Vesti
Pavkov u Grockoj: Već od ove grejne sezone čistiji vazduh za više od 700 učenika i nastavnika
Ministarka zaštite životne sredine u tehničkom mandatu Sara Pavkov obišla je danas radove na izgradnji toplovoda za Osnovnu školu „Ilija Garašanin“ u Grockoj, koji će omogućiti priključenje školskog objekta na lokalnu toplanu.

Pavkov je istakla da će više od 700 učenika i nastavnika već od ove grejne sezone osetiti efekte prelaska na ekološki prihvatljiviji sistem grejanja.

„Zajedno sa opštinom uradili smo veliki posao. Uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine zatvorena je kotlarnica na lož ulje u OŠ „Ilija Garašanin“ u opštini Grocka i omogućen priključak školskog objekta na toplanu. Ova toplana, koja je trošila 700 tona uglja godišnje, pre dve godine je prešla na ekološki prihvatljiviju drvnu sečku. Danas, u osnovnoj školi koja broji više od 700 đaka, ponosno mogu da kažem da više nema problema sa neekološkim energentom, i da je potrošnja od 204.000 litara lož-ulja godišnje prošlost“, rekla je Pavkov.

Pavkov je nglasila da je ovaj projekat još jedan primer kako ulaganjem u čistije sisteme grejanja istovremeno unapređujemo uslove u javnim ustanovama i doprinosimo boljem kvalitetu vazduha.

„Nastavićemo istim intenzitetom da menjamo kotlove u javnim ustanovama širom Srbije. Cilj nam je za 2027. godinu bio zamenjenih 200 kotlova, ali smo ga već premašili i do kraja ove godine imaćemo skoro 300 zamenjenih kotlova. To najbolje pokazuje kojim tempom radimo i koliko nam je važno da građani rezultate osete što pre. Ne čekamo rokove ako nešto možemo da završimo ranije, već ubrzavamo svaki projekat koji može da donese konkretan rezultat. Ulaganjem u modernije i čistije sisteme grejanja stvaramo bolje uslove za život i rad u javnim ustanovama širom Srbije, a svaka zamenjena kotlarnica znači čistiji vazduh za građane“, rekla je Pavkov.
27. avgusta 2026. godine Vlada usvojila Program zaštite prirode Republike Srbije za period 2026. do 2031. godine
Program zaštite prirode Republike Srbije za period 2026. do 2031. godine možete u celosti preuzeti OVDE.
Ministarki Pavkov uručena zahvalnica opštine Majdanpek za doprinos uređenju životne sredine
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov prisustvovala je danas svečanoj sednici povodom Dana opštine Majdanpek, na kojoj joj je uručena zahvalnica za doprinos unapređenju životne sredine i razvoju ovog kraja.

Pavkov je naglasila da je opština Majdanpek dokaz da snažna industrijska tradicija i očuvana priroda mogu da budu temelj razvoja.

„Čestitam svim građanima Majdanpeka 12. septembar – Dan opštine! Počastvovana sam što sam danas imala priliku da prisustvujem obeležavanju Dana opštine Majdanpek, mesta bogate rudarske i industrijske tradicije, izuzetne prirode i vrednih ljudi, gde se prepliću snažna industrijska tradicija i izuzetna priroda. Verujem da upravo njihovim povezivanjem možemo da stvorimo još bolje uslove za razvoj ovog kraja i kvalitetniji život građana. Zajedno smo uradili mnogo na očuvanju prirode i unapređenju životne sredine. Uređujemo jezero Veliki Zaton i prilaz „Prerasti Šuplja stena – Valja prerast“, izdvojili smo više od 115 miliona dinara za upravljanje Nacionalnim parkom „Đerdap“, a obezbedili smo i tri miliona dinara za uklanjanje divljih deponija, kao i novu komunalnu opremu. Počastvovana sam priznanjem koje sam ovde dobila! Za mene je to motiv da nastavim još više da radim za Majdanpek i sve njegove građane“, rekla je Pavkov.

Tokom posete Majdanpeku, Pavkov je obišla i radove na jezeru Veliki Zaton i zajedno sa najmlađima i ribolovcima učestvovala na Memorijalnom turniru „Dragomir Petrović Stric“.

„Oduševio me slogan turnira ‘Oflajn na udici, zakači ribu, otkači se s mreže’, koji podseća koliko je važno da budemo u prirodi, jer mnogo vremena provodimo na telefonima. Sportski ribolovci su naši važni saveznici u očuvanju prirode, jer je poznaju, vole i brinu o njoj, a posebno me raduje što se za ovaj turnir prijavilo više od 70 dece. Kada su u pitanju radovi na jezeru Veliki Zaton, veoma sam zadovoljna jer smo održali dato obećanje, brzo reagovali i počela je sanacija i revitalizacija ovog jezera. Trenutno su na terenu kolege iz Srbijavoda koje rade pripremu za prvu fazu, a to je uklanjanje velike količine mulja koja se više od 20 godina nije sanirala niti izmuljavala. Posebno me obradovalo što sam čula da će radovi biti završeni i pre roka, pa ćemo moći da krenemo i sa drugom fazom, kako bismo obezbedili da nema vodopropusnih delova i, zajedno sa kolegama iz Srbijašuma, poribimo jezero kako bismo dobili u potpunosti funkcionalan ekosistem“, rekla je Pavkov.

Pavkov potpisala 20 novih ugovora za unapređenje sistema za upravljanje otpadom i otpadnim vodama
Ministarka zaštite životne sredine u tehničkom mandatu Sara Pavkov potpisala je danas ugovore sa 20 gradova i opština za sufinansiranje projekata izgradnje i uređenje sistema za upravljanje otpadom i otpadnim vodama.
Pavkov je naglasila da je, kroz dva javna poziva, Ministarstvo u 2026. godini za ovu namenu lokalnim samoupravama dodelilo ukupno 794 miliona dinara.

„Drago mi je što smo kroz drugi konkurs u tekućoj godini dodelili sredstva za unapređenje sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama u 20 lokalnih samouprava u Srbiji, čime pokazujemo da nam je zaštita svih medijuma životne sredine visoko na listi prioriteta. Sredstva su namenjena projektima izgradnje ili rekonstrukcije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, opremanja reciklažnih dvorišta, kao i nabavku specijalizovne opreme i vozila. Posebno sam ponosna jer smo po prvi put u opštinama gde nema izgrađenih sistema upravljanja otpadnim vodama podržali projekte tretmana otpadnih voda u individualnim domaćinstvima. Iz godinu u godinu unapređujemo naše konkurse prateći tehnološke novine, kako bismo konstantno podizali zaštitu životne sredine na viši nivo i građanima pružili kvalitet života koji zaslužuju“, rekla je Pavkov.

Ministarstvo je kroz drugi javni poziv u 2026. godini sa 445 miliona podržalo projekte u Ražnju, Dimitrovgradu, Vršcu, Velikom Gradištu, Kragujevcu, Somboru, Trgovištu, Gornjem Milanovcu, Doljevcu, Kuli, Obrenovcu, Arilju, Beloj Palanci., Trsteniku, Kruševcu, Gadžinom Hanu, Preševu, Brusu, Bosilegradu, i Vlasotincu.
„Za nas nema malih i velikih opština. Kada je reč o zaštiti životne sredine, svaka lokalna samouprava i svi građani imaju podjednake uslove i važnost. Zajedničkim ekološkim projektima nastavljamo zelenu transformaciju Srbije, unapređujemo nivo zaštite životne sredine i podižemo kvalitet života građana.“, rekla je Pavkov.
Pavkov: Zajedno ozelenjavamo, čuvamo predeoni diverzitet i štitimo zemljište u još 19 lokalnih samouprava
Ministarka zaštite životne sredine u tehničkom mandatu Sara Pavkov potpisala je danas ugovore sa predstavnicima 19 lokalnih samouprava kojima su, na osnovu javnog konkursa, dodeljena sredstva za realizaciju projekata ozelenjavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta, kao i očuvanja i zaštite zemljišta kao prirodnog resursa u 2026. godini.

Ministarka je naglasila da će sredstva biti usmerena na projekte sadnje autohtonih vrsta drveća i podizanja vetrozaštitnih pojaseva, uređenja i ozelenjavanja javnih površina i parkova, kao i čišćenja i ozelenjavanja prostora koji su bili ugroženi nelegalnim deponijama.

„Očuvanje prirode i zaštita naših prirodnih resursa zahtevaju konkretne projekte i partnerstvo svih koji mogu da doprinesu njihovom očuvanju i unapređenju. Zato nam je važno da podržimo lokalne samouprave koje najbolje prepoznaju potrebe svojih sredina i koje kroz ove projekte mogu da naprave vidljive promene. Za projekte ozelenjavanja izdvojili smo 31,4 miliona dinara, dok je za projekte očuvanja i zaštite zemljišta opredeljeno 59,3 miliona dinara. Na ovaj način doprinosimo očuvanju predeonog diverziteta, zaštiti zemljišta kao prirodnog resursa i unapređenju kvaliteta životne sredine, stvarajući više uređenih i zelenih površina koje doprinose kvalitetnijem okruženju i boljim uslovima za život građana“, rekla je Pavkov.

Sredstva su dobile sledeće lokalne samouprave: Niš, Sremska Mitrovica, Kula, Zaječar, Kuršumlija, Rača, Velika Plana, Inđija, Pirot, Prijepolje, Čajetina, Pančevo, Loznica, Ada, Preševo, Irig, Novi Bečej, Arilje i gradska opština Voždovac.

„Kada ulažemo u zelene površine, sadnju autohtonih vrsta i zaštitu zemljišta, ne ulažemo samo u izgled naših gradova i opština, već u očuvanje prirodnih resursa i kvalitet životnog okruženja. Zajedno nastavljamo da ulažemo u očuvanje prirode, jer svako novo drvo koje zasadimo predstavlja trajno ulaganje u čistiji vazduh, očuvanu životnu sredinu i kvalitetniji život građana“, rekla je Pavkov.
Pavkov: Srbija i Uzbekistan ispisuju novu stranicu zajedničke istorije prijateljstva i saradnje
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov danas je, u prisustvu predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, potpisala Memorandum o razumevanju između Ministarstva i Nacionalnog komiteta za ekologiju i klimatske promene Uzbekistana o saradnji u oblasti zaštite životne sredine.

Ministarka Pavkov potpisala je Memorandum sa ministrom spoljnih poslova Bahtiorom Saidovim, u cilju pokretanja kontinuirane bilateralne saradnje u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, što će dodatno ojačati prijateljske odnose između dveju zemalja.

„Danas zajedno otvaramo jedno važno poglavlje bilateralne saradnje sa Uzbekistanom. Memorandum o razumevanju, koji sam potpisala sa ministrom Saidovim doprineće unapređenju saradnje u oblasti zaštite prirode i upravljanju zaštićenim područjima, kontroli i praćenju stanja životne sredine, upravljanju otpadom, vodnim i zemljišnim resursima, zaštiti vazduha i odgovoru na klimatske promene, uz poštovanje principa jednakosti, reciprociteta i obostrane koristi i u duhu zajedničkog rada na ostvarivanju održivog razvoja, kroz razmenu znanja, iskustva i novih tehnologija“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla i da je zvanična poseta predsednika Uzbekistana, plenarni sastanak delegacija dve zemlje, uručenja Ordena Republike Srbije predsedniku Uzbekistana, održani biznis forum i nova Taškentska ulica u Beogradu, dodatna su potvrda jačanja saradnje i prijateljskih odnosa, čije su čvrste temelje postavili predsednici dve zemlje.

„I kako kaže drevna uzbekistanska narodna mudrost: Prijateljstvo je vrednije od zlata! Upravo na tim vrednostima naše dve zemlje danas pišu novu stranicu zajedničke istorije, zahvaljujući odgovornoj politici koju predvodi predsednik Aleksandar Vučić“, dodala je Pavkov.
Ekološka vest dana: Doprema se otpad u Regionalni centar „Eko-Tamnava“ u Kaleniću, u opštini Ub!
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je danas Regionalni centar „Eko-Tamnava“ u Kaleniću, u opštini Ub, u kojem je počelo dopremanje otpada, zajedno sa direktorom Francuske agencije za razvoj Kristoferom Lekurtjeom i partnerima iz Francuske agencije za razvoj (AFD) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Pavkov je naglasila da je dopremanjem otpada u Regionalni centar za upravljanje otpadom „Eko-Tamnava“ ovaj veliki infrastrukturni projekat ušao u fazu praktične primene i označio početak novog poglavlja u upravljanju otpadom u ovom delu Srbije.

„Zajedno sa generalnim direktorom Francuske agencije za razvoj Kristoferom Lekurtjeom i našim partnerima iz Francuske agencije za razvoj (AFD) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) obišla sam Regionalni centar „Eko-Tamnava“ u Kaleniću, u opštini Ub i uverila se da je otpad počeo da se ovde doprema. RC ‘Eko-Tamnava’ će obezbediti savremeni sistem za upravljanje otpadom za 15 lokalnih samouprava i oko pola miliona građana, a izgradnjom sedam regionalnih centara širom Srbije obuhvatićemo 47 lokalnih samouprava i više od 1,5 miliona građana! ‘Eko-Tamnava’ će biti zamajac za preostalih šest regionalnih centara, kako bismo do 2030. godine imali uređen sistem upravljanja otpadom u celoj Srbiji“, rekla je Pavkov.

Pavkov je naglasila da će Ministarstvo nastaviti dalje da radi na izgranji transfer stanica i reciklažnih dvorišta, postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada, kao i sistema za tretman procednih voda i biogasa.

„Za izgradnju i opremanje sedam regionalnih centara @ministarstvozzs je obezbedilo 300 miliona evra, iz kreditne linije AFD i EBRD. Hvala našim francuskim i evropskim partnerima na podršci, znanju i iskustvu koje zajedno unosimo u ovaj važan posao“, rekla je Pavkov.
Ministarka Pavkov i premijer Macut vratili lekove sa isteklim rokom u sklopu pilot-projekta „Vrati lek“
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je danas, zajedno sa predsednikom Vlade Srbije prof. dr Đurom Macutom, jednu od apoteka koje učestvuju u pilot-projektu „Vrati lek“ u Beogradu, kako bi se na terenu uverili kako ova inicijativa funkcioniše u praksi.


Predsedik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut pozdravio je ovu inicijativu i ukazao na važnost projekta kako za građane tako i za zaštitu životne sredine.


„Ovo je veoma dobra akcija i nadam se da će zaživeti, ne samo kao pilot-projekat, nego kao trajna vrednost u svim apotekama gde se izdaju lekovi, da naši građani mogu da vrate lekove kojima je istekao rok ili ih više ne koriste, i da ih ovim i upozorimo da uvek gledaju rok trajanja lekova. Zahvaljujem se na pozivu ministarki Pavkov da dođem danas ovde i da zajedno promovišemo jedan dobar projekat“, rekao je premijer Macut.
Ministarka Pavkov je naglasila da je pilot-projekat važan korak ka uspostavljanju sistema upravljanja farmaceutskim otpadom, ali i podizanju svesti građana o značaju pravilnog odlaganja lekova kojima je istekao rok ili se više ne koriste.



„Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas ovde sa predsednikom Vlade Republike Srbije, prof. dr Đurom Macutom, koji je zdušno podržao pilot-projekat „Vrati lek“. Danas smo se lično uverili na koji način građani, koji kod kuće imaju stare ili neiskorišćene lekove, mogu da ih predaju u jednu od apoteka koje učestvuju u pilot-projektu u Beogradu. Akcija će mesec dana trajati u Beogradu, nakon toga mesec dana u Novom Sadu, a potom i u Nišu, sa ciljem da na osnovu tog iskustva, od sledeće godine uspostavimo sveobuhvatan sistem na teritoriji cele Srbije. Hvala premijeru Macutu što je kao lekar i kao građanin, a pre svega kao predsednik Vlade, podržao ovu važnu inicijativu, kako bismo zajedno obezbedili odgovorno i bezbedno zbrinjavanje farmaceutskog otpada u Srbiji“, rekla je Pavkov.
Pavkov obišla važne ekološke projekte u Topličkom kraju: Zajedno rešavamo probleme važne za građane
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obišla je danas važne ekološke projekte u Prokuplju i Blacu, čija realizacija je od velikog značaja za život svih građana Topličkog kraja.
Pavkov je istakla da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta Vlade Srbije, i dodala da će Ministarstvo nastaviti da pruža podršku lokalnim samoupravama u realizaciji projekata koji doprinose unapređenju kvaliteta životne sredine.


„Obišla sam danas prostor na kom je nekada bila nesanitarna deponija „Dunek“, čijom smo sanacijom, posle 30 godina, rešili jedan od najvećih ekoloških problema ovog kraja. Ova deponija nalazila se na obali reke Toplice, prostirući se na više od 11 hektara u blizini stambenih objekata, a danas je na tom mestu zeleni pojas i prostor na kome pasu divlji konji. Nastavljamo da radimo na svemu što je važno za ovaj kraj i njegove građane, a jedan od prioriteta biće izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje je tokom nedavne posete najavio i predsednik Aleksandar Vučić. Posvećeni smo i tome da građani imaju jasnu i pouzdanu sliku o kvalitetu vazduha, zbog čega smo na teritoriji Prokuplja postavili novu automatsku mernu stanicu“, rekla je Pavkov.
Ministarka je naglasila da će država nastaviti da osluškuje potrebe ovog kraja Srbije i da, u skladu sa njima, zajedno radi na rešavanju problema koji su građanima najvažniji.

„Obišla sam danas i opštinu Blace, koja može da se pohvali da je jedna od najzelenijih opština u Topličkom kraju. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u ovoj opštini je najbolji dokaz da Vlada Srbije deluje kao jedinstven tim koji zajedno brine o životnoj sredini. Obezbedićemo neophodnu opremu za transport mulja sa postrojenja u Blacu i Brusu do postrojenja u Kruševcu, čime ćemo zaokružiti sistem upravljanja otpadnim vodama. Dogovorili smo i dodatnu podršku građanima koji imaju septičke jame, da im obezbedimo specijalizovanu opremu za transport otpadnih voda do ovog postrojenja, a podržaćemo i privredne subjekte kako bi unapredili predtretman otpadnih voda. Izgradnja ovog postrojenja, koje je trenutno u probnom radu, finansirana uz pomoć Evropske unije, preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a očekuje se da do kraja godine bude u potpunosti u funkciji“, rekla je Pavkov.



Pavkov: Počinje pilot projekat „Vrati lek“ – važan korak ka bezbednom zbrinjavanju farmaceutskog otpada
Ministarstvo zaštite životne sredine pokreće veoma važan pilot-projekat „Vrati lek“, koji građanima pruža mogućnost da besplatno i bezbedno vrate u apoteke lekove koje više ne koriste ili kojima je istekao rok trajanja, izjavila je ministarka Sara Pavkov.
Pavkov je naglasila da ovaj projekat predstavlja značajan korak ka uspostavljanju sistema za prikupljanje, bezbedno skladištenje, transport i zbrinjavanje farmaceutskog otpada iz domaćinstava, a realizuje se u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.
„Želimo da građanima omogućimo jednostavan i bezbedan način da urade pravu stvar. Svaki lek koji umesto u kanti ili slivniku završi na mestu predviđenom za njegovo bezbedno zbrinjavanje mali je, ali važan doprinos zaštiti životne sredine. Od 1. septembra, građani mogu besplatno da predaju neiskorišćene lekove i lekove kojima je istekao rok u apotekama koje učestvuju u pilot-projektu na teritoriji beogradske opštine Zvezdara. U oktobru nastavljamo u Novom Sadu, a u novembru u Nišu, pri čemu će pilot-projekat u svakom gradu trajati mesec dana. Nepravilno odlaganje ovakvog otpada, može dovesti do dospevanja farmaceutskih supstanci u životnu sredinu i predstavljati rizik za zemljište, vode i živi svet. Ovaj projekat će doprineti smanjenju količine farmaceutskog otpada u komunalnom toku, kao i unapređenje sistema upravljanja ovom vrstom otpada“, rekla je Pavkov.
Ministarka je istakla da pilot – projekat „Vrati lek“ predstavlja važan korak ka uspostavljanju funkcionalnog, dostupnog i održivog sistema upravljanja farmaceutskim otpadom iz domaćinstava, uz jasno definisane uloge građana, apoteka, nadležnih institucija i ovlašćenih operatera.
„Ovaj projekat doprinosi ne samo zaštiti životne sredine, već i odgovornijem ponašanju građana i razvoju kulture pravilnog upravljanja farmaceutskim otpadom. Važno je i da građani znaju da mogu da vrate lekove koji spadaju u neopasan farmaceutski otpad. Ovim projektom nisu obuhvaćeni citostatici, medicinska sredstva kao što su toplomeri, špricevi, igle, kao i proizvodi koji su dodaci ishrani, poput suplemenata i vitamina, jer nisu lekovi. Takođe, ne mogu se vratiti ni proizvodi koji služe za kozmetičke svrhe. Očekujemo da kroz ovaj projekat napravimo važan korak ka uspostavljanju sistema u kojem će pravilno zbrinjavanje lekova postati jednostavna i dostupna navika za sve građane“, rekla je Pavkov.