je novim Zakonom stvoren normativni okvir za efikasniju primenu mera zaštite vazduha u praksi.
„Pozitivan doprinos je što smo novim rešenjima omogućili da se na odgovoran način realizuju međunarodno preuzete obaveze Republike Srbije u oblasti zaštite vazduha i ozonskog omotača. Takođe, važno je što smo do ovog propisa stigli kroz višemesečni transparentan postupak javne rasprave, uključujući i aktuelnu sednicu Skupštine Srbije. Tokom postupka izrade nacrta zakona, bila je uključena naučna i stručna javnost, kao i civilni sektor. Dok su nova rešenja bila još u fazi nacrta, pristiglo je više od 500 predloga za unapređenje, od kojih su svi relevantni i usvojeni. Naredni korak je da se nova rešenja koja su usvojena što pre primene u praksi, jer će doprineti unapređenju kvaliteta i efikasnijoj zaštiti vazduha u našoj zemlji, što je jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva koje vodim“, rekla je Pavkov.