Vesti

Vodič za unapređenje primene propisa u oblasti zaštite i održivog korišćenja ribljeg fonda

 

Kompletan vodič možete preuzeti ovde.

13 januar, 2025

Vujović: Realizovan niz projekata za bolji kvalitet vazduha u devet gradova i opština koji su beležili najveće emisije

Projekti su realizovani u Beogradu, Nišu, Smederevu, Užicu, Kosjeriću, Zaječaru, Novom Pazaru, Kragujevcu i Valjevu.

„Kako bismo uticali na bolji kvalitet vazduha, od 2021. godine samo kroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine koje vodim zamenjeno je 169 kotlarnica u 76 lokalnih samouprava. Projekti koji su dogovoreni i realizovani kroz rad Radne grupe obuhvatili su zamenu kotlarnica u devet lokalnih samouprava, uz podršku ministarstava zaštite životne sredine, prosvete i rudarstva i energetike, kao i naših partnera iz UNDP. Ovi projekti su od izuzetnog značaja, jer je reč o gradovima i opštinama gde su zabeležene emisije iznad graničnih vrednosti, i zato na ovaj način doprinosimo boljem kvalitetu vazduha i kvalitetu života građana“, rekla je Vujović.

Kotlarnice snage od 150 kilovata do čak 5,4 megavata na čvrsto gorivo, zamenjene su kotlovima na ekološki prihvatljiviji energent u 15 osnovnih i srednjih škola, tri vrtića, zgradama Univerziteta, sportskog i kulturnog centra, suda, mesne zajednice, narodnog pozorišta, doma zdravlja, gradske uprave i u drugim objektima.

„Kao tim Vlade Srbije, nastavićemo realizaciju ovih projekata i u 2025. godini. Samo u sklopu Ministarstva koje vodim, obezbedili smo značajna sredstva za zamenu kotlova u toplanama i javnim ustanovama i u 2025. godini, kako bi se u što većoj meri prešlo na ekološki prihvatljivije energente. U ovoj godini u fokusu će biti gradovi i opštine u kojima se beleže najveće emisije. Pozivam lokalne samouprave da spremaju projekte i da ih kandiduju na našim javnim konkursima koje ćemo uskoro raspisati, jer samo zajedno možemo da ostvarimo krajnji cilj i poboljšamo kvalitet vazduha“, rekla je Vujović.

11 januar, 2025

Vujović: Nastavljamo sa subvencijama za električna vozila i u 2025. godini

Vujović je istakla da je tokom prethodnih pet godina, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine kupljeno oko 2.800 ekološki prihvatljivijih vozila.

„Subvencionisanje električnih automobila je važna mera za bolji kvalitet vazduha i zato nastavljamo sa njenim sprovođenjem i u ovoj godini. Dinamika je trenutno takva da očekujem da će Vlada Srbije do kraja januara usvojiti Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni pogon za 2025. godinu, kako bi već u februaru fizička i pravna lica mogla da podnesu zahteve i ostvare pravo na ovaj vid podrške države. Prošle godine smo za ovu namenu predvideli 170 miliona dinara, ali smo zbog velikog broja validnih pristiglih zahteva obezbedili i dodatna sredstva, i utrošili ukupno 205 miliona dinara. Ukoliko interesovanje i ove godine bude premašilo opredeljen iznos, potrudićemo se da obezbedimo dodatna sredstva“, rekla je Vujović.

Vujović je navela da će i ove godine visina subvencije zavisiti od vrste električnog vozila i iznosiće od 250 do 5.000 evra. Na subvenciju države mogu da računaju i budući kupci električnog automobila ‘Panda’ iz kragujevačke fabrike, a budući da je reč o putničkom vozilu, predviđen iznos podrške je 5.000 evra.

Prema njenim rečima, nakon donošenja Uredbe za 2025. godinu koja će precizno definisati iznose i proceduru za ostvarivanje prava na subvenciju u ovoj godini, na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine biće objavljen obrazac sa podacima o neophodnoj dokumentaciji. Rok za podnošenje zahteva će, kao i prethodnih godina, biti  31. oktobar, kako bi se u tekućoj godini obradili svi pristigli zahtevi.

 

9 januar, 2025

Preduzimaju se mere zbog sliva reke Drine

Prema informacijama, akcident se dogodio u Republici Srpskoj kada je, usled većih padavina, došlo do odrona otpada sa deponije mulja fabrike „Alumina“ doo Zvornik.

O akcidentu su obaveštene sve nadležne institucije Republike Srpske, kao i Republike Srbije – Vodna inspekcija Republičke direkcije za vode i nadležno JVP „Srbija vode“. Obaveštena je i Agencija za zaštitu životne sredine, koja će u petak 3. januara uraditi uzorkovanje vode.

Inspektori zaštite životne sredine danas su obišli lokaciju Sunčana Reka, nizvodno od Malog Zvornika, gde su došli do saznanja da se preduzimaju sve potrebne mere.

Uzorkovanje vode za sutra je zakazao i Zavod za javno zdravlje Šabac.

Laboratorija JKP Vodovod i kanalizacija Loznica ispituje kvalitet vode za piće, merenjem osnovnih parametara na svakih sat vremena, a bunari najbliži reci preventivno su isključeni.

2 januar, 2025

Početak izrade Programa zaštite prirode sa Akcionim planom

Program će biti pripremljen uz podršku projekta Globalnog fonda za životnu sredinu „Podrška za rano delovanje za globalni okvir biodiverziteta” koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP). Ovaj dokument javne politike preneće obaveze Globalnog okvira za biodiverzitet Konvencije UN o biološkoj raznovrsnosti (Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznovrsnosti („Službeni glasnik SRJ”, broj 11/2001 – međunarodni ugovori)) i drugih multilateralnih ugovora u oblasti zaštite prirode i biodiverziteta.

Prethodni dokument javne politike u ovoj oblasti, Program zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021. do 2023. godine („Službeni glasnik RS“, broj 53/21) sa akcionim planom, Vlada je usvojila 20. maja 2021. godine.

31 decembar, 2024

Zeleni klimatski fond prešao u nadležnost Ministarstva zaštite životne sredine

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Martinović predao je danas potpredsednici Vlade i ministarki zaštite životne sredine Ireni Vujović dužnost Nacionalne kontakt osobe za Zeleni klimatski fond.

Vujović Zeleni klimatski fond 2

„Želim da zahvalim ministru Martinoviću što je posvećeno i pre svega uspešno obavljao ovu dužnost u prethodnom ciklusu. Saradnja naša dva ministarstva je uvek bila odlična i sigurna sam da će iskustva naših kolega u saradnji sa Zelenim klimatskim fondom za nas biti dragocena, kako bismo jednako uspešno, u najboljem interesu Republike Srbije, nastavili rad sa Fondom. Ministar Martinović može da se pohvali izuzetnim rezultatima u sprovođenju projekata od velike važnosti za smanjenje uticaja klimatskih promena, finansiranim iz sredstava Fonda, a nastojaćemo da, uz njegovu podršku, nastavimo sa aktivnostima usmerenim ka jačanju otpornosti Srbije na klimatske promene“, rekla je Vujović.

Vujović Zeleni klimatski fond 3

Vujović je istakla da je Zeleni klimatski fond usmeren na finansiranje projekata sa ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanja na klimatske promene, u kojima je Srbija već ostvarila zapažene rezultate. „Srbija će nastaviti da usaglašava svoje propise sa najvišim svetskim i evropskim standardima u svim resorima, kako bismo zajedničkim snagama dali makasimalan doprinos ovim ciljevima“, rekla je Vujović.

Vujović Zeleni klimatski fond 4

Zeleni klimatski fond je značajna podrška jačanju institucionalnih kapaciteta Srbije za ispunjenje ciljeva Konvencije o promeni klime UN, a potrebna finansijska sredstva za fond obezbeđuju industrijski razvijene države, članice Okvirne konvencije, po osnovu Sporazuma iz Pariza, koji je potpisalo 175 država članica Konvencije, među kojima je i Srbija.

26 decembar, 2024

Vujović pustila u rad novu kotlarnicu u Domu zdravlja, za bolji kvalitet vazduha u Guči

Vujović je navela da su projekti zamene starih kotlarnica na ugalj deo šireg seta mera za bolji kvalitet vazduha, koji Ministarstvo zaštite životne sredine realizuje širom Srbije.

Vujovic u Guci

„Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas u Guči, u opštini Lučani, gde smo upravo pustili u rad novu gasnu kotlarnicu u Domu zdravlja. Ovo je za nas važan projekat, jer spada u set mera za bolji kvalitet vazduha. To znači da pacijenti, lekari i medicinsko osoblje, kao i građani koji žive u centru Guče gde je objekat smešten, već od danas mogu da računaju na bolji kvalitet vazduha u ovoj zoni, jer više nema crnog dima koji je smetao građanima svake grejne sezone. Ovo nije jedini projekat zamene kotlova koji smo realizovali u ovoj opštini. U prethodne četiri godine u opštini Lučani ukupno smo u uložili oko 55 miliona dinara za projekte zamene kotlova“, istakla je Vujović.

Vujovic u Guci

Potpredsednica Vlade je navela da je zamenjena kotlarnica u toplani koja sada greje na  gas 180 stanova u devet stambenih zgrada u centru Guče.

Vujovic u Guci

„Ekološki prihvatljivije kotlove uskoro će imati i OŠ Milan Blagojević“ u Lučanima, čime ćemo popraviti uslove boravka za 420 učenika i njihove nastavnike, jer će se i ova škola grejati na gas. Želim da zahvalim opštinskom rukovodstvu što su slušali šta su potrebe građana i u skladu s tim, kandidovali projekte. Ministarstvo će uvek podržati projekte koji su važni za građane. Tokom četiri godine, putem javnih konkursa uspeli smo da zamenimo 169 kotlarnica u 76 jedinica lokalne samouprave širom Srbije. Za sledeću godinu smo obezbedili značajna sredstva i nastavljamo dalje, jer ova mera daje dobre rezultate. Pozivam sve lokalne samouprave da slede primer Lučana i da spremaju projekte, jer ćemo nove javne konkurse raspisati već početkom naredne godine. To je prilika da zajedno učinimo dobre stvari za lokalnu zajednicu, da unapredimo kvalitet životne sredine i kvalitet života svih – što i jeste naš cilj za koji vredno radimo“, rekla je Vujović.

24 decembar, 2024

Sonja Roglić: Za Srbiju je veoma važan Zakon o potvrđivanju Minamata konvencije o živi

Srbija je potpisivanjem Minamata konvencije o živi preuzela na sebe niz obaveza koje će sprovesti tokom godina, rekla je Roglić za Tanjug i navela da će biti napravljena mapa kontaminiranih područja, a to će se pre svega odnositi na industrijske deponije gde su se godinama odlagali merni instrumenti sa živom.

Ona je ocenila da Srbija za određene obaveze iz konvencije ima olakšavajuću situaciju jer u Srbiji nikada nisu postojali rudnici koji sadrže živu.

„Postoji samo jedno prirodno nalazište koje, na sreću, nije postalo rudnik, jer zemlje koje imaju rudnike žive imaju ozbiljne probleme. Sem toga, dobijanje plemenitih metala u Srbiji se nikada nije radilo ekstrakcijom pomoću žive, kao što je bio slučaj u Meksiku koji je koristio tone žive za dobijanje srebra.  Oni sada moraju da ulože maksimalne napore da saniraju posledice zagađenja“, rekla je ona.

Istakla je i da se Srbija zaista veoma dobro spremala za ratifikaciju, jer ratifikacijom međunarodnog ugovora preuzimamo obaveze za implementaciju.

„S obzirom na to da je Minamata konvencija veoma zahtevna, rešili smo da idemo zaista korak po korak i u periodu od 2014. do 2023. uradili šest projekata na osnovu kojih smo izvršili procenu spremnosti Srbije da pristupi toj konvenciji“, rekla je Roglić.

Kako je navela, da bi mogli da se donose i sprovode propisi bilo je neophodno da se usvoji zakon koji daje pravnu osnovu za to.

„Kada smo dobili pravni osnov, sprečili smo trgovinu živom i jedinjenjima žive. Iz upotrebe su izbačeni čuveni toplomeri, merni instrumenti u medicini, manometri za profesionalnu upotrebu, kao i laboratorijski termometri koji sadrže živu. Sve je to završeno do 2018. godine“, istakla je Roglić.

Dodala je da je inventar emisije žive završen 2016. godine i da je od tada dosta posla urađeno kako bi se emisije tog metala smanjile i navela da je sa Agencijom za zaštitu životne sredine razvijan sistem monitoringa koji je podrazumevao procenu troškova kako bi se na adekvatan način isplanirala neophodna sredstva.

„Urađena je analiza troškova i koristi gde smo predvideli da su nam neophodni međunarodni i donatorski fondovi. Da bismo mogli da pristupimo tim fondovima, pristupili smo ratifikaciji jer ćemo na taj način moći da apliciramo za ozbiljne infrastrukturne projekte pomoću kojih ćemo moći da završimo jedan veliki posao, a to je da na adekvatan način zbrinemo otpad koji sadrži živu“, istakla je načelnica Odeljenja za hemikalije.

Skupština Srbije usvojila je početkom decembra Zakon o potvrđivanju Minamata konvencije, koju je Srbija potpisala 2014. godine, a inicijativu za ratifikaciju pokrenula je Privredna komora Srbije prošle godine.

22 decembar, 2024

Vujović: U narednoj godini sledi intenziviranje izgradnje regionalnih centara za upravljanje otpadom

Vujović AFD 2.jpg

Vujović je zahvalila agenciji AFD na podršci u realizaciji kapitalnih projekata u Srbiji koja se ogleda u kreditnoj liniji AFD i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Vujović AFD 3.jpg

„Zajedno sa našim parnerima uspeli smo da obezbedimo sredstva za nastavak realizacije projekata izgradnje zelene infrastrukture kakvu Srbija ranije nije imala. Takvi projekti koji se odnose na tretman i odlaganje čvrstog otpada su novi kako za Republiku Srbiju, tako i za lokalne samouprave i zato nam je pored kreditne linije važno i iskustvo drugih zemalja, njihova ekspertiza i konsultantska pomoć. Rado ćemo prihvatiti poziv francuskih kolega da naši stručnjaci posete francuske regione kako bi unapredili saradnju, naučili iz njihovog iskustva i ta znanja primenili u našoj zemlji. Moderni regionalni centri za upravljanje otpadom koje gradimo od ogromnog su značaja, jer time uvodimo evropske standarde u ovu oblast i podstičemo cirkularnu ekonomiju, koja je jedan od važnih stubova Zelene agende“, rekla je Vujović.

Potpredsednica Vujović je podsetila da je juče potpisan važan ugovor na osnovu kojeg je obezbeđeno dodatnih 150 miliona evra za investicije u ove kapitalne projekte, i sada ukupna kreditna linija AFD i EBRD iznosi 300 miliona evra.

Vujović AFD 4.jpg

„U ovom momentu, u toku su radovi na regionalnom centru Kalenić – Ub, kao i na centru u Pirotu, a u narednoj godini očekujem da će radovi na izgradnji i modernizaciji drugih regiona za upravljanje otpadom biti značajno intenzivirani. Takođe, kao rezultat današnjeg konstruktivnog sastanka, očekujem intenziviranje saradnje sa francuskim partnerima i kada je reč o postrojenju za preradu otpadnih voda u Velikom Selu, projektu koji vodi Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a koji će doneti bolju zaštitu životne sredine, a time i bolji kvalitet života građana“, rekla je Vujović.

19 decembar, 2024

Vujović: Obezbeđena su dodatna sredstva za nastavak izgradnje regionalnih centara za upravljanje otpadom širom Srbije

Vujović AFD EBRD 2.jpg

Ugovor su potpisali prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, generalni direktor AFD Remi Riu, ambasador Francuske Pjer Košar, kao i generalna direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Šarlot Ruhe.

Potpredsednica Vujović je istakla da je Srbija posvećena zelenim infrastrukturnim projektima i zahvalila agenciji AFD i Evropskoj banci za obnovu i razvoj, jer se projekti realizuju kroz zajedničku kreditnu liniju u ukupnom iznosu od 300 miliona evra.

Vujović AFD EBRD 3.jpg

„Danas je izuzetno važan dan za Ministarstvo koje vodim, jer na osnovu ugovora koji je danas potpisan, nastavljamo ulaganja u regionalne centre za upravljanje otpadom širom Srbije i uradićemo sve da svaki koji izgradimo bude po evropskim i svetskim standardima. U ovom trenutku izvode se radovi na dva važna regionalna centra  – Kalenić – Ub i Pirot, a u narednim mesecima očekujem da počnu radovi i na centrima u Sremskoj Mitrovici, Somboru, Inđiji i drugim centrima poput Užica gde ima problema, ali se trudimo da nađemo najbolje rešenje. U ovom velikom poslu, znači nam kreditna podrška, ali i konsultantska pomoć od ljudi koji su već imali uspeha širom sveta na sličnim projektima. Kroz projekte koje realizujemo uz kreditnu podršku naših partnera AFD i EBRD, rešićemo problem otpada za 50 lokalnih samouprava, odnosno za milion i po građana“, rekla je Vujović.

Vujović AFD EBRD 4.jpg

Vujović je istakla da se ovim projektima sistemski rešavaju višedecenijski problemi, i to uz poštovanje principa cirkularne ekonomije, koja je jedan od važnih stubova Zelene agende. „Projekti obuhvataju i izgradnju postrojenja za tretman procednih voda, gasa, zatim transfer stanice za pretovar otpada, reciklažna dvorišta i obezbeđivanje neophodne prateće opreme. Radimo i na edukaciji građana, jer nam je cilj da realizacijom ovih pojekata utičemo na poboljšanje kvaliteta života svih“, rekla je Vujović.

18 decembar, 2024

Još jedno zaštićeno područje u Srbiji – Predeo izuzetnih odlika „Planina Rudnik“

Banatski bozur 2.jpg

Rudnik se nalazi na teritoriji grada Kragujevca i opština Gornji Milanovac i Topola. Planinu karakterišu relativno dobro očuvana prirodna i poluprirodna staništa kao i bogata hidrografska mreža. Floru čini 698 biljnih taksona, od kojih je 13 strogo zaštićeno.

Arheoloski lokalitet Prljusa na Rudniku.JPG

Odlikuje se dominantnim termofilnim šumama cera i sladuna, kao i šumama mezofilne bukve, koje zajedno pokrivaju približno 90 odsto područja. Na lokalitetu „Veliki Šturac“, koji predstavlja najočuvaniji deo ovog zaštićenog područja, može se videti bogatstvo šumskog pokrivača. Izrazita je dominantnost lišćarskih vrsta.

Pogled sa Prljuse.jpg

Evidentirano je 117 vrsta ptica, što predstavlja 32,5 odsto ukupnog diverziteta ptica u Srbiji, 10 vrsta riba kao i prisustvo 20 vrsta vodozemaca i gmizavaca, od kojih samo tri nisu zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, dok se sve vrste nalaze na listama zaštite po međunarodnoj legislativi.

Pogled sa Prljuse 2.jpg

Na lokalitetu „Ramaćki visovi“ zabeležene su tri vrste balkanskih endemita: primog (Acanthus hungaricus), Markgrafova žumenica (Alyssum markgrafii)  i paštitkasti kotrljan (Eryngium palmatum). Obilje mineralnih sirovina svedoči viševekovnoj interakciji ljudi sa planinom i njenim okruženjem. 

 

Pored izrazito pogodne lokacije, ovaj predeo je poznat i kao hidrografsko čvorište, što je dodatno merilo u uspostavljenoj zakonskoj zaštiti.

12 decembar, 2024

Srbija je dobila novo zaštićeno područje – Proglašen Park prirode „Veliki Jastrebac”

2.jpg

Planina je poznata po bogatim lišćarskim zajednicama reliktnog i endemičnog karaktera, a posebanu vrednost imaju jedinstvene šumske zajednice, uključujući prašumske sastojine planinskog javora (Aceretum heldreichii), kao i šume planinskog javora sa bukvom, šume graba, breze, jele i hrasta.

3.jpg

Park prirode „Veliki Jastrebac” prostire se na površini od 39.175 hektara, na teritorijama opština i gradova Blace, Aleksinac, Prokuplje i Kruševac i predstavlja jedinstvenu prirodnu celinu, a usvajanjem ove uredbe, obezbeđuje se zaštita ugroženih vrsta, ekosistema i staništa.

4.jpg

Na ovom području evidentirano je 10 strogo zaštićenih i 57 zaštićenih vrsta biljaka, 10 strogo zaštićenih i 18 zaštićenih vrsta gljiva, 84 strogo zaštićene i 14 zaštićenih vrsta ptica, kao i brojne vrste vodozemaca, gmizavaca, riba i insekata, ali i 33 vrste sisara.

5.jpg

Na području raste 287 vrsta makrogljiva, što čini oko 10 odsto diverziteta u Srbiji, uključujući 10 strogo zaštićenih, 18 zaštićenih i 28 koje se nalaze na preliminarnoj crvenoj listi gljiva Srbije

6.jpg

Pored biološkog bogatstva, Park prirode „Veliki Jastrebac” predstavlja hidrološko i geološko blago sa mrežom vodenih tokova, mineralnim izvorima i brojnim kulturno-istorijskim objektima. Od posebne su važnosti manastir Naupare, manastir Svetog velikomučenika Georgija – Ajdanovac, kao i termalno kupatilo u Ribarskoj Banji.

7.jpg

Koncept zaštite Parka prirode „Veliki Jastrebac” zasnovan je na režimima zaštite prvog, drugog i trećeg stepena, a usvajanjem ove uredbe, povećana je površina zaštićenih područja u Republici Srbiji.

5 decembar, 2024

Ministarstvu zaštite životne sredine priznanje „Partner godine“ na Sajmu studentske stručne prakse u javnoj upravi

2.jpgPriznanje je dodelilo Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave za doprinos Ministarstva zaštite životne sredine realizaciji ove inicijative kroz značajan broj studenata koji su u prethodnom periodu prošli stručnu praksu u različitim sektorima zaštite životne sredine.   

Primajući priznanje od ministarke državne uprave i lokalne samouprave Jelene Žarić Kovačević, sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivana Jokić je rekla da je to važna nagrada, jer valorizuje učešće Ministarstva u inicijativi značajnoj za stručno usavršavanje budućih diplomaca.

„Bezrezervna podrška studentima tokom obavljanja prakse od strane zaposlenih u Ministarstvu nešto je čime se ponosimo i na čemu ćemo i dalje insistirati. U cilju još snažnije podrške visokoškolskim ustanovama u školovanju kadra kakav je potreban javnoj upravi, ali i stvaranju jednakih mogućnosti za sve studente da još u toku studija steknu prvo iskustvo u struci za koju se školuju, Ministarstvo zaštite životne sredine je odlučilo da ove godine uključi još dva fakulteta Univerziteta u Beogradu – Mašinski i Elektrotehnički. Na taj način, umesto dosadašnjih 30 mesta, sada je predviđeno 36 mesta za studente 12 fakulteta Univerziteta u Beogradu“, rekla je Jokić. 

Ona je dodala da se ove godine Programu priključio i Zavod za zaštitu prirode Srbije,  tako da će studenata moći da praksu obave i u toj ustanovi.

Sajam je održan u virtuelnom formatu, a na njemu je 141 organ javne uprave ponudio ukupno 1.476 mesta za studente sa državnih univerziteta u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu i Novom Pazaru.   

4 decembar, 2024

Vujović potpisala ugovor za izgradnju kolektora i nedostajuće kanalizacione mreže u opštini Vrbas

Vujović je rekla da je će tokom naredne godine, na osnovu tog ugovora, početi izgradnja dva kolektora i nedostajuće kanalizacione mreže u naseljima Kucura i Savino Selo u ovoj opštini.

„Danas sam potpisala još jedan u nizu ugovora u poslednjih nekoliko meseci, za projekte izgradnje nedostajuće zelene infrastrukture, kako bi se još brže krenulo u realizaciju projekata za efikasno upravljanje otpadnim vodama. U narednoj godini krećemo sa radovima u dva naseljena mesta Kucura i Savino selo, a kada završimo pokrivenost opštine Vrbas kanalizacionom mrežom biće oko 80 odsto, što je po evropskim standardima. Kanalizacija koju gradimo biće povezana i na postrojenje za preradu otpadnih voda u ovoj opštini, što će omogućiti optimalniji rad postrojenja. Takođe će omogućiti i građanima Kucure i Savinog sela da se priključe na kanalizacionu mrežu“, rekla je Vujović.

Irena Vujović u Vrbasu

Prema njenim rečima, u ovom momentu, samo kroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine, gradi se više od 300 kilometara kanalizacione mreže širom Srbije, i više postrojenja za preradu otpadnih voda.

„Do sada smo izgradili oko 50 kilometara kanalizacije u Boljevcu, Gornjem Milanovcu i u dva naselja u Pećincima i nastavljamo dalje. Istovremeno, radimo na izgradnji i rekonstrukciji postrojenja za preradu otpadnih voda u Valjevu, Nišu, Sečnju, Apatinu, Bečeju, Beloj Palanci i Pećincima. Za narednu godinu, u budžetu Ministarstva koje vodim opredelili smo značajna sredstva, kako bismo dodatno ubrzali realizaciju ovih projekata, kojima podižemo standarde zaštite životne sredine, a time i kvalitet života građana u lokalnoj zajednici u kojoj se realizuju“, rekla je Vujović.

3 decembar, 2024

Vujović potpisala ugovor: U narednoj godini kreće zatvaranje i sanacija deponije u Smederevu na kojoj se 40 godina nepravilno odlagao otpad

Abrol kamion.jpgVujović je istakla da je ovaj projekat važan za građane Smedereva, a pre svega za one koji žive u neposrednoj blizini deponije koja se prostire na 14 hektara.

„Danas sam sa gradonačelnicom Smedereva Jasminom Vojinović potpisala važan ugovor za sve građane Smedereva, jer ćemo na osnovu ovog dokumenta rešiti problem deponije na kojoj se 40 godina nepravilno odlagao otpad i koja se nalazi u blizini kuća. Kroz projekat Ministarstva na čijem sam čelu, u Smederevu je izgrađena transfer stanica za pretovar otpada i tada smo obećali građanima da ćemo rešiti problem deponije i sada to obećanje ispunjavamo. Želim da zahvalim gradskom rukovodstvu što su slušali potrebe građana i što su bili proaktivni i pripremili i kandidovali ovaj projekat. Mi smo budžetom za 2025. godinu planirali značajna sredstva kako bi i u narednoj godini nastavili da podržavamo realizaciju projekata zatvaranja i sanacije nesanitarnih deponija i u drugim lokalnim samoupravama u kojima za to postoje uslovi“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, preduslov za zatvaranje i sanaciju deponije u Smederevu, bila je izgradnja transfer stanice za pretovar otpada, koja se nalazi u neposrednoj blizini, a kojoj je cilj pravilan tretman i odvoženje otpada sa teritorije grada Smedereva i svih prigradskih naselja na regionalnu deponiju.

„Ministarstvo koje vodim ima za cilj uvođenje savremenih standarda širom zemlje kada je reč o upravljanju otpadom. U Smederevu je izgrađena transfer stanica, a u sklopu nje i reciklažno dvorište i linija za separaciju otpada, što će povećati stopu reciklaže i smanjiti količinu otpada koja završava na deponiji. Pre nekoliko dana, Ministarstvo je gradu Smederevu dodelilo na korišćenje i abrol kamion, kako bi se na adekvatan način vršio pretovar i odvoženje otpada iz transfer stanice na regionalnu deponiju. Naš cilj je uvođenje reda u oblast upravljanja otpadom, jer time unapređujemo uslove života za sve građane“, rekla je Vujović.  

3 decembar, 2024

Vujović: Radimo na 78 kilometara nedostajuće kanalizacije u opštini Pećinci, planiramo radove i u šestom naselju u narednoj godini

Vujović Deč 2.jpg

Vujović je navela da će, po zavšetku radova u svih pet naselja – Prhovo, Popinci, Ogar, Brestač i Deč, u opštini biti izgrađeno ukupno 78 kilometara nedostajuće kanalizacije, dodajući da su u ovom trenutku završeni radovi na 23,8 kilometara, odnosno kompletna kanalizacija u naseljima Prhovo i Popinci.

Vujović Deč 4.jpg

„Želim da zahvalim predsedniku opštine i njegovom timu što su bili spremni za nove izazove i trudili se da se što pre realizuju projekti izgradnje zelene infrastrukture u ovom kraju, kao i svim građanima koji svakodnevno prate radove. Po završetku radova u pet naselja, pokrivenost opštine Pećinci kanalizacionom mrežom iznosiće više od 70%. Tu se naravno nećemo zaustaviti, već nastavljamo da radimo i na novim lokacijama u ovoj opštini i u 2025. godini, kako bi još više podigli pokrivenost. Istovremeno, u narednoj godini krenuće radovi i na rekonstrukciji i proširenju kapaciteta centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda na koje će biti priključena kanalizacija iz četiri naselja u kojima smo je gradili, dok će Deč biti priključen na prečistač u Šimanovcima. Razgovarala sam danas i sa građanima u Pećincima koji su mi rekli da su zadovoljni i da su dugo čekali na ove projekte. Sada će dobiti kompletan sistem za upravljanje otpadnim vodama, što je važno za životnu sredinu i bolji kvalitet života“, rekla je Vujović.

Vujović Deč 5.jpg

Vujović je rekla da je cilj Ministarstva zaštite životne sredine, kao i Vlade Republike Srbije u celini, da lokalne samouprave što više ulažu u zelene projekte, jer se time realizuju ciljevi Zelene agende i podižu standardi zaštite životne sredine.

Vujović Deč 6.jpg

Vujović Subotište.jpgOna je obišla i Osnovnu školu „Slobodan Bajić Paja“ u naselju Subotište gde su zamenjeni stari kotlovi i gde će, kako se očekuje, u narednim danima nova gasna kotlarnica biti priključena na gas. „Ovi projekti od velikog značaja, posebno imajući u vidu da školu trenutno pohađaju osnovci, ali i deca predškolskog uzrasta. Ovim projektom utičemo na unapređenje kvaliteta vazduha u delu opštine gde mališani provode puno vremena. Trudićemo se da menjamo kotlarnice na što više lokacija širom Srbije i u te svrhe su, za narednu godinu, opredeljena značajna sredstva“, rekla je Vujović.

 

2 decembar, 2024

Za realizaciju projekta uklanjanja Starog savskog mosta ishodovana je sva neophodna dokumentacija iz resora zaštite životne sredine

Cilj je da se, nakon demontaže i rušenja na tom mestu  izgradi moderan i bezbedan prelaz za pešake i vozila, a realizacija tog projekta takođe će biti moguća samo uz poštovanje svih zahteva zaštite životne sredine.

„Navodi koje šire pojedina udruženja, tvrdeći da se projekat realizuje mimo procedure i bez neophodne dokumentacije, netačni su i tendenciozni. U cilju istinitog informisanja obaveštavamo javnost da se, i kada je reč o predmetnom projektu, u okviru nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine u potpunosti postupalo prema važećoj proceduri, propisanoj Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu“, rekao je državni sekretar Aleksandar Dujanović.

U skladu sa pomenutim Zakonom, kako je rekao, projekti demontaže glavne čelične konstrukcije Starog savskog mosta i rušenje drugih konstrukcija ne predstavljaju predmet procene uticaja na životnu sredinu i nisu svrstani u Listama projekata za koje postoji takva obaveza, prema Uredbi o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja na životnu sredinu. „Saglasno tome, a što bi udruženja koja pretenduju da se bave životnom sredinom trebalo da znaju, ne postoji pravni osnov kako bi otpočela procedura procene uticaja na životnu sredinu u skladu sa članom 8. pomenutog Zakona“, rekao je Dujanović.

Prema njegovim rečima, za demontažu čelične konstrukcije starog mosta i njegovo uklanjanje, mere zaštite životne sredine su propisane u tehničkoj dokumentaciji i uslovima drugih institucija, poput Zavoda za zaštitu prirode, vodnih uslova, uslova iz planskog osnova itd.

Sa druge strane, kada je reč o posebnom projektu izgradnje novog mosta na reci Savi, za koji je neophodna saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, Dujanović navodi da je predmetna saglasnost i data 2021. godine i odlukom Ministarstva i u ovom momentu je važeća.

„Imajući u vidu navode u projektnoj dokumentaciji, a pre svega da, prema studijama rađenim poslednjih godina, korišćenje Starog savskog mosta, koji datira iz Drugog svetskog rata predstavlja niz strukturalnih i bezbednosnih rizika i ne zadovoljava postojeće i rastuće saobraćajne potrebe grada Beograda, Ministarstvo zaštite životne sredine preduzeće neophodne korake iz svoje nadležnosti zbog očigledne opstrukcije rada državnih organa u cilju sprečavanja realizacije ovog projekta, širenjem dezinformacija i neodgovornim pokušajima uzbunjivanja javnosti“, rekao je on.

30 novembar, 2024

Usvojen Zakon o budžetu, za ulaganja u zaštitu životne sredine u 2025. godini opredeljen najveći iznos do sada

Budžet za zaštitu životne sredine je razvojni, a opredeljena sredstva su čak za više od 4,5 puta veća u odnosu na 2010. godinu, kada je za ovu oblast bilo opredeljeno 5,1 milijarda dinara, rekla je potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

„Nikad veća sredstva za resor koji vodim samo još jedna su potvrda da je zaštita životne sredine za ovu vlast jedan od najvažnijih prioriteta. To je ujedno i važan preduslov da nastavimo još brže da radimo na važnim projektima izgradnje zelene infrastrukture koji će građanima Srbije doneti evropske standarde i u ovoj važnoj oblasti. U 2025. godini nastavljamo sa ulaganjima u izgradnju na stotine kilometara nedostajuće kanalizacione mreže i desetine postrojenja za preradu otpadnih voda širom zemlje, među kojima su i projekti u Nišu, Kraljevu, Pećincima, Bečeju i brojna druga. Nastavljamo i sa izgradnjom modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom u opštini Ub, u Pirotu, a počećemo da ih gradimo i u drugim lokalnim samoupravama. Naredne godine, gradićemo i više transfer stanica za pretovar otpada i reciklažna dvorišta, koja će unaprediti rad centara, ali i upravljanje otpadom u celini“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, u 2025. godini, biće izdvojena i najveća sredstva do sada za set različitih mera za unapređenje kvaliteta vazduha.

„Nastavljamo još snažnije sa realizacijom projekata za bolji kvalitet vazduha, u koje ćemo uložiti rekordno visoka sredstva. U fokusu će biti lokalne samouprave u kojima se beležilo najveće prekoračenje emisija. Nastavićemo da ulažemo još više i u zamenu kotlarnica u javnim ustanovama i u domaćinstvima, u pošumljavanje i ozelenjavanje, zatim u zaštitu zemljišta, uklanjanje divljih deponija, kao i za podršku kupovini električnih vozila. To su sve mere koje su se u prethodnom periodu dale dobar rezultat, koje znače građanima i zato ćemo nastaviti još brže da ih sprovodimo i u narednoj godini“, rekla je Vujović.

27 novembar, 2024

Danas su usvojena četiri važna zakona iz oblasti zaštite životne sredine

Iz delokruga rada Ministarstva zaštite životne sredine, danas je usvojeno četiri zakona: Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, Zakon o potvrđivanju Minamata konvencije o živi, kao i Zakon o kontroli opasnosti od velikih udesa koji uključuju opasne supstance.

„Dva zakona koja su danas usvojena a koja se odnose na procenu uticaja i stratešku procenu uticaja na životnu sredinu, predstavljaju korak dalje ka potpunom usaglašavanju sa evropskim direktivama, sa kojim su i prethodno važeći propisi iz ove oblasti u velikoj meri već bili usaglašeni. Ključne novine predviđaju da je rok za javni uvid u zahteve u ranim fazama postupka produžen sa 10 na 15 dana, dok je u fazi davanja saglasnosti za studiju o proceni uticaja rok produžen na 30 dana, uz mogućnost dostavljanja komentara u roku do 40, odnosno 60 dana za kompleksne projekte. Time omogućavamo veću transparentnost i dodatno unapređujemo uslove za učešće građana u donošenju odluka za sve projekte od velikog značaja za dalji razvoj zemlje“, izjavila je potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Vujović je istakla da veliki korak napred u obezbeđivanju boljeg kvaliteta životne sredine predstavljaju i druga dva usvojena zakona.

„Usvajanje Zakona o kontroli opasnosti od velikih udesa koji uključuju opasne supstance obezbediće visok nivo zaštite od velikih udesa, jer stvara uslove za bolju prevenciju, čime se obezbeđuje i visok nivo zaštite. Uz to, Zakonom o potvrđivanju Minamata konvencije o živi zabranjuje se novo snabdevanje i trgovina živom i živinim jedinjenjima koji su štetni po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Postojeći procesi u kojima se koristi živa, biće fazno obustavljani, kako bi se unapredio stepen bezbednosti ljudi i životne sredine, što je naš glavni cilj“, rekla je Vujović.

27 novembar, 2024

Danas je potpisan ugovor za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u naselju Divčibare kod Valjeva

Potpredsednica Vlade i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović rekla je da će kapacitet postrojenja biti 16.500 ekvivalent stanovnika i da će se nakon prerade u tom postrojenju ispuštati tehnički ispravna voda.

„Drago mi je što se, nakon faze projektovanja i odabira izvođača, stiglo i do faze potpisivanja ugovora, na osnovu kojeg će uskoro moći da počne izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda u naselju Divčibare. U ovom mestu, kroz projekat Ministarstva koje vodim, gradimo i 12 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže, kako bi i postrojenje moglo da radi u punom kapacitetu, a i kako bi građani mogli da se priključe. Ovi projekti su jedan od glavnih prioriteta Ministarstva, i za su nas od izuzetnog značaja, jer njima uvodimo red u oblast upravljanja otpadnim vodama i podižemo standarde zaštite životne sredine“, rekla je Vujović.

Vujović je istakla da se u ovom momentu širom Srbije realizuju projekti izgradnje nedostajuće kanalizacione mreže na više od 300 kilometara. U 2024. godini je završeno 24,5 kilometara u Boljevcu i Gornjem Milanovcu. Kako je rekla, postrojenja za preradu otpadih voda grade se trenutno u Nišu, Sečnju i Apatinu, a njihova rekonstrukcija u toku je u Bečeju, Beloj Palanci i Pećincima.

„Izgradnja zelene infrastrukture je važna, jer time obezbeđujemo bolji kvalitet života za naše građane. Zato smo i za narednu godinu, samo kroz budžet Ministarstva zaštite živote sredine planirali oko 23 milijarde dinara, od čega će veći deo biti utrošen za zelene kapitalne projekte od značaja za građane. Nastavićemo sa izgradnjom postrojenja ali i nedostajuće kanalizacione mreže, a naš cilj je da do 2027. godine imamo 35 lokalnih samouprava u kojima je izgrađeno postrojenje za preradu otpadnih voda, kao i kanalizaciona mreža pokrivenosti od najmanje 80%, što je po evropskim standardima“, rekla je Vujović.

22 novembar, 2024