Vesti

Danas se obeležava Međunarodni dan šuma

Dan šuma Sara 2.jpgMeđunarodni dan šuma obeležava se 21. marta od 2012. godine, kada ga je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, uz prateći dokument Plan za šume UN 2017-2030. Ovogodišnja tema je ‘Šuma i hrana’. Manifestaciju u Srbiji organizovalo je JP Srbijašume, u prisustvu predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva zaštite životne sredine.

Državna sekretarka Sara Pavkov istakla je da je Ministarstvo zaštite životne sredine, dugogodišnjim naporima uspelo da izdvoji zaštitu šuma kao jedan od prioriteta u ovoj oblasti, a merljivi rezultati posebno ohrabruju.

Prema njenim rečima, to je ostvareno jer se godinama unazad izdvajaju značajna sredstva upravo za potrebe jačanja šumskih zajednica, koje su takođe veoma važne u borbi protiv aerozagađenja i klimatskih promena.

„Ministarstvo iz kojeg dolazim je od 2018. godine do 2024. godine opredelilo više od 540 miliona dinara za pošumljavanje više od 1.000 hektara. Za konkurs koji ćemo raspisati u ovoj godini, obezbedili smo 150 miliona dinara za projekte pošumljavanja i ozelenjavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog biodiverziteta“, rekla je Pavkov.

Dan šuma Sara 3.jpgPodsetila je da je, zahvaljujući projektima Ministarstva zaštite životne sredine od 2021. do 2024. godine Srbija bogatija za 307.000 novih sadnica, a od 2020. za više od 350.000 novih sadnica.

„Šume su bile i ostaće sinonim za dom i često jedino stanište ugroženih i zaštićenih vrsta. Podsetiću da je nedavno usvojen Plan upravljanja populacijama mrkog medveda za period od 2025. do 2033. godine, naše strogo zaštićene vrste, čiji opstanak ne bi bio moguć da nemamo očuvanih šuma. To su naši najvažniji zeleni štitovi, koje moramo da negujemo, poštujemo i zajedničkim snagama štitimo najmanje u istoj meri koliko i one štite nas“, poručila je državna sekretarka.

Pavkov je istakla da Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu izdvaja sve veća sredstva i za brigu o zaštićenim područjima od nacionalnog interesa, a u ovoj godini je izdvojen rekordan iznos od 550 miliona dinara, što je 50 miliona više u odnosu na prethodnu godinu i čak dvostruko više u odnosu na 2021. godinu.

Dan šuma Sara 4.jpg

„Srbija obiluje prirodnim bogatstvima, a u ovom momentu je pod zaštitom države više od 10 odsto teritorije naše zemlje. Cilj je da do 2027. godine procenat teritorije pod zaštitom povećamo na 13 odsto, što bi zajedno sa ekološkom mrežom obezbedilo da se pod zaštitom države nađe više od 30 odsto teritorije Srbije“, rekla je Pavkov.

21 mart, 2025

Usvojen Plan upravljanja populacijama mrkog medveda za period od 2025. do 2033. godine

Mrki medved je najveći evropski kopneni sisar i strogo zaštićena vrsta u Srbiji. Njihovo telemetrijsko praćenje započeto je 2007. godine, a do sada je markirano 33 medveda. Prikupljeno je više od 300.000 podataka o njihovim kretanjima, što je osnov za planiranje mera zaštite.

Na području Srbije prisutne su jedinke iz tri velike evropske populacije medveda: dinarsko-pindske, karpatske i istočno balkanske koje imaju transgranični karakter, što podrazumeva planiranje očuvanja u saradnji sa susednim i drugim državama na regionalnom i evropskom nivou.

Planom je predviđeno formiranje Stručne komisije za medvede koja će biti sastavljena od predstavnika relevantnih organa i organizacija sa savetodavnom i nadzornom ulogom u cilju sprovođenja plana upravljanja populacijama medveda u Republici Srbiji. Komisija će sprovoditi i edukativne kampanje i programe i informisati javnost o stanju populacija medveda u Srbiji i aktivnostima na sprovođenju ovog plana.

U svim predelima gde mrki medved i čovek koegzistiraju postoji mogućnost sukoba, a prisustvo medveda je često povezano sa nastankom ekonomske štete na stoci, voću, usevima koje znatno utiču na život ljudi. Ministarstvo zaštite životne sredine vrši nadoknadu štete načinjene od strane strogo zaštićenih životinja, uključujući i medveda. Takođe, biće formiran tim za interventne aktivnosti za rešavanje situacija koje podrazumevaju agresivno ponašanje medveda.

Osnove za izradu Plana upravljanja utvrđene su u Zakonu o zaštiti prirode, potvrđenim međunarodnim ugovorima, kao što su Konvencija UN o biološkoj raznovrsnosti i Bernska konvencija, propisima EU kao i prethodnim Programom zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021. do 2023. godine.

Pored resornog ministarstava, sprovođenje plana prate i Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a upravljači zaštićenih područja i područja ekološke mreže, javna preduzeća za gazdovanje šumama, korisnici lovišta planiraće i sprovoditi mere i aktivnosti na terenu.

14 mart, 2025

Danas startuje novi sistem Portal e-TAKSE za bržu, efikasniju i transparentniju naplatu naknada za zaštitu životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine apeluje na pravna lica, obveznike plaćanja ekoloških naknada da se što pre informišu i koriste prednosti novog sistema, kako bi svoje zakonske obaveze ispunjavali brže i efikasnije. Korišćenjem novog onlajn sistema, daje se značajan doprinos transparentnosti, jer će biti omogućeno precizno praćenje i kontrola naplate naknada za zaštitu životne sredine.

Pravna lica, obveznici plaćanja ekoloških taksi ne moraju više da troše mnogo vremena kako bi nadležnim službama dostavljali uplatnice ekoloških naknada. 

Prijavom na sistem, korisnici mogu da pregledaju zaduženja po rešenjima, aktuelna dugovanja ako ih ima, kao i sve izvršene uplate. 

Ministarstvo zaštite životne sredine u svom radu nastoji da bude pouzdan partner privredi i ukloni suvišne administrativne korake koji nemaju pozitivan uticaj na poslovanje. Uvođenjem novih digitalnih alata, daje se maksimalan doprinos pravnim licima da ispune svoje zakonske obaveze.

Kako bi se privredi olakšalo korišćenje ovog digitalnog alata, istovremeno sa puštanjem u rad sistema Portal e-TAKSE, objavljeno je i uputstvo za pristup i korišćenje u kojem su sadržane precizne informacije o mogućnostima koje pruža ovaj sistem, kao i procedure prijave, pregleda zaduženja po rešenjima, izvršene uplate i uvida u dugovanja.

Portal e-TAKSE će omogućiti elektronsko dostavljanje rešenja obveznicima preko platforme eSanduče, čime će se značajno ubrzati proces plaćanja naknada. 

Novi sistem je pre svega namenjen pravnim licima, obveznicima, koji u skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara, plaćaju naknade za zagađivanje životne sredine (osim naknada za emisije SO2, NO2, praškaste materije i proizvedeni ili odloženi otpad), zatim naknade za proizvode koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada, za ambalažu ili upakovan proizvod koji postaju ambalažni otpad, kao i za zagađivanje voda.

Sve neophodne informacije za pristup sistemu i korišćenje sistema navedene su na sledećem linku.

Napomena: Obveznici će imati uvid u svoja zaduženja i uplate nakon izdavanja rešenja za 2024. godinu, kao i dopune za ranije godine, od strane Ministarstva zaštite životne sredine.
 

14 mart, 2025

Vujović: Cilj nove Uredbe je sakupljanje, reciklaža i ponovno korišćenje ambalažnog otpada

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović navodi da je cilj sakupljanje, reciklaža i ponovno korišćenje ambalaže i ambalažnog otpada.

„Najvažniji cilj Uredbe je da se građanima omogući da otpadnu ambalažu iz domaćinstva, koja može da se reciklira odvajaju u posude koje su tome namenjene. Organizacije produžene odgovornosti proizvođača – operateri ambalažnog otpada po Zakonu o ambalaži i ambalažnom otpadu, imaju odgovornost i obavezu da ulažu u sakupljačku infrastrukturu. Uloga ovih operatera je da ulažu u nabavku kanti i kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada, da sarađuju sa komunalnim preduzećima i ugostiteljskim objektima, kako bi se ambalažni otpad sakupljao, reciklirao ili koristio za dobijanje energije. Pored njih, Ministarstvo koje vodim je često preko EU fondova i lokalnih samouprava ulagalo u ove akcije i sakupljačku infrastrukturu“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, ispunjenju ciljeva doprineće i izgradnja reciklažnih centara na regionalnim deponijama širom Srbije, kao i projekti koji podstiču nabavke opreme i odvajanje komunalnog otpada u domaćinstvu.

Vujović je navela da se Uredbom strože propisuju tokovi ambalažnog otpada, kao i da je propisan obavezan procenat sakupljanja ambalaže iz komunalnog otpada, na osnovu ugovora sa komunalnim preduzećem, ugostiteljskim ili malim trgovinskim objektima.

„Već od 2027. godine, propisani su ciljevi po različitim materijalima pa će, primera radi, plastična ambalaža biti podeljena na otpad od polietielena, PET – a od boca za napitke i ostale vrste plastike. Očekujem da će uspostavljanje depozitnog sistema za ambalažu od pića koja su pakovana u PET i metalnu ambalažu, podići nivo sakupljanja. Naš krajnji cilj je da sprečimo da ambalažni otpad završi u životnoj sredini, ali i da smanjimo količine ovog otpada koji završava na deponijama, tako što ćemo propisivanjem novih ciljeva, strožih i viših, uspostaviti efikasan sistem sakupljanja i ponovne upotrebe ambalažnog otpada“, rekla je Vujović.

13 mart, 2025

Vujović: Obezbedićemo dodatna sredstva za ulaganje u moderne regionalne centre za upravljanje otpadom

2.jpg

Vujović je istakla da se, zahvaljujući saradnji sa EBRD i francuskom ADF, uvode savremeni standardi u ovu oblast, kao i da će biti sagledane najbolje tehnologije dostupne u Evropi.

3.jpg

„U ovom momentu mi uveliko izvodimo radove na izgradnji najvećeg regionalnog centra u Srbiji Kalenić-Ub, gde će se tretirati otpad iz 15 lokalnih samouprava u kojima živi više od pola miliona građana. Regionalni centar u Pirotu dobro radi i u tom okrugu nema problema sa upravljanjem otpadom. Trenutno se na toj lokaciji proširuju kapaciteti deponije i gradi kompostana. Očekujemo da će u junu početi radovi na proširenju regionalnog centra Srem-Mačva u Sremskoj Mitrovici, a priprema se dokumentacija za regionali centar u Somboru“, rekla je Vujović.

4.jpg

5.jpgVujović je podsetila i da je Vlada Republike Srbije bila spremna da, samo u jednoj fazi uloži 30 miliona evra u sanaciju regionalnog centra Duboko u Užicu, gde ima najviše problema. „U Užicu smo se suočili sa nepoverenjem dela građana da ćemo rešiti problem, ali i pojedinih građana koji uopšte ne žele regionalni centar na toj lokaciji. Lokacija je određena još 2005. godine, uz saglasnost svih lokalnih samouprava koje su tu dovozile svoj otpad, a niko do danas nije predložio drugu lokaciju. Ukoliko bude bilo volje i podrške građana i svih skupština opština tog regiona, Vlada Srbije će izaći u susret i uložićemo velika sredstva da se taj regionalni centar vrati u funkciju i da radi po najsavremenijim standardima“, rekla je Vujović.

Potpredsednica Vlade je navela da je u prethodne četiri godine zatvoreno i sanirano 11 nesanitarnih deponija, a da su u toku radovi na zatvaranju još tri lokacije. „Molim građane Valjeva da budu strpljivi, da prate konkurs koji će uskoro biti raspisan i da kandiduju projekat, kako bismo krenuli i u zatvaranje valjevske deponije“, rekla je Vujović.

6.jpgKroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine u prethodne četiri godine očišćeno je više od 1.000 divljih deponija, a prema njenim rečima, uskoro će biti raspisan konkurs za te projekte i u 2025. godini. Vujović je navela da je u ovoj godini opredeljeno i 550 miliona dinara za zaštićena područja od nacionalnog interesa, što je dvostruko više u odnosu na 2021. kada je izdvojeno 264,8 miliona. Govoreći o konkursima za projekte kojima je cilj bolji kvalitet vazduha, ona je rekla da su u toku dva konkursa – za zamenu kotlova u javnim ustanovama i za zamenu ložišta u domaćinstvima. I ove godine će, dodala je, biti raspisani konkursi za projekte pošumljavanja i ozelenjavanja.

„Ranije, u 2020. godini nije ni bilo mnogo ekoloških projekata, a sada mogu sa zadovoljstvom da kažem da gotovo da nema lokalne samouprave u Srbiji u kojoj nismo sproveli bar jedan zeleni projekat. Mi smo ti koji su odvojili najveća sredstva za bolji kvalitet životne sredine i zdravlje građana Srbije i nastavićemo da brinemo o životnoj sredini. To je konstatovano i od strane Evropske komisije koja je napredak Srbije ocenila kao vrlo dobar kada je reč o stanju životne sredine i usklađivanju zakona u ovoj oblasti“, rekla je Vujović.

12 mart, 2025

Usvojen Plan prevencije stvaranja otpada u Republici Srbiji

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović kaže da prevencija generisanja otpada značajno doprinosi efikasnijoj zaštiti životne sredine i kreiranju boljih uslova za život građana.

„Planskim dokumentom koji je danas usvojen, uspostavljamo sveobuhvatan okvir za praćenje napretka naše zemlje u ispunjenju ciljeva u oblasti prevencije stvaranja otpada i doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Agende za 2030. godinu. Odredili smo ciljeve i prioritetne oblasti za prevenciju stvaranja otpada, kao i mere za njegovo sprovođenje za period 2025-2030. godine. Prevencijom stvaranja otpada podstičemo održivo korišćenje resursa, kao i smanjene potrebe za sirovinama i energijom, što će pozitivno uticati na životnu sredinu. Smanjenjem količina generisanog otpada, smanjuju se emisije zagađujućih materija i efikasnije se štite zemljišta i vode“, rekla je Vujović.

Vujović je istakla da efikasna  prevencija stvaranja otpada može da upotpuni i ojača i druga planska dokumenta koja se odnose na upravljanje otpadom i primenu principa cirkularne ekonomije. 

„Istraživanje i razvoj u oblasti čistijih proizvoda i tehnologija koji stvaraju manje otpada, efikasnije korišćenje resursa i održivo upravljanje materijalom važni su faktori za uspeh strategija prevencije stvaranja otpada, koje je važno primeniti na svim nivoima – od lokalnog do nacionalnog. Ono što nam predstoji jeste i rad na podizanju svesti građana, preduzetnika, pravnih lica i lokalnih samouprava o načinima  održivog života, kako bismo sve ohrabrili da usvoje ekološki prihvatljivo ponašanje za dobrobit čitave zajednice“, rekla je Vujović.

20 februar, 2025

Usvojena Uredba na osnovu koje će u zaštićena područja od nacionalnog značaja u 2025. biti uložena najveća sredstva do sada

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović naglasila je da je država za očuvanje prirode u 2025. godini izdvojila rekordan iznos koji premašuje pola milijarde dinara, što je 50 miliona više u odnosu na prethodnu godinu i čak dvostruko više u odnosu na 2021. godinu.

„Srbija obiluje prirodnim bogatstvima, a naša je obaveza je da ih čuvamo za buduće generacije. Ministarstvo koje vodim iz godine u godinu obezbeđuje sve veća sredstva za brigu o našim biserima prirode. U kontinuitetu radimo i na tome da povećamo procenat teritorije pod zaštitom i sada je pod zaštitom više od 10 odsto teritorije Srbije, dok imamo ukupno 103 zaštićena područja od nacionalnog značaja. U proceduri donošenja su još tri uredbe, kojima ćemo u narednom periodu proglasiti još tri zaštićena područja. Za državu je od izuzetnog značaja da nastavi da se razvija, ali i da svoje razvojne potencijale ostvaruje na održiv način, odnosno da se oni usklade sa potrebama i očuvanjem prirode“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, upravljači zaštićenih područja koja će biti proglašena u 2025. godini mogu da podnesu zahtev za dodelu sredstava do 31. oktobra.

Opredeljena sredstva upravljači će koristiti za rad i opremanje čuvarske službe, obeležavanje zaštićenih područja, infrastrukturne, edukativne aktivnosti, monitoring vrsta i staništa i naučno-istraživačke projekte. Takođe, sredstva su namenjena i za uređenje prostora, kao i održivo korišćenje prirodnih resursa, očuvanje kulturnog nasleđa na lokalitetima koji su pod zaštitom države. Sredstva mogu da se koriste i za programe i projekte razvoja seoskog i eko turizma i drugih dopuštenih delatnosti na korišćenju i unapređenju stanja prirodnih resursa u zaštićenim područjima.

13 februar, 2025

Ni danas nisu zabeležene povišene koncentracije sumpor dioksida u vazduhu

Mobilna ekotoksikološka jedinica Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, koja je neposredno po prevrtanju vagona cisterne na železničkoj stanici sprovela trenutna merenja na lokaciji, utvrdila je da su koncentracije ispitivanih zagađujućih materija u vazduhu, pre svega sumpor dioksida, u graničnim vrednostima.

Prema javno dostupnim podacima, na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, u ovom momentu sve tri merne stanice u blizini naselja Vrčin, pokazuju da nema prekoračenja vrednosti koncentracija sumpor dioksida.

12 februar, 2025

Nema prekoračenja emisija sumpor dioksida na mernim stanicama u blizini Vrčina

Službe Ministarstva zaštite životne sredine kontinuirano prate podatke zagađujućih materija na automatskim stanicama za merenje kvaliteta vazduha u blizini ovog naselja, a pored stanice u Leštanima, na stanicama u Barajevu i Resniku koje su takođe u blizini nisu zabeležena prekoračenja emisija sumpor dioksida.

Građani će u najkraćem roku biti obavešteni ukoliko dođe do promene vrednosti.

Zbog akcidenta koji se večeras dogodio na železničkoj stanici u Vrčinu na teren je izašla i Mobilna ekotoksikološka stanica Zavoda za javno zdravlje i izvršiće uzorkovanje parametara životne sredine. Nakon obezbeđivanja cisterne, radiće se trenutno merenje kvaliteta vazduha, procena situacije i po potrebi uzorak zemljišta.

11 februar, 2025

Vujović potisala ugovor: Uskoro kreće izgradnja 11,7km nedostajuće kanalizacije u naselju Laćarak u Sremskoj Mitrovici

Vujović, koja je potpisala ugovor u prisustvu gradonačelnika Branislava Nedimovića, ističe da će se realizacijom ovog projekta uticati na bolju zaštitu životne sredine na teritoriji ovog Grada.

„Danas sam potpisala važan ugovor za projekat izgradnje kanalizacione  infrastrukture u Sremskoj Mitrovici. Samo po realizaciji ovog projekta planira se više od 700 novih priključaka na kanalizacionu mrežu, čime dajemo značajan doprinos unapređenju kvaliteta života građana. Prema rečima gradonačelnika Nedimovića, projekat je deo šireg plana Grada Sremske Mitrovice, koji podrazumeva izgradnju više kilometara kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda kroz projekat Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Ministarstvo zaštite životne sredine će nastaviti da radi na projektima izgradnje zelene infrastrukture, jer su oni važni za bolji život građana“, rekla je Vujović.

Vujović je podsetila da je danas potpisan još jedan u nizu ugovora za izgradnju kanalizacione mreže, ističući da je samo tokom prošle godine izgrađeno oko 50 kilometara kanalizacije širom Srbije.

„U ovom momentu, u izgradnji je ili će uskoro početi izgradnja oko 300 kilometara kanalizacione mreže, kao i više postrojenja za preradu otpadnih voda što će značajno doprineti uspostavljanju efikasnog sistema upravljanja otpadnim vodama, čime podižemo standarde zaštite životne sredine u Srbiji na korist svih naših građana“, rekla je Vujović.

6 februar, 2025

Vujović: Uskoro kreće izgradnja kanalizacione mreže u opštini Beočin

Vujović Beočin 2.jpgVujović je istakla da je izgradnja zelene infrastrukture od velikog značaja za bolji kvalitet života građana, zbog čega je realizacija ovih projekata jedan od prioriteta rada Ministarstva i u 2025. godini.

„Na osnovu ugovora koji sam danas potpisala u prisustvu predsednice opštine Beočin Biljane Janković, kroz projekat Ministarstva zaštite životne sredine, u narednom periodu počeće izgradnja nešto više od četiri kilometra nedostajuće kanalizacione mreže. Ovaj projekat realizujemo na zahtev građana i ispunjavamo obećanje koje smo im dali, da ćemo rešiti dugogodišnji problem nedostajuće komunalne infrastrukture u naselju Rakovac u ovoj opštini. Projekti izgradnje nedostajuće kanalizacije za nas su od velikog značaja, jer time utičemo na unapređenje kvaliteta života građana“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, samo kroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine u ovom trenutku ugovoreno je ili u izgradnji oko 300 kilometara kanalizacione mreže, kao i više postrojenja za preradu otpadnih voda što će značajno doprineti podizanju standarda zaštite životne sredine širom Srbije.

„Gradimo nedostajuću kanalizacionu mrežu širom Srbije, a radovi su počeli u onim gradovima i opštinama koji su imali najspremniju dokumentaciju. Samo tokom prošle godine uspeli smo da izgradimo oko 50 kilometara kanalizacije u Boljevcu, Gornjem Milanovcu, Staroj Pazovi i u naseljima Prhovo i Popinci, opština Pećinci. U toku je izgradnja u Nišu, Pećincima, Leskovcu, Bečeju, Priboju, Zrenjaninu i valjevskom naselju Divčibare. Ono što je za mene važno, jeste da su građani zadovoljni, jer su dugo čekali na ove projekte. U nekim mestima su mi rekli da su čekali kanalizaciju 20 godina, a mi sada taj problem rešavamo“, rekla je Vujović.

5 februar, 2025

Usvojena Uredba o proglašenju Spomenika prirode „Kanjon reke Vučjanke“ – pod zaštitu stavljeno dodatnih 49 hektara

1.jpg

Spomenik prirode „Kanjon reke Vučjanke”, nalazi se na teritoriji grada Leskovca, na prostoru Južnog Pomoravlja i nad tim predelom utvrđeni su režimi prvog, drugog i trećeg stepena zaštite.

IMG_3319.jpeg

Predstavlja jedan od najlepših kanjona u Srbiji, a zbog izuzetne nepristupačnosti, uspeo je da zadrži izvorni oblik bez ikakvog antropogenog uticaja.

IMG_3407.jpeg

Strme obale oko reke Vučjanke odlikuje izuzetna raznovrsnost geomorfoloških, geoloških, florističkih i faunističkih elemenata, ali i kulturne baštine, na osnovu čega je ovo područje ispunilo sve kriterijume za zaštitu kao spomenik prirode.

IMG_8342.JPG

Posebnu vrednost Vučjanka ima kao jedna od najznačajnijih reka vodotokova planine Kukavice, na kojoj izvire, ali i kao jedna od važnijih pritoka reke Veternice u koju se uliva u Leskovačkom polju.

IMG_8345.JPG

Izuzetnost ovog lokaliteta ogleda se i kroz 52 drvenaste vrste, od kojih je 10 u kategoriji endemičnih, retkih, reliktnih i ugroženih. Neke od najpoznatijih su: brekinja (Sorbus torminalis), poljski brest (Ulmus minor), breza (Betula pendula), brdski brest (Ulmus montana) i  divlja kruška (Pyrus pyraster).

IMG_8399.JPG

Na ovoj, relativno maloj površini, zabeleženo je znatno florističko bogatstvo – 161 biljni takson, ali i važna lista predstavnika faune: 11 vrsta vodozemaca, od kojih je 10 vrsta zaštićeno, devet vrsta gmizavaca, 60 vrsta ptica i ihtiološki predstavnici, poput potočne pastrmke (Salmo trutta) i potočne mrene (Barbus balcanicus) koji su tipični indikatori zdrave i nezagađene životne sredine.

30 januar, 2025

Obaveštenje o izmeni poziva na broj za uplatu republičke administrativne takse

poziv na broj po modelu 97: 1901614850

račun: 840-742221843-57

Izmena poziva na broj za uplate republičkih administrativnih taksi je izvršena na osnovu izmene i dopune Pravilnika o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu prihoda i raspored sredstava sa tih računa i odredbu samostalnog člana 17. koja je u primeni od 3. januara 2025. godine („Službeni glasnik RS“ broj 55/2024).

27 januar, 2025

Novi Sad dobitnik prestižne titule – Grad vlažnih područja

Na poslednjem zasedanju Stalnog komiteta, uz Novi Sad, akreditovano je još šest evropskih gradova u Francuskoj, Švajcarskoj, Poljskoj i Belgiji.

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović ističe da je ovo značajno priznanje Novom Sadu i potvrda da je u tom gradu postignuta ravnoteža između urbanog razvoja i zaštite vlažnih područja.

„Ponosna sam što je Novi Sad jedan od prvih gradova u ovom delu Evrope koji je posvećenošću i brigom o prirodnim dobrima na svojoj teritoriji, uspeo da stekne titulu Grad vlažnih područja. Reč je o priznanju na svetskom nivou za izuzetan primer balansiranog razvoja grada, bez narušavanja zdrave i čiste životne sredine. Novi Sad je prepoznao značaj vlažnih područja za zaštitu prirode i prilagođavanje na klimatske promene i na adekvatan način je štitio ta područja i zato je dobar primer održivog urbanog razvoja, ključnog za unapređenje kvaliteta života građana, što i jeste naš glavni cilj“, rekla je Vujović.

Vlažna područja se nalaze pod izuzetnim pritiskom prirodnih i antropogenih promena, a posebno ona koja se nalaze unutar ili u blizini urbanih sredina. Pored značaja koja nose kao centri biodiverziteta, ova staništa ublažavaju uticaj klimatskih promena i služe kao prirodni prečistači koji pomažu unapređenju kvaliteta vode.

Ramsarska konvencija, čiji je potpisnik i Republika Srbija, prvi put uvodi akreditaciju Grad vlažnih područja (Wetland City Acreditation) 2015. godine. Do sada su priznanja dodeljena u 2018., 2022. i 2025. godini, za ukupno 74 grada širom sveta, od čega je 14 evopskih gradova, među kojima je i Novi Sad.

Na teritoriji Srbije je 11 područja, na površini od ukupno 120.000 hektara, upisano na listu Ramsarskih područja: Obedska bara, Ludaško jezero, Stari Begej – Carska bara, Slano Kopovo, Gornje Podunavlje, Zasavica, Labudovo okno, Koviljsko-petrovaradinski rit, Vlasina, Peštersko polje i Đerdap. Prvo prekogranično Ramsarsko područje između Srbije i Rumunije, Park prirode Gvozdena vrata-Đerdap, proglašeno je 2023. godine.

25 januar, 2025

Poziv svim partnerima na podršku Zelenoj tranziciji u Srbiji

Sandra konferencija 2.jpg

“Ministarstvo je potpuno posvećeno daljem unapređenju politika i zakonodavnog okvira koji će omogućiti brži i efikasniji prelazak na zelenu ekonomiju, kroz olakšavanje pristupa finansijskim sredstvima za zelene projekte. Platforma „Zelena agenda u Srbiji“ je odličan model, kako za mobilisanje zelenih investicija, tako i za udruživanje neophodnih finansijskih sredstava. Do sada smo zajednički ostvarili značajan napredak, jer smo podigli  interesovanje privrede, ali i lokalnih samouprava i javnih preduzeća za projekte zelene ekonomije, a sada je neophodno obezbediti dodatnu podršku radi ubrzanja ovih investicija“, izjavila je Dokić.

Sandra konferencija 3.jpg

Dokić je rekla da je Ministarstvo spremno da u narednom periodu intenzivno radi na razvoju institucionalnih kapaciteta, povezivanju relevantnih institucija i aktera, uspostavljanju procedura i definisanju sveobuhvatnog nacionalnog mehanizma zelenog finansiranja, što uključuje državne institucije, međunarodne finansijske institucije i komercijalne banke, ali i privredu i javni sektor.

Inicijativu „Zelena agenda u Srbiji“ zajednički finansiraju EU, vlade Švajcarske, Švedske i Srbije, a realizuje Program UN za razvoj u partnerstvu sa Švedskom i Evropskom investicionom bankom

24 januar, 2025

Raspisana dva javna konkursa za 2025. godinu, Vujović pozvala gradove i opštine da kandiduju projekte

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović istakla je da se javni pozivi odnose na projekte važne za bolji kvalitet vazduha, a time i za sve građane.

„Već petu godinu zaredom Ministarstvo koje vodim raspisuje javne konkurse, kojima dajemo značajan doprinos unapređenju kvaliteta vazduha u sredinama u kojima se realizuju. Zahvaljujući dobroj saradnji sa rukovodstvom gradova i opština širom Srbije, tokom prethodne četiri godine uspeli smo zajedničkim snagama da zamenimo 169 kotlarnica u 76 lokalnih samouprava i da podržimo oko 4.500 domaćinstva da zamene svoje ložište. Sada nastavljamo sa merama koje su dale dobar rezultat. Pozivam lokalne samouprave da iskoriste i ovu priliku i kandiduju kvalitetne projekte, jer njihovom realizacijom zajedno utičemo i na bolji kvalitet životne sredine u celini, što je važno za sve građane“, rekla je Vujović.

Ona je naglasila da je samo po dva javna konkursa koji su danas raspisani, lokalnim samoupravama stavljeno na raspolaganje ukupno 480 miliona dinara. Za projekte zamene kotlarnica u toplanama i javnim ustanovama opredeljeno je 350 miliona dinara, a za podršku domaćinstvima da zamene ložišta opredeljeno je130 miliona.

Lokalne samouprave mogu da dostave konkursnu dokumentaciju Ministarstvu zaštite životne sredine do 10. februara, a više detalja o konkursu dostupno je na internet stranici Ministarstva.

„Bolji kvalitet vazduha ostaje jedan od glavnih prioriteta države i u 2025. godini. U narednom periodu ulagaćemo sredstva u te svrhe, jer smanjenjem aerozagađenja podižemo kvalitet života građana, što je naš glavni cilj“, rekla je Vujović.

24 januar, 2025

Vujović: I u 2025. godini subvencije za električna vozila od 5.000 evra

Vujović je navela da će fizička lica, preduzetnici i pravna lica zahteve za ovaj vid subvencije moći da podnesu Ministarstvu zaštite životne sredine od 3. februara, zaključno sa 31. oktobrom 2025. godine.

„Danas je na sednici Vlade usvojena Uredba koja detaljno propisuje uslove za ostvarivanje prava na podršku države pri kupovini električnih vozila, kao deo seta mera za unapređenje kvaliteta vazduha. Za ovu meru smo i ove godine opredelili 170 miliona dinara i, zavisno od vrste vozila, predvideli smo iznos subvencije od 250 do 5.000 evra. Uverena sam da će proizvodnja električnog automobila „Panda“ u kragujevačkoj fabrici dati dodatan impuls tražnji za subvencijama, jer za ovaj model električnog putničkog vozila takođe može da se ostvari pravo na podršku u iznosu od 5.000 evra. Ukoliko se, kao i prethodnih godina, pokaže da je tražnja premašila obezbeđen iznos, potrudićemo se da obezbedimo dodatna sredstva za sve koji su podneli zahtev u predviđenom roku kako bi uz podršku države kupili ekološki prihvatljivo vozilo“, rekla je Vujović.

Vujović je podsetila da je tokom prethodnih pet godina, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine kupljeno više od 2.800 vozila na električni i hibridni pogon. Od prošle godine stvoreni su uslovi za subvencionisanje isključivo električnih vozila, a s tom praksom se nastavlja i u 2025. godini.

Tekst Uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon može se pogledati OVDE.

Zahtev za subvencionisanu kupovinu novog vozila u skladu sa ovom uredbom možete preuzeti OVDE.

23 januar, 2025

Održana javna prezentacija Nacrta zakona o zaštiti vazduha

Prezentacija vazduh Sara 2.jpg

„Današnja javna prezentacija je deo javne rasprave koja je započela 15. januara i trajaće do 3. februara, sa ciljem da se najšira javnost uključi u donošenje ovog važnog propisa koji definiše upravljanje kvalitetom vazduha, određuje mere zaštite i omogućava usvajanje odgovarajućih podzakonskih  akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite vazduha. Sve zainteresovane strane aktivno su bile uključene i tokom konsultativnog perioda od 31. 07. do kraja decembra 2024. godine, o čemu svedoči ukupno 543 pristigla komentara i sugestija. Radna grupa koju je činilo 55 predstavnika nadležnih institucija i organizacija civilnog sektora je sve relevantne sugestije prihvatila i ugradila u tekst Nacrta zakona“, rekla je državna sekretarka Sara Pavkov na prezentaciji  održanoj u hibridnom formatu u prostorijama UN House.

Dodala je da će po okončanju postupka javne rasprave Ministarstvo analizirati sve primedbe, predloge i sugestije učesnika na Nacrt zakona i na osnovu toga sačiniti izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi.  

Prezentacija vazduh Sara 3.jpg

„Najvažniji benefiti Nacrta zakona o zaštiti vazduha su lakša primenljivost u praksi, profesionalizacija procesa merenja posebne namene i povećanje efikasnosti kroz uvođenje rokova za odluke, uvođenje obaveze subjekata koji vrše merenja da obaveštavaju javnost preko lokanih samouprava o prekoračenju koncentracija, proširenje kaznene politike i detaljno regulisanje kaznenih mera, kao i detaljnija i bolja regulisanost nadležnosti inspektora“, rekla je Pavkov.

21 januar, 2025

Vujović: Srbija je prva u regionu ispunila obavezu i usvojila Prvi dvogodišnji izveštaj o transparentnosti iz oblasti klimatskih promena

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović istakla je da je Srbija prva zemlja u regionu koja je ispunila ovu međunarodnu obavezu.

„Prvi dvogodišnji izveštaj o transparentnosti koji je danas usvojen važan je kao mehanizam izveštavanja iz oblasti klimatskih promena i deo je Unapređenog okvira transparentnosti Sporazuma iz Pariza. Nedavno smo napravili još jedan veliki korak, i Sekretarijatu Okvirne konvencije UN dostavili smo prvi Nacionalni izveštaj o inventaru gasova sa efektom staklene bašte (GHG) Republike Srbije za period 1990-2022. godine, čime je ispunjena i ta međunarodna obaveza Srbije. Imajući u vidu da su klimatske promene izazov na globalnom i nacionalnom nivou, Srbija je izuzetno posvećena obavezama prema Sporazumu iz Pariza, kao i ciljevima na koje smo se obavezali u sklopu Zelene agende za Zapadni Balkan“, rekla je Vujović.

Potpredsednica Vlade je podsetila da je prethodnu 2024. godinu u Srbiji je obeležilo i izdavanje prvih dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Uvođenjem dozvola za emisije gasova sa efektom staklene bašte uspostavljen je mehanizam za monitoring, izveštavanje i verifikaciju tih gasova, koji će dati pouzdanu osnovu za planiranje i sprovođenje mera za smanjenje emisija.

16 januar, 2025

Počela javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti vazduha

Javna rasprava će biti sprovedena u periodu od 15. januara do 03. februara 2025. godine, a predstavljanje Nacrta u vidu prezentacije planirano je u Beogradu, u hibridnom formatu, u prostorijama UN House, 21. januara u periodu od 13 do 16 časova.

Cilj izrade novog zakonskog akta je usaglašavanje sa međunarodno preuzetim obavezama Srbije u oblasti zaštite vazduha i ozonskog omotača i propisima EU, a očekuje se da rezultira jasnim benefitima u smislu lakše primene propisa u ovoj oblasti, profesionalizacije procesa merenja posebne namene i uvođenja rokova za donošenje odluka, čime se postiže veća efikasnost zaštite vazduha.

Nacrt je usaglašen nakon što je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o zaštiti vazduha završila rad na predlogu osnovnog teksta Zakona, u kome su sadržani predlozi  i primedbe pristigli u toku konsultativnog procesa. Radnu grupu čini 55 članova i njihovih zamenika iz relevantnih institucija i organizacija civilnog društva, koji su intenzivno radili na predlozima osnovnog teksta Nacrta. Već tokom postupka konsultacija procesa, članovi Radne grupe razmatrali su ukupno 543 komentara i sugestija na osnovni tekst, dok su sve relevantne sugestije prihvatili i ugradili u Nacrt, sa ciljem da se novi propis efikasnije sprovodi, da unapredi saradnju institucija i doprinese boljem informisanju javnosti.

Detaljne informacije o javnoj raspravi mogu se naći na internet stranici Ministarstva https://www.ekologija.gov.rs/informacije-od-javnog-znacaja/javne-rasprave/javni-poziv-za-ucesce-u-javnoj-raspravi-o-nacrtu-zakona-o-zastiti-vazduha i na portalu eKonsultacije.

Po okončanju postupka javne rasprave, Ministarstvo zaštite životne sredine će analizirati sve pristigle primedbe, predloge i sugestije. Nakon toga biće sačinjen izveštaj koji će zainteresovanima biti dostupan na veb portalu Ministarstva i portalu eKonsultacije.

15 januar, 2025