Vesti

Pavkov: Potpisani ugovori za unapređenje zaštićenih područja, obezbeđena do sada najveća podrška države

Ministarka Pavkov je potpisala ugovore za drugu tranšu subvencija u 2025. godini sa 36 upravljača za ukupno 83 zaštićena područja od nacionalnog značaja.

Pavkov ugovori

„Danas sam, u cilju očuvanja naših prirodnih dobara kojima je Srbija, na radost svih, veoma bogata, potpisala ugovore sa upravljačima 83 zaštićena područja, kojima će na osnovu ovih ugovora biti dodeljena sredstva za sprovođenje odgovorne politike upravljanja ovim biserima prirode. Ministarstvo koje vodim je za 2025. godinu opredelio najveći iznos sredstva do sada, 550 miliona dinara, što će biti dodeljivano u tranšama u tekućoj godini, a danas sam potpisala ugovore za drugu tranšu u iznosu od 159 miliona dinara. Sredstva koja smo opredelili za 2025. godinu znatno su uvećana u odnosu na prethodnu godinu i čak dva puta viša nego što se u ove svrhe odvajalo pre pet godina. Od 2021. godine, priroda je ponovo u fokusu i iz godine u godinu smo odvajali sve veća sredstva da zaštitimo i čuvamo naša prirodna dobra. Ugovori koje sam potpisla namenjeni su finansiranju radova i aktivnosti koji se tiču čuvanja, održavanja i prezentacije zaštićenih područja, praćenja i unapređenja njihovog stanja, kao i uređenja prostora i održivog korišćenja prirodnih resursa u okviru zaštićenih područja“, rekla je Pavkov.

Pavkov ugovori

Pravo na korišćenje subvencija imaju upravljači nacionalnih parkova i zaštićenih područja proglašenih aktom Vlade, a na osnovu programa upravljanja zaštićenog područja za 2025. godinu na koji je Ministarstvo dalo saglasnost u skladu sa zakonom.

Pavkov ugovori

Pavkov je navela da se od 2021. godine u kontinuitetu radi na proširenju teritorije pod zaštićenim područjima, ističući da je u ovom momenti više od 10 procenata pod zaštitom države.

Pavkov ugovori

Ona je dodala da je u toku procedura za zaštitu područja Povlena i kanjona Sušice i da, zajedno sa eko mrežom, u Srbiji već oko 30 odsto teritorije  ima neku vrstu zaštite.

12 jun, 2025

Pavkov: Otvaramo novo poglavlje u oblasti zaštite vazduha kroz dodatna ulaganja od 50 miliona evra

Sa direktorom EBRD za zapadni Balkan Mateom Kolanđelijem potpredsednik Mali je potpisao ugovor o kreditnoj liniji vrednoj 50 miliona evra, a ministarka Pavkov ugovor o projektu koji će se tim sredstvima finansirati.

Sara Pavkov

„Danas je za mene kao ministarku zaštite životne sredine veliki i važan dan, jer danas otvaramo novo poglavlje u oblasti zaštite vazduha. Na osnovu ugovora koje smo danas potpisali, u naredom periodu ćemo uložiti izuzetno velika sredstva, 50 miliona evra, targetirano u gradove koje smo mapirali kao one sa najvećim prekoračenjem štetnih emisija. To je važna vest pre svega za građane  Beograda, Niša, Valjeva, Zaječara, Novog Pazara i Smedereva, gde će ovaj niz projekata biti realizovan. U tim gradovima menjaćemo stare dotrajale kotlarnice na mazut, ugalj i druga goriva koja negativno utiču na kvalitet vazduha savremenim i održivim izvorima toplotne energije, poput toplotnih pumpi, biomase, industrijske otpadne toplote, kao i priključenja na daljinski sistem grejanja ili gas gde za to ima uslova. Ovaj niz projekata je kruna našeg višegodišnjeg rada, jer smo nakon zahtevne procedure ušli u fazu kada možemo da očekujemo i radove i tako intenziviramo borbu za čistiji vazduh, koja je za nas jedan od glavnih prioriteta“, rekla je Pavkov.

Pavkov je zahvalila partnerima na podršci u ovom poduhvatu, kao i svima koji će učestvovati u realizaciji.

„Naš cilj je čist vazduh, što naši građani zaslužuju i za ostvarenje tog cilja ćemo se svom snagom boriti. Ovo nije prvi projekat koji realizujemo uz podršku EBRD. Podsetiću da smo uz njihovu pomoć u kragujevačkoj toplani zamenili 50 godina stare kotlove na ugalj najsavremenijim kotlovima na gas. Kako smo obećali građanima, započeli smo i drugu fazu a to je sanacija pepelišta, koje će biti uklonjeno i iskorišćeno kao resurs u skladu sa principima cirkularne ekonomije“, rekla je ona.

Sara Pavkov

Prema njenim rečima, Vlada Republike Srbije i Ministarstvo zaštite životne sredine su 2021. godine odredili unapređenje kvaliteta vazduha kao jedan od glavnih prioriteta, i od tada se na tome neumorno radi.

Sara Pavkov

„Od 2021. do 2024. godine samo kroz projekte Ministarstva, zamenjeno je 169 kotlarnica u javnim ustanovama u 76 lokalnih samouprava. U 2025. godini smo već sproveli javni konkurs, kroz koji su sredstva dodeljena za projekte u 18 lokalnih samouprava, a nedavno smo raspisali još jedan konkurs koji je u toku. Realizujemo i niz drugih mera za bolji vazduh i na nivou Vlade kao tima i u sklopu Ministarstva koje vodim. U kontinuitetu unapređujemo i regulativu, a u ovom momentu pred poslanicima je Predlog zakona o zaštiti vazduha koji će dati novi krovni okvir i novi doprinos u borbi za bolji kvalitet vazduha“, rekla je Pavkov.

11 jun, 2025

Pavkov u Francuskoj u ime Republike Srbije potpisala važan sporazum za zajedničko delovanje na zaštiti okeana kao najvećih ekosistema na planeti

Pavkov je potpisala sporazum u sklopu Treće konferencije Ujedinjenih nacija o okeanima, u kojoj je učestvovala kao izaslanik predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, a koja se održava u Nici, u Francuskoj, u periodu od 9. do 13. juna.

Sara Pavkov

„Dokument koji sam potpisala uspostavlja proceduru za proglašenje velikih morskih zaštićenih područja na otvorenom moru, sa ciljem da najmanje 30 odsto okeana bude do 2030. godine pod zaštitom, kako je i predviđeno Kunming – Montreal globalnim okvirom za biodiverzitet Konvencije o biološkoj raznovrsnosti UN. Srbija je kontinentalna zemlja, ali u kontaktu je sa morima preko svojih reka koje pripadaju Crnomorskom, Egejskom i Jadranskom slivu. Zato delimo zajedničku odgovornost za svetska mora i okeane. Kroz istraživanja smo već doprineli njihovom očuvanju, posebno na Egejskom moru, na području Svete Gore, gde se nalazi srpski manastir Hilandar. Primenom Sporazuma napravićemo ključni korak ka ispunjenju Cilja održivog razvoja 14 – očuvanje i održivo korišćenje morskih resursa i zato svi moramo da budemo spremni na predan rad na implementaciji i to kroz naučno zasnovanu zaštitu biodiverziteta otvorenih okeana“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je istakla da su mora i okeani najveći i najproduktivniji ekosistemi sveta koji zauzimaju 71% površine planete, i zato se ovim dokumentom Srbija pridružuje globalnim ciljevima na sprovođenju Agende 2030 UN i Ciljeva održivog razvoja.

Sara Pavkov

„Na nacionalnom nivou, naša zemlja razvija ekološke politike koje su usmerene na očuvanje biodiverziteta i sprovođenje međunarodnih sporazuma koji se odnose na zaštitu prirode i klimatske promene. Ove politike sadrže i mere za podsticanje održivog razvoja, smanjenja zagađenja i zaštitu biodiverziteta, usklađene sa standardima Evropske unije, čija smo zemlja kandidat. Srbija je spremna da udruži snage sa partnerima širom sveta, kako bismo zajedno promovisali održivo korišćenje okeana, što je važno i za očuvanje slatkovodnih ekosistema kojima je naša zemlja bogata“, poručila je Pavkov.

10 jun, 2025

Pavkov: Potpisani ugovori sa lokalnim samoupravama za čišćenje 288 divljih deponija

„Danas sam, simbolično na Svetski dan zaštite životne sredine, potpisala ugovore sa lokalnim samoupravama na osnovu kojih će u narednim danima krenuti velika akcija čišćenja divljih deponija širom zemlje. U narednom periodu, kroz projekte Ministarstva koje vodim, biće očišćeno 288 lokacija u više od 40 lokalnih samouprava. Zadovoljna sam što su lokalne samouprave zainteresovane za konkurse Ministarstva i što kandiduju kvalitetne projekte“, izjavila je Pavkov.

Sara Pavkov

Ona je podsetila da je putem javnih konkursa Ministarstva zaštite životne sredine, od 2021. do 2024. godine, očišćeno više od 1.000 divljih deponija u 74 lokalne samouprave. Ministarstvo je u te svrhe uložilo više od 350 miliona dinara.

Sara Pavkov

„U 2025. godini smo za uklanjanje divljih deponija opredelili 120 miliona dinara, a kako bismo sačuvali jednom očišćene lokacije, obezbedili smo još 80 miliona dinara za postavljanje video nadzora. Odlučni smo u nameri da uvedemo red u oblast upravljanja čvrstim otpadom i nastavićemo da realizujemo sve programe koji doprinose tom cilju, jer na taj način unapređujemo i kvalitet života građana“, rekla je Pavkov. 

5 jun, 2025

Pavkov obeležila Svetski dan zaštite životne sredine: Zajedničku borbu čine zelene ideje, inicijative i projekti za bolju zaštitu životne sredine

Pavkov je, u Evropskoj kući u Beogradu, navela da je otpad od plastike prisutan gotovo u svakom aspektu svakodnevnog života što nije specifičnost Republike Srbije, već izazov sa kojim se suočava ceo svet.

Sara Pavkov

„Drago mi je što sam danas ovde da svi zajedno obeležimo Svetski dan zaštite životne sredine i da razgovaramo o problemu upravljanja otpadom od plastike. Želim da ustaknem da je u toj borbi potrebna odlučna akcija za očuvanje naše životne sredine i ukoliko svako od nas deluje u svojoj zemlji, neizbežno je da i globalni doprinos i rezultati budu zapaženi u korist svih. Ministarstvo koje vodim svesno je značaja svakog pojedinačnog doprinosa u toj globalnoj borbi i zato realizujemo niz aktivnosti kako bismo uveli red u oblast upravljanja otpadom, uključujući i otpad od plastike“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je naglasila da se posvećeno radi na stvaranju regulatornih preduslova za smanjenje plastičnog otpada, kao i na realizaciji projekata koji nas vode do cilja, a to je upravljanje svim vrstama otpada po savremenim svetskim standardima.

Sara Pavkov

„Kada je reč o planskim dokumentima, ponosna sam na činjenicu da je Srbija prva zemlja u regionu koja je izradila Mapu puta za cirkularnu ekonomiju za period 2022 – 2024. godina, koji su usklađeni sa evropskim direktivama, i sa ciljem da do 2030. godine pređemo na cirkularni model privrede. U pripremi je i novi program za cirkularnu ekonomiju za period 2025-2030. koji će se uskoro naći na javnoj raspravi. Paralelno sa unapređenjem regulative, sprovodimo kapitalne projekte izgradnje regionalnih centara za upravljanje otpadom širim Srbije, gde će se otpad tretirati po evropskim standardima. Uveliko radimo na izgradnji najvećeg takvog centra Kalenić-Ub, ka kojem će gravitirati 15 lokalnih samouprava, a u toku je i modernizacija drugih centara, a u narednom periodu će ih biti ukupno osam gde će se i otpad od plastike adekvatno tretirati. Saniramo nesanitarne i čistimo divlje deponije širom zemlje. Do sada smo sanirali 11 nesanitarnih a u toku su radovi na još četiri. Očistili smo od 2021. godine više od 1.000 divljih deponija, a upravo je u toku novi konkurs Ministarstva putem kojeg smo čistili deponiju u Zaječaru i nastavljamo i u drugim lokalnim samoupravama“, rekla je Pavkov i pozvala mlade da se uključe i da daju doprinos, jer će oni biti nosioci talasa zelenih promena koji je pokrenut 2021. godine.

Sara Pavkov

Ministarka je zahvalila Delegaciji Evropske unije u Srbiji i Programu Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP na dobroj saradnji i podršci, kao i privredi i lokalnim samoupravama koji implementiraju održive modele razvoja.

5 jun, 2025

Pavkov: Pozivam lokalne samouprave da iskoriste novu priliku i kandiduju kvalitetne projekte za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama

Pavkov je navela da je rok za podnošenje prijava 18. jun 2025. godine i pozvala jedinice lokalne samouprave da što pre prijave projekte, jer se njihovom realizacijom doprinosi unapređenju kvaliteta vazduha.

„Pozivam sve gradove i opštine da iskoriste novu priliku i prijave kvalitetne projekte, jer je ovo važna mera za bolji kvalitet vazduha u njihovoj sredini. Rok za podnošenje prijava je 18. jun, jer mi je stalo do toga da se konkurs što pre sprovede, kako bi se što pre i realizovali projekti. Na taj način ćemo već u narednoj grejnoj sezoni obezbediti bolji kvalitet vazduha u lokalnim samoupravama koje dobiju sredstva. U prethodnom periodu ova mera je dala dobre rezultate, i zato ćemo nastaviti da je sprovodimo, jer je važna za bolji kvalitet vazduha“, rekla je Pavkov.

Prema rečima ministarke, Ministarstvo zaštite životne sredine od 2021. godine do sada je podržalo zamenu ukupno 187 kotlarnica u javnim ustanovama širom Srbije.

„Ovo je već drugi javni konkurs koji smo u 2025. godini raspisali sa ciljem da podržimo zamenu kotlarnica i prelazak na ekološki prihvatljiviji energent širom Srbije. Očekujem veliko interesovanje i za konkurs koji smo danas raspisali. Nastavićemo da se približavamo cilju, a to je da zamenimo 200 kotlarnica širom zemlje do 2027. godine, a nadam se da ćemo zajedničkim zalaganjem uspeti i da ga premašimo“, rekla je Pavkov.

3 jun, 2025

Pavkov: Sanacijom pepelišta kompletno završavamo kapitalni projekat za bolji kvalitet vazduha u Kragujevcu

Pavkov Kragujevac 2.jpg

Pavkov je navela da je sanacija pepelišta druga faza kapitalnog projekta koji je u prvoj i realizovanoj fazi podrazumevao kompletnu zamenu kotlarnice u gradskoj toplani, koja je sa uglja prešla na gas.

Pavkov Kragujevac 4.jpg

„Sa velikim zadovoljstvom sam ispratila prezentaciju ovog kapitalnog projekta koji smo uspeli, uz dobru saradnju, odgovornost i svest o značaju investicije, da realizujemo u prvoj fazi i da sada planiramo i realizujemo drugu važnu fazu. Mi smo građanima obećali da ćemo pored zamene kotlova rešiti i deponiju na kojoj je nataloženo više od 60.000 tona pepela, i sada je jasno da držimo reč. Uklonićemo pepeo iz kompleksa toplane, i to tako što će se ne kao otpad, već kao resurs, koristiti u proizvodnji cementa i građevinskih materijala. Ovo je dokaz da, ukoliko želimo da imamo zatvoren i uspešan sistem, pogotovo cirkularne ekonomije što je ovde slučaj, neophodne su prethodne analize i studije poput ove koju je gospodin Radomir Putnik, direktor preduzeća ‘Tekon-Tehnokonsalting’ i potomak vojvode Putnika, uradio na isti način kao što su naši preci odgovorno radili za ovu zemlju“, rekla je Pavkov.

Pavkov Kragujevac 5.jpg

Ministarka je nakon prezentacije druge faze projekta, zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Dašićem, obišla gradsku toplanu „Energetika“ gde se nalazi pepelište i gde su zamenjeni dotrajali kotlovi.

Pavkov Kragujevac 6.jpg

„Od kad smo obezbedili neophodna sredstva kroz kreditnu liniju Evropske banke za obnovu i razvoj, a koja ukupno iznose čak 18 miliona evra, prionuli smo na posao i završena je rekonstrukcija u kojoj su zamenjeni 50 godina stari kotlovi na ugalj i instalirani su novi gasni kotlovi. Kada završimo i drugu fazu, i uklonimo pepelište koje je takođe stvaralo aerozagađenje, rešavamo dugogodišnji ekološki problem Kragujevca i to primenom rešenja koja se primenjuju u zemljama EU“, rekla je Pavkov.

Pavkov Kragujevac 7.jpg

Pavkov je istakla da je ovo kapitalni ali ne i jedini projekat koji Ministarstvo zaštite životne sredine realizuje u Kragujevcu. Do sada su realizovani projekti zamene kotlarnica u školama, pošumljavanja i ozelenjavanja, zamena individualnih ložišta, uklanjanje divljih deponija, a sredstva za Kragujevac su opredeljena i po konkursima za 2025. godinu.

28 maj, 2025

Pavkov: Geotermalna energija donosi bolji kvalitet vazduha i doprinosi ciljevima Zelene agende

Pavkov UNDP geotermal 2.jpg

Ona je učestvovala u Info danu o javnom pozivu za dostavljanje izjava o zainteresovanosti za dobijanje tehničke podrške  u izradi studija uvođenja geotermalne energije u energetski miks od strane javnih institucija, u organizaciji UNDP u Srbiji. 

„Veliko mi je zadovoljstvo što učestvujem u inicijalnom koraku otključavanja geotermalnog potencijala u našoj zemlji. Hitnost klimatske krize i potreba za dekarbonizacijom srpske privrede, u kombinaciji sa kontinuiranim radom na unapređenju kvaliteta vazduha, zahtevaju da delujemo na više paralelnih koloseka, odlučno i efikasno. U tom kontekstu vidim i geotermalnu energiju, kao priliku i kao neophodnost. Srbija je bogata geotermalnim resursima koji nose poseban potencijal u grejanju i hlađenju javnih i privatnih zgrada, ali isto tako i u privredi. Upotreba geotermalnne energije doprinosi smanjenju zagađenja vazduha i upravo iz tog razloga mislim da je dodatna podrška imperativ u ovakvim i sličnim projektima ozelenjavanja izvora energije“, rekla je Pavkov.

Pavkov UNDP geotermal 3.jpg

Ona je navela da Ministarstvo koje vodi godinama unazad aktivno i intenzivno radi na projektima kojima je cilj bolji kvalitet vazduha, a da su projekti poput uvođenja geotermalne energije jedan od načina da se taj cilj ostvari.

„Treba zajednički više da se radi na tome, jer će povećanje udela obnovljivih izvora energije doprineti ne samo boljem kvalitetu vazduha, već i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i ispunjenju ciljeva Nacionalno utvrđenog doprinosa. Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa da udeo obnovljivih izvor energije u bruto finalnoj potrošnji energije bude najmanje 33,6% u 2030. godini i tu geotermalna energija u značajnoj meri može da pomogne u dostizanju cilja“, rekla je Pavkov.

Pavkov UNDP geotermal 4.jpg

Ona je dodala da će poziv UNDP i podrška Slovačke omogućiti priliku za dobijanje neophodne dokumentacije za realizaciju investicija i uvođenje geotermalne energije u energetski miks javnih institucija i doprineti zelenoj tranziciji na kojoj se uspešno sarađuje sa partnerima i donatorskom zajednicom.

28 maj, 2025

Pavkov u Kosjeriću: Pokrenut postupak zaštite za Predeo izuzetnih odlika „Povlen i kanjon Sušice“

Ministarka je obišla planinu Povlen, zajedno sa predsednikom opštine Žarkom Đokićem.

Sara Pavkov

„Izuzetno mi je drago što sam danas na Povlenu, jer je upravo dok govorimo, Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo postupak zaštite ovog predela kao prirodnog područja druge kategorije koje će, nadam se uskoro, biti Predeo izuzetnih odlika ‘Povlen i kanjon Sušice’. Područje ispunjava sve zakonom propisane uslove za zaštitu, a prema Uredbi o ekološkoj mreži nalazi se u okviru ekološki značajnog područja Republike Srbije ‘Valjevske planine’. Ovo je veliki korak u očuvanju jednog od najvrednijih područja naše zemlje, kako u ekološkom, tako i u kulturno-istorijskom smislu“, rekla je Pavkov.

Povlen

Ministarka je naglasila da je postupak zaštite pokrenut na osnovu Studije koju je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio Ministarstvu.

Sara Pavkov

„Svesni prirodnog i istorijskog značaja, nakon valorizacije, pokrenuli smo postupak zaštite, kako bismo što bolje i efikasnije brinuli o ovom području, koje obuhvata teritorije opštine Kosjerić i grada Valjeva. Povlen ima više planinskih vrhova, kao i bogatu floru i faunu. Krasi ga 19 vrsta orhideja od ukupno 72 koliko ih ima u Srbiji, a ima i bogatu šumsku vegetaciju, gde je najzastupljenija bukva. Dom je surog orla, a jedan par se gnezdi u zapadnom delu područja. Brojna su i arheološka nalazišta od praistorijskog do perioda kasnog srednjeg veka, kao i očuvani objekti narodnog graditeljstva“, navela je Pavkov.

Sara Pavkov

Govoreći o ovom području, ministarka je podsetila da je pored prirodnih i kulturnih vrednosti, Povlen poznat i po brojnim mitovima i legendama, kao što su priče o Nojevoj barci i mističnim Povlenskim kuglama, koje dodatno ističu njegovu jedinstvenost i značaj.

27 maj, 2025

Pavkov u Kosjeriću: Rešićemo dugogodišnji ekološki problem, na mestu velike deponije Tubići biće zelena oaza

Deponija 2.jpg

Pavkov je obišla lokaciju deponije Tubići, zajedno sa predsednikom opštine Kosjerić Žarkom Đokićem i njegovim timom.

Deponija 3.jpg

„Danas sam obilazila projekte Ministarstva zaštite životne sredine u ovoj opštini i moram da kažem da sam i više nego zadovoljna efektima. Sada sam došla ovde na deponiju Tubići, koja predstavlja višedecenijski problem građana, a uskoro će intenzivnim radom i za kratko vreme, deponija biti uklonjena kroz projekat Ministarstva koje vodim i na radost građana Kosjerića. Deponija više neće biti ruglo, niti će zagađivati životnu sredinu. To je problem na koji su građani ukazali predsedniku opštine Đokiću i od njega su tražili da reši, a on se obratio za podršku Ministarstvu i sada zajedničkim snagama rešavamo problem. Ovo tako jasno tvrdim, jer smo već uspeli da realizacijom projekata Kosjerić na današnji dan bude opština koja nema nijednu javnu ustanovu koja koristi ugalj, mazut ili lož ulje i da kompletno rešimo pitanje zagađenja vazduha iz kotlarnica“, rekla je Pavkov.

Deponija 4.jpg

Ministarka je podsetila da je ova deponija, iako je zatvorena 2018. godine, ponovo aktivirana zbog nemogućnosti odlaganja otpada u regionalnom centru Duboko.

Deponija 5.jpg

„I taj problem ćemo zajedničkim snagama da rešimo. Kosjerić je pripadao regionu Duboko, gde sada nije moguće odlagati otpad i ova deponija je privremeno vraćena u upotrebu. Svesni problema, opština Kosjerić je pronašla alternativnu lokaciju, i divlja deponija Tubići je ponovo zatvorena i kreće se u njenu sanaciju. Zajedno ćemo je vrlo brzo sanirati i ova lokacija će umesto smetlišta biti zelena oaza“, navela je Pavkov.

Deponija 6.jpg

Ministarka je naglasila da se intenzivno radi na rešavanju problema upravljanja otpadom u čitavom kraju, kao i da će vrlo brzo biti vidljive mere koje se preduzimaju.

27 maj, 2025

Ministarka Pavkov u Kosjeriću: Ulažemo u projekte za bolji kvalitet vazduha, pozivamo i građane da se prijave za subvencije

Kosjerić 2.jpg

Pavkov je zahvalila predsedniku opštine Žarku Đokiću što je imao domaćinski pristup projektima i maksimalno iskoristio podršku države za dobrobit građana.

Kosjerić 7.jpg

„Danas sam u Kosjeriću kako bih se na licu mesta uverila u rezultate naših zajedničkih ulaganja. Kroz projekat Ministarstva zaštite životne sredine 2021. godine urađena je rekonstrukcija gradske toplane, koja je prešla sa mazuta na gas, sa ciljem da obezbedimo bolji kvalitet vazduha. U to vreme, toplana je zagrevala 10 stambenih zgrada sa 250 stanova, opštinsku, policijsku i poresku upravu, Dom kulture i vrtić. Nakon toga su prošireni kapaciteti i nabavljena nova oprema, što je omogućilo priključenje Osnovne škole „Mito Igumanović“ sa školskom sportskom salom, srednje Tehničke škole, sportske hale, Doma zdravlja i stambene zgrade iz koje se priključilo 35 stanova. To je velika stvar, posebno ako imamo u vidu da su na gas priključene ustanove i drugi objekti gde deca i mladi provode mnogo vremena. Takođe, značajno smo unapredili uslove boravka u Domu zdravlja za pacijente, zaposlene i sve građane koji žive u blizini“, rekla je Pavkov.

Kosjerić 10.jpg

Pavkov je naglasila da je Ministarstvo za ove projekte odobrilo značajna sredstva, i čestitala predsedniku opštine Đokiću što se za svaki projekat borio proaktivnošću i kvalitetom, a i ove godine Kosjeriću je na javnom konkursu Ministarstva odobreno 7,5 miliona dinara za podršku građanima da zamene ložište u domaćinstvu. 

Kosjerić 13.jpg

„Pozivam sve građane da se prijave za podršku države za zamenu ložišta u svom domaćinstvu. Kosjerić je prethodnih godina, dva puta konkurisao za sredstva Ministarstva za realizaciju ovih projekata i do sada je 150 domaćinstava na ovaj način zamenilo svoje ložište i prešlo na ekološki prihvatljiviji energent. Hvala svim građanima koji su iskoristili priliku i ujedno pokazali razvijenu ekološku svest. Očekujem da će opština ovih dana usvojiti pravilnik i raspisati javni poziv, da građani mogu da se prijave. Ove godine smo otišli i korak dalje, jer sarađujemo sa Ministarstvom za brigu o porodici i demografiju, i Kosjerić će pravilnikom predvideti da porodice osoba sa retkim bolestima, kojih u Kosjeriću ima 35, mogu da ostvare pravo i do 90 odsto subvencija za zamenu kućnog ložišta“, rekla je Pavkov.

27 maj, 2025

Pavkov: Čišćenjem divlje deponije u Zaječaru, počinjemo čišćenje u ukupno 41 lokalnoj samoupravi širom Srbije

Deponija 2.jpg

Pavkov je potpisala ugovor u Gradskoj kući, čime su se stekli uslovi da kasnije tokom dana obiđe i početak radova na prvoj lokaciji zajedno sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem. Radove izvodi JKP ‘Higijena’ Zaječar, a podržali su i zamenik gradonačelnika Zaječara Vladimir Videnović, kao i lovci i ribolovci.

Deponija 3.jpg

„Ranije danas sam najpre potpisala ugovor, kako bismo u najkraćem mogućem roku obavili sve formalne preduslove i kako bismo mogli da prionemo na posao, ovde u naselju Grljan. Zaječar je na ovogodišnjem javnom konkursu predao dokumentaciju za tri lokacije, a pored naselja Grljan gde se danas nalazimo, biće očišćene i deponije u naseljima Marinovac i Gradskovo. Ovo je prvi ugovor koji smo potpisali za konkurs iz 2025. godine. Drago mi je što krećemo upravo od Zaječara, koji je bio spreman i nestrpljiv, kao i uvek kada je potrebno izaći u susret potrebama građana. Hvala ministru Glamočiću, lovcima i ribolovcima i naravno zaposlenima iz gradskog javno-komunalnog preduzeća. Hvala i gradskom rukovodstvu na dobroj saradnji i što se uvek trudi da sluša potrebe građana, priprema i kandiduje projekte, jer je upravo to primer kako svi treba da se bore da donesu projekat u svoju lokalnu samoupravu. Ministarstvo koje vodim će uvek nastojati da podrži sve dobre projekte, koji imaju za cilj bolji kvalitet životne sredine koja automatski donosi i bolji kvalitet života građana“, rekla je ministarka.

Deponija 4.jpg

Pavkov je podsetila da je kroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine od 2021. godine očišćeno više od 1.000 divljih deponija u 84 lokalne samouprave širom Srbije. Današnjim potpisivanjem ugovora nastavlja se, kako je rekla, akcija čišćenja divljih deponija i u 2025. godini.

Deponija 6.jpg

„Nedavno je objavljena konačna lista projekta za tekuću godinu, i u narednom periodu potpisaćemo ugovore, pored Zaječara, sa još 40 gradova i opština, gde će takođe uskoro krenuti i radovi na terenu. Stalo mi je do toga da svakom akcijom koju pokrenemo pokažemo građanima da za nas nema nesavladivih prepreka, pod uslovom da smo složni i da nas cilj ujedinjuje“, rekla je Pavkov.

26 maj, 2025

Pavkov u Zaječaru: Zamenom kotlarnice u školi unapređen kvalitet vazduha za đake, a podrška je obezbeđena i za zamenu ložišta u domaćinstvima

Zaječar 2.jpgZamena kotlarnica i prelazak na ekološki prihvatljiviji energent, kako je rekla, jedna je od važnih mera za unapređenje kvaliteta vazduha u lokalnim zajednicama.

„Danas sam u poseti porodici Stojanović u selu Šljivar. Majka Maja, baka Slavica i deda Vlasta brinu se o Dunji, koja pohađa 4. razred i Sofiji koja ide u 7. razred OŠ „Đura Jakšić“. Drago mi je što su zadovoljni projektom Ministarstva i što su mi rekli da su osetili da je vazduh u školi i okolini boljeg kvaliteta, jer više nema zagađenja koje je stvaralo sagorevanje uglja, a nema ni pepela. Nastavićemo da menjamo kotlove u javnim ustanovama i u narednom periodu. Prema konkursima iz 2025. godine, sredstva je dobilo 18 gradova i opština, što znači da ćemo od 2021. zaključno sa tim projektima zameniti ukupno 187 kotlarnica koje prelaze na ekološki prihvatljiviji energent. Sve smo bliži cilju da do 2027. imamo zamenjenih 200 kotlarnica, a trudićemo se da taj cilj i premašimo“, rekla je Pavkov.

Zaječar 3.jpgGovoreći o javnim konkursima za 2025. godinu, ministarka Pavkov je rekla da je Ministarstvo koje vodi gradu Zaječaru odobrilo pet miliona dinara za podršku građanima da zamene ložište u domaćinstvima.

„Pozivam sve građane Zaječara da se prijave i iskoriste ovu podršku države da zamene ložište u svojim domaćinstvima. To je još jedna važna mera i doprinos koji svaki građanin može da da u borbi za čistiji vazduh. Sarađujemo i sa Ministarstvom za brigu o porodici i demografiju, jer u Zaječaru ima više od 80 osoba koje su obolele od retkih bolesti i zato su važni projekti Ministarstva zaštite životne sredine, jer time obezbeđujemo bolje uslove za sve građane. U ovom poslu smo svi zajedno i sigurna sam da ćemo zajedničkim snagama moći da ostvarimo cilj, a to je bolji vazduh za sve“, poručila je Pavkov.

Pavkov je dodala da će uskoro pred narodnim poslanicima biti i novi Predlog zakona o zaštiti vazduha. „To je važan krovni dokument koji će značajno pomoći u našoj borbi za bolji kvalitet vazduha, u kojoj nećemo posustati“, poručila je ona.

26 maj, 2025

Počelo podnošenje zahteva za podršku projektima u zaštićenim područjima

Za tu namenu u ovoj godini opredeljeno je 250 miliona dinara, a sredstva će biti usmerena na projekte kao što su: vodosnabdevanje, izgradnja i unapređenje kanalizacione mreže, izgradnja objekata u funkciji očuvanja biodiverziteta, unapređenja kulturnog nasleđa, putna infrastruktura, održavanje manifestacija, uređenje speleoloških objekata, kao i podrška razvoju lokalnih udruženja i tradicionalnih zanata.

Na predlog Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2025. godini, kojom se lokalnim samoupravama stavljaju na raspolaganje sredstva namenjena realizaciji projekata za dalje očuvanje i brigu o zaštićenim područjima.

Prvi put su projekti jedinica lokalnih samouprava, na čijoj teritoriji se nalaze zaštićena područja, sufinansirani 2023. godine, kada je za te namene izdvojeno 45 miliona dinara. Godinu dana kasnije, taj iznos povećan je na 100 miliona, dok je ove godine opredeljeno čak dva i po puta više sredstava.

Obaveštenje o načinu konkurisanja objavljeno je na sajtu Ministarstva (ovde), a zahtevi se dostavljaju i poštom i elektronskim putem  u periodu od 26. do 30. maja 2025. godine.

26 maj, 2025

Ministarka Pavkov posetila SRP „Suva planina“

Pavkov Suva planina 2.jpg

Ovaj predeo, kako je rekla, predstavlja idiličan spoj surovosti terena, nežnosti retkih biljnih vrsta i toplinu kulturne baštine.

Pavkov Suva planina 3.jpg

„Suva planina nije samo geografska teritorija, već je dokaz da istinska lepota često obitava u tišini, skromnosti i skladu sa prirodom. Sam naziv Suva planina govori da na ovom području nema izvora i reka, osim najkraće reke u Evropi ‘Rakoš česme’, koja je reka ponornica. Od prirodnog bogatstva izdvaja se veliki broj ostenjaka, jama i pećina, ali i Valožje sa velikim brojem vrtača. Ispod najvišeg vrha ‘Trem’ raste Orhideja gospina papučica, kojoj je to jedino stanište u Srbiji, kao i Natalijina ramonda, jedna od najznačajnijih zaštićenih vrsta“, rekla je Pavkov.

Pavkov Suva planina 5.jpg

Ministarka je obišla i izletište „Tri lokve“, do kojeg se dolazi terenskim vozilima.

Pavkov Suva planina 6.jpg

Ministarstvo godinama unazad ulaže u očuvanje ovog područja kojim upravlja Javno preduzeće „Srbija šume“, a samo u poslednje tri godine, dodelili smo gotovo 12 miliona dinara za ovaj predeo.

17 maj, 2025

Pavkov u Nišu obišla najveći projekat za efikasno upravljanje otpadnim vodama koje Ministarstvo realizuje u Srbiji

niš 2.jpg

U Nišu se, kako je rekla, u sklopu projekta gradi centralno postrojenje za preradu otpadnih voda kapaciteta od čak 286.000 ekvivalent stanovnika na lokaciji Ciganski ključ, malo postrojenje za tretman vode za pranje filtera u fabrici vode Medijana i ukupno 46,6 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže.

niš 4.jpg

„Danas je za mene važan dan, jer sa velikim zadovoljstvom obilazim radove na više lokacija na jednom od ubedljivo najvećih ekoloških poduhvata koje Ministarstvo koje vodim sprovodi u našoj zemlji. Ovde u Nišu, u okviru programa IPA 2018, gradimo kompletan sistem za efikasno upravljanje otpadnim vodama. Pre ove lokacije gde se gradi manje postrojenje u fabrici vode Medijana, obišla sam i radove na desnoobalnom kolektoru oko 1.480 metara, gde je već postavljen cevovod u toj dužini i ostali su završni radovi. Na obe lokacije, uverila sam se da se radovi odvijaju planiranom dinamikom. To mi je važno jer će po završetku projekta sva otpadna voda biti prečišćena pre nego što bude ispuštena u recipijent. To znači da ćemo obezbediti čistiju životnu sredinu za sve stanovnike Niša i zato to nije samo investicija u infrastrukturu, već i u zeleniju budućnost“, rekla je Pavkov.

niš 7.jpg

Prema njenim rečima, kada bude izgrađena i kanalizaciona mreža u sklopu projekta, pokrivenost kanalizacijom u Nišu biće 85 odsto, što je u skladu sa evropskim standardima.

niš 9.jpg

Pavkov je navela da postoji kontinuitet ulaganja Ministarstva zaštite životne sredine u Niš, kao i da je od 2021. godine, samo putem javnih konkursa, Ministarstvo uložilo 190 miliona dinara u zelene projekte, a uz učešće lokalne samouprave iznos dostiže 244 miliona dinara. Iz tih sredstava su, kako je rekla, finansirani projekti zamene ložišta u domaćinstvima, pošumljavanje i ozelenjavanje, čišćenje divljih deponija, kao i zamena kotlarnica kako bi se prešlo na čistiji energent.

niš 12.jpg

„I tu nije kraj. Uhvatili smo zamajac i sigurna sam da nas čeka još mnogo zajedničkih zelenih projekata koje ćemo realizovati za građane Niša“, poručila je Pavkov.

16 maj, 2025

Pavkov u Vrbasu obišla kompaniju Karneks koja koristi otpad iz proizvodnje u skladu sa principima cirkularne ekonomije

karneks 3.jpg

Pavkov je istakla da važnost ovog projekta pre svega u primeni cirkularnog modela poslovanja, u kojem se ostaci iz proizvodnje ne tretiraju kao otpad već kao resurs koji dobija novu upotrebnu vrednost.

karneks 9.jpg

„Nalazim se u kompaniji Karneks u Vrbasu gde sam imala priliku da se uverim da u proizvodnom procesu još kako razmišljaju i društveno i ekološki odgovorno. Želim ovom prilikom da pohvalim njihov zeleni inovativni projekat, za koji su uspeli da dobiju donaciju Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Švajcarske, kako bi koristili ostatke životinskog porekla iz proizvodnje kao što su kosti, tkivo i krv, u upotrebili ih proizvodnju energije u biogasnom postrojenju. Da bi to bilo moguće, životinjski ostaci iz klanice prvo moraju da budu usitnjeni i homogenizovani, a zatim tretirani procesom pasterizacije. Kompanija je i to rešila, jer su u okviru projekta obezbedili odgovarajuću opremu za usitnjavanje, homogenizaciju i pasterizaciju, kako bi otpad bio pogodan za biogasno postrojenje. Važno je što ovim projektom ne samo što će smanjiti količinu otpada koja bi završila na nekoj od deponija, već će doprineti i energetskoj efikasnosti. Ovo je odličan primer kako i druge kompanije treba da razmišljaju i deluju“, rekla je Pavkov.

karneks 10.jpg

Ministarka je navela da će, kako je kompanija planirala, biogasno postrojenje svakog meseca obrađivati oko 250 tona ostataka mesa iz proizvodnje, dok je maksimalni projektovani kapacitet dvostruko veći što je, prema njenim rečima, dobra osnova za budućnost.

karneks 11.jpg

„Ono što je na mene takođe ostavilo utisak tokom obilaska, jeste što će i toplotna energija iz biogasnog postrojenja da se koristi se za dobijanje tople vode, što dovodi do značajnih ušteda u finansijama i resursima. Na taj način će godišnja potrošnja električne energije za zagrevanje vode značajno biti smanjena“, rekla je Pavkov.

15 maj, 2025

Ministarka Pavkov: Izgradnjom kanalizacione mreže u Vrbasu biće omogućeno više od 6.000 novih priključaka za domaćinstva

vrbas 2.jpg

Pavkov je naglasila da će izgradnja dva kolektora u dužini od 9,8 kilometara i 21 kilometar kanalizacione mreže sa pratećim crpnim stanicama u naseljima Kucura i Savino Selo, omogućiti bolje standarde zaštite životne sredine.

vrbas 3.jpg

„Kad je povod ovako dobar i kad u velikoj meri utiče na bolji život građana, još mi je draže da obiđem neko od naših zajedničkih postignuća, a to je svakako projekat izgradnje kolektora i kanalizacione mreže u Vrbasu. Prema informacijama koje sam dobila, do sada je izgrađen jedan kilometar i izvedeno je 46 kućnih priključaka. Kada projekat bude završen, pokrivenost opštine Vrbas kanalizacionom mrežom biće oko 80 odsto, što je po evropskim standardima. To će omogućiti i građanima, odnosno domaćinstvima da se priključe na kanalizacionu mrežu. Realizacijom ovog projekata biti omogućeno više od 6.000 priključaka za građane“, rekla je Pavkov.

vrbas 6.jpg

Ministarka je podsetila da ovo nije jedini projekat koji Ministarstvo zaštite životne sredine realizuje u ovoj opštini.

vrbas 7.jpg

„Od 2021. do 2024. godine, u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, uložili smo 31 milion dinara u projekte zamene kotlarnica i individualnih ložišta, čišćenje deponija i zaštitu zemljišta. Ja svoj posao shvatam ozbiljno i stalno ističem koliko je važno da svaka lokalna samouprava ima bar jedan zeleni projekat koji utiče na bolji kvalitet života građana. Apelujem i na građane da se proaktivno uključe, da se obrate lokalnom rukovodstvu i podele svoje ideje i sugestije, jer smo mi tu zbog njih, da ih čujemo, podržimo i zajedno realizujemo sve što je važno za lokalnu zajednicu“ poručila je Pavkov.

15 maj, 2025

Ministarka Pavkov: Za očuvanje i brigu o zaštićenim područjima obezbeđeno još 250 miliona dinara

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov navela je da ova sredstva mogu da se koriste za projekte izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže, putne infrastrukture, izgradnju objekata za evakuaciju i prečišćavanje otpadnih voda, kao i za izgradnju objekata u funkciji očuvanja biodiverziteta i unapređenja kulturnog nasleđa i agrobiodiverziteta.

„Sredstva su namenjena jedinicama lokalne samouprave na čijim teritorijama se nalaze zaštićena područja od nacioanlnog interesa, za projekte promocije, održivog korišćenja, unapređenja stanja i zaštite tih područja. Da bi ostvarili pravo na ovu vrstu podrške države, potrebno je da  lokalne samouprave podnesu Ministarstvu zahtev za dodelu podsticajnih sredstava, a na osnovu prethodno dostavljenih programa i projekata

Rok za podnošenje zahteva je od 26. do 30. maja 2025. godine. Pozivam sve lokalne samouprave na čijim teritorijama se nalaze zaštićena područja da se maksimalno potrude da iskoriste ovu priliku i da kandiduju kvalitetne projekte, jer time udruženim snagama dajemo značajan doprinos očuvanju i promociji zaštićenih područja i čuvamo za buduće generacije ono najlepše što nam je priroda dala“, rekla je Pavkov.

Pored navedenih, sredstva mogu da se koriste i za projekte uređenja prostora i uvođenje korišćenja obnovljivih izvora energije, zatim za izgradnju i uređenje speleoloških objekata, pešačkih, biciklističkih i drugih staza. Namenjena su i za izgradnju vidikovaca, osmatračnica, odmorišta, kao i centara za posetioce i uspostavljanje info punktova, zatim za izgradnju objekata u funkciji očuvanja biodiverziteta, unapređenja kulturnog nasleđa i agrobiodiverziteta.

Finansiraju se i aktivnosti koje podstiču razvoj tradicionalnih zanata, lokalnih proizvoda i organske proizvodnje, kao i oni programi koji jačaju kapacitete lokalnih udruženja, geoparkova i rezervata biosfere.

15 maj, 2025

Predlog zakona o zaštiti vazduha unaprediće zakonodavni okvir i uslove za bolji kvalitet vazduha

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov rekla je da predlog novog zakonskog rešenja ima za cilj dalje usaglašavanje sa međunarodno preuzetim obavezama Republike Srbije u oblasti zaštite vazduha i ozonskog omotača, kao i dalje usklađivanje sa propisima Evropske unije.

„Predlog zakona o zaštiti vazduha koji je danas usvojen definiše upravljanje kvalitetom vazduha i određuje mere, način organizovanja i kontrolu sprovođenja zaštite, kao i poboljšanja kvaliteta vazduha, što je u interesu svih naših građana. Meni kao resornoj ministarki je bilo važno, imajući u vidu značaj ovog strateškog dokumenta, da Nacrt koji će biti upućen Vladi na usvajanje, bude pripremljen u transparentnom procesu i da sva dokumentacija bude dostupna javnosti. Zato smo nastojali da u rad Radne grupe za izradu Nacrta zakona o zaštiti vazduha uključimo što širi krug institucija i organizacija. Tokom višemesečnog konsultativnog procesa, razmatrano je više od 500 pristiglih komentara i sugestija, a oni relevantni su prihvaćeni i ugrađeni u finalni dokument“, rekla je Pavkov.

Javnost je, kako je rekla, od samog početka uključena u proces izrade Nacrta zakona, a pored javne rasprave organizovan je i Rani javni uvid u periodu od 20. do 28. novembra prošle godine, što nije bila zakonska obaveza.

Pavkov je naglasila da je Ministarstvo zaštite životne sredine, sprovelo  javnu raspravu.u periodu od 15. januara 2025. godine do 03. februara 2025. godine. Prema njenim rečima, zakonski predlog doneće i veće učešće javnosti u izradi akcionih planova i jasnije informisanje građana, proširenu i preciznije definisanu kaznenu politiku kao i unapređenu ulogu i nadležnost inspekcijskih organa.

15 maj, 2025