Vesti

Održan sastanak Komiteta za implementaciju Karpatske konvencije

Jedna od ključnih tema skupa bila je posvećena predstojećem Sedmom sastanaku Konferencije članica Karpatske konvencije (CC COP7) koji će se održati od 11. do 13. oktobra 2023. godine u Beogradu, kada će Srbija preuzeti trogodišnje predsedavanje Karpatskom konvencijom.

Tokom ovog predsedavanja prioritet će biti jačanje saradnje sa lokalnim i regionalnim nivoom,  kao i sa Evropskom unijom, odnosno izrada Karpatske vizije 2050. i Karpatskog okvira za biodiverzitet.

Pored toga, na sastanku se diskutovalo o Izveštaju o implementaciji Programa rada 2021-2023. i doprinosu zainteresovanih strana.

Takođe, veliki deo sastanka je bio posvećen čitanju i diskusiji o Nacrtu odluka COP7 i ostalih povezanih dokumenata, koji će se usvajati na predstojećem Sedmom sastanaku Konferencije članica Karpatske konvencije (CC COP7).

Na sastanku je i održana je posebna sesija „Od Karpata do Anda – razmena o regionalnim pristupima održivom razvoju planinaˮ, kojoj je prisustvovala delegacija sa Andskih planina.

Ova sesija je održana kao deo šireg programa posvećenog međuregionalnoj razmeni upravljanja planinama, gde su Karpati i Karpatska konvencija predstavljeni kao jedan od modela regiona.

 

20 jun, 2023

Povodom akcidenta na Dunavu

19 jun, 2023

Državna sekretarka obišla Ratajsku reku i razgovarala sa građanima

Ratajska reka 2„Predmetni lokalitet nije zaštićeno područje za koje je sproveden ili pokrenut postupak zaštite, niti je lokalitet u prostornom obuhvatu ekološke mreže. Iako Ministarstvu nije podnet zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu, niti imamo podatke o uticaju MHE na predmetno područje, samim tim nema ni osnova za trajno ograničenje korišćenja voda, ali smo danas ovde jer slušamo zahteve građana, ljubitelja i poznavalaca prirode“, naglasila je državna sekretarka Sara Pavkov.

Na teritoriji opštine Prijepolje nalazi se četiri zaštićena područja, koja obuhvataju 19.500 hektara, a ove godine izdvojena su do sada najveća sredstva za upravljanje ovim zaštićenim područjima, skoro 10 miliona dinara. Cilj Vlade Srbije i Ministarstva je da do kraja ove godine poveća površinu Republike Srbije pod zaštitom za skoro 100 hiljada hektara, što je dodatnih 1% od ukupne teritorije. Izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode iz 2021. godine, zabranjena je gradnja bilo kog tipa MHE u zaštićenim područjima.

Ratajska reka 3„Saradnja sa lokalnom zajednicom i nevladinim organizacijama značajna je zbog detaljnijeg razumevanja lokalnih izazova, čija rešenja prenosimo u strateške dokumente i adekvatno sprovodimo unapređenje regulative.  Današnji dan potvrđuje značaj saradnje MZŽS i lokalne zajednice, jer svaka jedinica lokalne samouprave trenutno sprovodi bar jedan zeleni projekat, a svima nam je isti cilj – zaštita životne sredine“, rekla je Sara Pavkov.

S obzirom na prisustvo strogo zaštićenih vrsta, Zavod za zaštitu prirode Srbije obaviće preliminarna istraživanja i valorizaciju ovog prostora, istakla je direktorka Zavoda Marina Šibalić.

Ratajska reka 4

 

19 jun, 2023

Obeležavanje 17. juna Svetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše

Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše je proglašen rezolucijom Generalne skupštine UN 30. januara 1995. godine, a ovogodišnjim sloganom „Njeno zemljište, njena prava“ Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) potvrđuje svoju posvećenost pitanju rodne ravnopravnosti.

U skladu sa ovogodišnjom temom na globalnom nivou, fokus nacionalnog skupa je bio na pravu žena na zemljište, kao ključnom za održivo upravljanje zemljištem i za postizanja ciljeva neutralnosti degradacije zemljišta.

sastanak2Skup je otvorila državna sekretarka Sandra Dokić koja je istakla da Srbija prepoznaje važnost rodne ravnopravnosti i da je ova konferencija odlična prilika da se napravi još jedan iskorak u unapređenju položaja žena koje obrađuju zemljište i samim tim doprinese dostizanju ciljeva neutralnosti degradacije zemljišta i sprovođenju Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije u Srbiji.

Uvodnu reč su dale i Jasmina Murić u ime Stana Božović, predsednica Stručne grupe Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Srbije i Nadežda Dementieva, regionalni koordinator za vezu sa zemljama centralne i istočne Evrope iz Sekretarijata Konvencije.

Konferencija je okupila širok spektar zainteresovanih strana – predstavnike državnih institucija, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i civilnog društva, kako bi razgovarali o pravima žena u vezi sa zemljištem i njihovoj ulozi u borbi protiv degradiradacijom i održivom korišćenju zemljišta.

Takođe, na ovom skupu je bio predstavljen i Nacionalni izveštaj o napretku u implementaciji UNCCD, koji je podnet Sekretarijatu Konvencija u februaru ove godine, a koji se može naći na sledećem linku.

Skup je organizovan uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) kroz projekat koji finansira GEF „Jačanje institucionalnih i profesionalnih kapaciteta zemalja potpisnica na nacionalnom nivou ka poboljšanom praćenju i izveštavanju UNCCD – GEF 7 EA Umbrella VI”.

16 jun, 2023

Saradnja privatnog sektora i države na projektima unapređenja zaštićenih područja

Sara PavkovNa sastanku je bilo reči o prioritetnim projektima u 2023. godini, koji bi doprineli unapređenju zaštićenih područja i očuvanju biodiverziteta na teritoriji Republike Srbije, a koje predlaže Ministarstvo, dok finansijska sredstva obezbeđuju zainteresovane banke.

Tokom 2022. godine pod okriljem ove inicijative, Udruženje banaka Srbije je sa svojim članicama (AIK banka, Banka Inteza, Eurobanka Direktna, NLB Komercijalna banka, Rajfajzen banka), obezbedilo osam miliona dinara, za projekte u sledećim zaštićenim područjima: Spomeniku prirode „Botanička bašta Jevremovac”, Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica”, Perućac, Nacionalnom parku „Tara”, Parku prirode „Šargan – Mokra Gora”, Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje”, Spomeniku prirode „Đavolja varoš”, Spomeniku prirode „Slapovi Sopotnice” i Predeo izuzetnih odlika „Vlasina”.

8 jun, 2023

MZŽS započelo uklanjanje istorijskog otpada sa lokaliteta HK „Viskoza“

Ministarstvo zaštite životne sredineTreću godinu zaredom, Ministarstvo zaštite životne sredine uklanja istorijski otpad nastao uništavanjem, stečajem ili pogubnim privatizacijama fabrika posle petooktobarskih promena.

Fabrika „Viskoza“, nekadašnji gigant, u kojoj je u 13 pogona bilo zaposleno 11.000 radnika, 2009. godine je otišla u stečaj. Procenjene količine otpada koji se još nalazi u „Viskozi“, a koji se bar po jednom parametru klasifikuje kao opasan u skladu sa domaćim zakonskim aktima, iznose oko 2500 T. Evidentirano je  i oko 2000 metara kubnih nakupljene vode koja je ispitana i karakterisana kao neopasna otpadna voda (shodno nakupljanju posle kišnog perioda).

U ovom kompleksu je zaostala velika količina kontaminiranog materijala: razne neorganske soli, kontaminirani sorbenti na bazi aktivnog uglja, produkti sagorevanja, rastvori soli i možda najopasniji ugljen-disulfid u obliku vodene emulzije u bazenima.

Ministarstvo zaštite životne sredineUgljen-disulfid, koji će biti uklonjen iz „Viskoze“ nekoliko industrija koristi kao sirovinu ili materijal za izradu proizvoda, kao što su rajon, celofan i ugljen-tetrahlorid, dok je njegov najveći korisnik industrija proizvodnje viskoznih vlakana. Po hemijskim karakteristikama, s obzirom da je odličan rastvarač, pri povećanoj koncentraciji hemikalija je koja je opasna po život jer deluje najviše na nervni sistem.

Konačan cilj jeste rešavanje višedecenijskog ekološkog problema Loznice.

Ministarstvo zaštite životne sredine

 

8 jun, 2023

OBAVEŠTENJE O NAČINU PODNOŠENJA ZAHTEVA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA ZA OČUVANJE I ZAŠTITU BIOLOŠKE, PREDEONE I GEOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI U 2023. GODINI

2. Podsticajna sredstva mogu se tražiti za poslove, odnosno radove i aktivnosti definisane članom 2. Uredbe o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini („Službeni glasnik RS”, broj 34/23).

Z. Poslovi, odnosno radovi i aktivnosti definisani članom 2. Uredbe o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2()23. godini, moraju biti predviđeni Programom upravljanja zaštićenog područja za 2023. godinu, kao i Planom upravljanja tog područja.

4. Lokalna samouprava, koja na svojoj teritoriji ima više zaštićenih područja, u okviru jednog zahteva popunjava pojedinačne tabele za svako zaštićeno područje za koje očekuje podsticajna sredstva.

5. Minimalno učešće sopstvenih sredstava, odnosno sredstava iz drugih izvora, je 20% u odnosu na predračunsku vrednost radova i aktivnosti i taj se odnos mora zadovoljiti, odnosno uslov ispuniti na nivou kategorija namena iz tačke 2. ovog obaveštenja. Međutim, ukupna vrednost i tražena podsticajna sredstva prikazuju se za svaku grupu/vrstu radova i aktivnosti iz obrasca.

6. Ako su u pitanju radovi odnosno projektne aktivnosti koje se ne završavaju u ovoj godini, to treba istaći, pri čemu se u zahtevu navode samo oni parametri radova (vrsta i vrednost radova) koji se realizuju u tekućoj godini.

7. U prilogu popunjenog obrasca zahteva za dodelu sredstava, pored dokumentacije iz člana 7. Uredbe o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini, obavezno se dostavljaju:

a) svi podaci koji su bitni za razumevanje vrste i vrednosti nameravanih radova i troškova, odnosno detaljnije obrazloženje tih radova, što se posebno odnosi na one stavke za koje se traže podsticajna sredstva, a koje u programu upravljanja nacionalnog parka i zaštićenog područja nisu detaljnije obrazložene;

b) predlozi projekata ili tehnička dokumentacija, sa građevinskom dozvolom ukoliko je potrebna za planirane radove, dokazi o rešenim imovinsko-pravnim pitanjima ili izjave o načinu rešavanja tih pitanja;

v) pribavljeni predračuni u slučaju nabavke sredstava i opreme i drugi dokazi (ugovori i dr.) o vrednosti poslova koji se finansiraju;

g) saglasnost upravljača nacionalnih parkova ili zaštićenih područja proglašenih aktom Vlade.

7. Naglašavamo potrebu što realnijeg planiranja poslova i sredstava potrebnih za njihovo izvršenje, obavezu poštovanja propisa o javnim nabavkama i drugih propisa koji se odnose na finanijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, kao i stavke iz ugovora koja se odnosi na odgovarajuće prikazivanje učešća sredstava budžeta, odnosno Ministarstva u finansiranju radova.

Pri popunjavanju obrasca koristiti iste fontove kojima je obrazac ispisan.

5 jun, 2023

Obeležen Međunarodni dan zaštite životne sredine

Vujović 1Stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji Jakup Beriš zahvalio je Ministarstvu na izuzetnoj saradnji i posebno pohvalio realizovane projekte i investicije koji utiču na zelenu transformaciju srpske privrede i društva. „Zelene inovacije koje su zaživele u praksi već pozitivno utiču na životnu sredinu“, rekao je Beriš.

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre pohvalio je Ministarstvo zaštite životne sredine i Vladu Republike Srbije za ažurno donošenje zakona i usaglašavanje zakonske regulative sa evropskom, kao i brzu izgradnju neophodne infrastrukture koja doprinosi zelenoj tranziciji Srbije.

Vujović 2„Kroz projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, danas se otvara poziv jedinicama lokalnih samouprava za sufinansiranje mera zaštite vazduha, koji će omogućiti sprovođenje konkretnih mera u onim lokalnim samoupravama koje su izradile planove kvaliteta vazduha ili su ostvarile značajan napredak u planiranju kvaliteta vazduha. Pozivam lokalne samouprave da se blagovremeno prijave kako bi ostvarile sufinansiranje projekata do 50% od ukupne vrednosti i zajednički doprinele unapređenju kvaliteta vazduha“, rekla je ministarka.

Na Sajmu je učestvovalo i više od 40 autora i autorki zelenih rešenja, a na platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ postavljena je modna instalacija haljina od recikliranog teksasa, koja pokazuje kako ostaci tekstilne industrije mogu da budu upotrebljeni za izradu nove odeće umesto da završe na otpadu, eko-teretana izrađena od recikliranog drveta, u kojoj su sprave za vežbanje napravljene od stabala drveća izvađenog iz reke Save.

Održan je i nagradni kviz o zaštiti životne sredine, a izložena je i klimatska kapsula Centra za promociju nauke, koja nudi uvid u perspektivu klimatskih promena kroz naučne činjenice.

Vujović 3

 

5 jun, 2023

Ministarki Vujović počasna povelja u Petrovcu na Mlavi

„Velika je privilegija i čast biti deo važnih projekata u opštini koja se nalazi u jednom od najlepših delova naše zemlje prema kojem je priroda bila izuzetno darovita, obavezujući nas da bogatstvo koje nam je dato čuvamo, negujemo i unapređujemo misleći o generacijama koje će doći posle nas“, rekla je Vujović.

Ministarka je podsetila na već realizovane kapitalne projekte, kao što je transfer stanica sa reciklažnim centrom, a najavila je i buduće planove za ovu opštinu, ističući važnost ravnomernog razvijanja svih delova naše zemlje kako bi rezultate projekata na kojima Ministarstvo predano radi osetili svi građani.

2 jun, 2023

Ministarka Vujović obišla novoizgrađenu transfer stanicu u Petrovcu na Mlavi

slika „U ovaj veliki infrastrukturni projekat Vlada Republike Srbije i Ministarstvo zaštite životne sredine uložili su 270 miliona dinara i njime unapređujemo ne samo sistem upravljanja otpadom već i kvalitet života građana u ovom delu Srbije. Transfer stanica, koja je izgrađena za godinu dana, jedan je od koraka kojim nastavljamo da rešavamo problem odlaganja otpada na području petrovačke opštine. Izgradnjom transfer stanice sa reciklažnim dvorištem, koju će koristiti i opštine – Kučevo, Žagubica i Malo Crniće, komunalni otpad iz Petrovca na Mlavi više se neće odlagati na nesanitarnoj deponiji, već će nakon sakupljanja i pretovara na transfer stanici biti transportovan na najbližu sanitarnu deponiju na dalji tretman“, rekla je ministarka Vujović.

Transfer stanica je preduslov za realizaciju još jednog velikog projekta u Petrovcu na Mlavi, koji podrazumeva zatvaranje, sanaciju i rekultivaciju postojeće nesanitarne deponije „Svina“. U toku je revizija projektne dokumentacije, a prvi radovi u planu su već sledeće godine, čime će trajno biti rešen višedecenijski ekološki problem ove opštine.

Vujović 1„Nakon zatvaranja i rekultivacije nesanitarne deponije, postaviće se sistem video nadzora koji će biti uvezan sa monitoring centrom u MZŽS, u kome će se u realnom vremenu nadzirati svaki pokušaj nelegalnog odlaganja otpada. Na dalje je na opštini da vodi računa o životnoj sredini i kvalitetu života građana. Naš zajednički cilj je da unapredimo stanje životne sredine, a time i kvalitet života građana“, rekla je ministarka Vujović.

U okviru Transfer stanice, nalaze se i objekti za zaposlene, prijavnica, pretovarna rampa za neselektirani komunalni otpad, separatori, infiltracioni i protivpožarni bazeni itd. Ceo kompleks biće ograđen zelenim pojasom uz izgradnju pratećih unutrašnjih saobraćajnica i parkinga za vozila.

slika 1

 

2 jun, 2023

Vlada Republike Srbije usvojila Strategiju niskougljeničnog razvoja do 2030. godine

Usvajanje Strategije niskougljeničnog razvoja obaveza je prema Zakonu o klimatskim promenama a u cilju utvrđivanja strateških pravaca delovanja i javne politike smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte na nivou cele privrede. Usvajanjem Strategije otvorene su mogućnosti za dodatni razvoj, modernizaciju i povećanje konkurentnosti domaće privrede s obzirom da su ekonomski rast i investicije praćeni niskim emisijama gasova sa efektom staklene bašte postali jedan od zahteva međunarodnog i evropskog tržišta.

Mere ublažavanja, odnosno, smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte odabrane su na osnovu analize potencijala za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte kao i uticaja na društvene, ekonomske i parametre zaštite životne sredine. Od šest razvijenih scenarija, Strategija preporučuje scenario M2 do 2030. godine (smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 33,3% u odnosu na 1990.). Strategija niskougljeničnog razvoja poslužila je kao osnov za reviziju prvog Nacionalno utvrđenog doprinosa, u odnosu na koji je nacionalni cilj smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte na nivou cele privrede utrostručen i iznosi 33,3% do 2030. godine (u odnosu na 1990. godinu).

Strategija stoga uspostavlja neophodan strateško-politički i zakonodavni okvir borbe protiv klimatskih promena, koji će biti u skladu sa obavezama Republike Srbije, kao kandidata za članstvo i potencijalnu članicu EU kao i obavezama prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, uz istovremeno ispunjenje obaveza prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime i Sporazumu iz Pariza.

1 jun, 2023

Ministarka Vujović obišla rekonstruisanu blokovsku toplanu u Osečini

Vujović 1„Kotlovi su bili toliko dotrajali da je svaki početak grejne sezone bio rizičan, značajno su uticali i na lošiji kvalitet vazduha. Nalazili su se u prizemlju stambene zgrade, pa je stara kotlarnica bila i nebezbedna. Realizacijom ovog projekta građanima je omogućeno efikasnije i ekološki prihvatljivije grejanje, bez čađi i štetnih čestica u vazduhu, kako je to bilo svih prethodnih decenija. Podsetiću vas da Ministarstvo iz godine u godinu sve više sredstava ulaže u zamenu starih kotlova u javnim ustanovama i individualnim ložištima, kao i da je Vlada Republike Srbije nedavno donela Zaključak kojim se svim javnim ustanovama preporučuje gašenje kotlarnica na ugalj, mazut i lož ulje u naredne dve godine. Zelena Srbija naš je cilj, a smanjenje aerozagađenja apsolutni prioritet“, rekla je ministarka Vujović.

stari kotaoUkupna vrednost projekta je 30,9 miliona dinara, a ove godine za sufinansiranje zamene kotlova ukupno je obezbeđeno 390 miliona dinara – 220 miliona za zamenu kotlova u javnim ustanovama i 170 miliona za zamenu u individualnim ložištima.

Ovo je jedan u nizu projekata koje Ministarstvo sprovodi u Osečini u saradnji sa lokalnom samoupravom. Pored zamene kotlova, tokom prethodne dve godine u Osečini su uklonjene dve deponije i na njihovim mestima izgrađeni su dečiji EKO parkovi, i to u Ulici cara Lazara i u stambenom naselju Pecka. Ukupna vrednost oba projekta bila je 10 miliona dinara.

Planirano je da se do kraja godine realizuje i projekat „Da Osečina prodiše“ koji podrazumeva ozelenjavanje obilaznice oko mesta Varošica.

novi kotao

 

31 maj, 2023

Đetinja obojena šamponom za pranje automobila, preduzete zakonom predviđene mere prema počiniocu

slika 1Prema počiniocu će, u okviru nadležnosti Komunalne milicije i Ekološe inspekcije grada, biti izrečena kazna i pokrenut prekršajni postupak, a republički ekološki inspektor će u okviru svojih nadležnosti izvršiti nadzor, radi preciznog utvrđivanja materija koje se koriste u proizvodnji i preduzeti mere u skladu sa zakonom.

Najoštrije osuđujemo neodgovorno ponašanje koje je opravdano uznemirilo građane, bez obzira, što nije bilo posledica po riblji fond u reci Đetinji.

slika 2

 

30 maj, 2023

Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine na terenu nakon požara u Boru

Pored pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije, i vatrogasnih ekipa, na teren je odmah izašla i inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine. Prema izveštaju inspekcije, zapalilo se izvozno okno podzemnog rudnika jame. Pretpostavlja se da su se zapalile transportne trake ili instalacija.

Merne stanice za kvalitet vazduha u Boru nisu pokazale prekoračenje graničnih vrednosti koncentracija zagađujućih materija. I dalje se intenzivno prati kvalitet vazduha i javnost će blagovremeno biti obaveštena o svim novim informacijama.

19 maj, 2023

Vujović sa šefom Misije OEBS-a o saradnji u oblasti zaštite životne sredine

slika

„Pre dve godine započeli smo saradnju na izradi Vodiča za unapređenje pravne zaštite u zaštićenim područjima i Vodiča za postupanje u slučaju nepropisnog upravljanja opasnim otpadom, čiji su ciljevi da obezbede efikasnu razmenu informacija i koordinaciju između različitih državnih institucija nadležnih u ovim oblastima“, rekla je Vujović.

Ministarka je naglasila značaj ekspertske podrške partnera kakav je OEBS u daljem unapređenju upravljanja zaštićenim područjima, opasnim otpadom i primene regulative iz različitih oblasti zaštite životne sredine.

slika 1Ambasador Bratu izrazio je spremnost da podrži dalje aktivnosti Ministarstva zaštite životne sredine koje se odnose na saradnju sa ekološkom policijom MUP-a Srbije, a u cilju povećanja efikasne primene zakona kroz poboljšanu saradnju između pravosuđa, policije i inspekcije za zaštitu životne sredine. Misija OEBS-a spremna je da podrži Ministarstvo u primeni principa Arhuske konvencije.

17 maj, 2023

Treći sastanak Upravnog odbora projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“

slika 1Tema sastanka bili su rezultati pilot projekata sprovedenih 2022. godine, javni poziv za prijavljivanje novih projekata za 2023. godinu, kao i status sprovođenja podržanih projekata iz oblasti dekarbonizacije, cirkularne ekonomije, smanjenja zagađenja, prirode i biodiverziteta i održivog sistema ishrane.

„Tokom prethodne dve godine, uprkos svim izazovima globalne bezbednosne, energetske i ekonomske krize, ostvaren je značajan napredak u oblasti zaštite životne sredine, pre svega kroz unapređenje regulatornog okvira za bržu i efikasniju zelenu transformaciju Srbije. Usvojili smo preko potrebne propise i politike, što predstavlja značajan korak u procesu usklađivanja sa EU, kao što su Zakon o upravljanju otpadom, Program kvaliteta vazduha, Program cirkularne ekonomije, izmene i dopune Zakona o zaštiti vazduha, Nacionalno utvrđeni doprinos sa povećanjem klimatske ambicije“, rekla je Dokić.

Državna sekretarka je najavila i da će se u narednim mesecima usvojiti Strategija razvoja sa niskim emisijama ugljenika sa Akcionim planom. „To će dodatno doprineti dekarbonizaciji naše privrede. Uskoro će industrije i kompanije koje su veliki emiteri dobiti jasne regulatorne smernice o dozvolama za emisiju gasova sa efektom staklene bašte, praćenju i izveštavanju o njihovim emisijama. Ova važna prekretnica biće ključni element transformacije zelene ekonomije, zajedno sa tekućim radom na integrisanom sprečavanju zagađenja i dozvolama za kontrolu i smanjenje štetnih emisija iz industrijskog sektora“, istakla je ona, dodavši da će i nova Strategija zaštite životne sredine – Zelena agenda za Srbiju, koja se razvija uz podršku ovog projekta, takođe biti jedan od ključnih strateških dokumenata za našu zemlju i ključni pokretač zelene transformacije.

Podsećamo da inicijativa „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ posebnu pažnju posvećuje motivaciji, identifikaciji i praktičnom radu sa organizacijama iz različitih sektora koje su spremne da preduzmu određene mere „ozelenjavanja“ i budu nosioci zelene transformacije. U februaru su 83 kompanije dobile mentorsku pomoć, a 16 najperspektivnijih predloga koji bi doprineli ubrzanju i olakšanju zelene tranzicije privrede i društva u Srbiji dobilo je finansijsku pomoć.

11 maj, 2023

Potpisan Memorandum o saradnji sa Udruženjem banaka Srbije

Vujović 1Banke, članice UBS-a, će u skladu sa ovim Memorandumom obezbeđivati finansijska sredstva za projekte koje predloži MZŽS, a u cilju očuvanja flore i faune, prirodnih staništa vrsta, upoznavanja posetilaca sa karakteristikama zaštićenog područja i poboljšanja turističkih kapaciteta zaštićenih područja.

UBS je, sa svojim članicama (AIK bankom, Banca Intesa, Eurobank Direktna, NLB Komercijalnom bankom, Raiffeisen bankom), već obezbedio sredstva u iznosu od osam miliona dinara, za finansiranje postavljanja edukativne table u Spomeniku prirode „Botanička bašta Jevremovac“, izgradnju mini solarne elektrane u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“, uređenje šetne staze u Perućcu i postavljanje urbanog mobilijara na Kaluđerskim Barama u Nacionalnom parku „Tara“, izgradnju novih i reparaciju postojećih vidikovaca u Parku prirode „Šargan – Mokra Gora“, nabavku mobilijara – nadstrešnice sa klupama u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“, izgradnju vidikovca u sklopu Spomenika prirode „Đavolja Varoš“, izradu drvenog montažnog vidikovca u centru zaštićenog područja Spomenika prirode „Slapovi Sopotnice“ i izgradnju i postavljanje vidikovca u Predelu izuzetnih odlika „Vlasina“.

Vujović 2Ministarstvo zaštite životne sredine svake godine povećava površinu pod zaštitom. Ukupno planirano proširenje za zaštitu u 2023. godini je 98.900ha, što znači da će se površina pod zaštićenim područjima u Srbiji povećati sa sadašnjih 8% na 9,11 %, odnosno povećanje će biti za 1,12 %.

Za sufinansiranje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa u 2023. godini obezbeđeno je 355 miliona dinara, odnosno za 34 % više u poređenju sa 2021. godinom.

9 maj, 2023

Potpisani ugovori za zamenu kotlova u javnim ustanovama i individualnim ložištima

Vujović 1„I ove godine ćemo, u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, sprovesti značajne projekte u mnogim gradovima i opštinama širom Srbije. Posebno bih skrenula pažnju da ćemo velike projekte raditi u gradovima koji beleže prekoračenje propisane granične vrednosti zagađujućih materija u vazduhu. Tako, na primer, u Valjevu subvencionišemo zamenu i rekonstrukciju kotlarnice u kasarni „Vojvoda Živojin Mišić“, u Nišu konverziju energenta u kotlarnici Univerziteta, u Užicu izgradnju gasne kontejnerske kotlarnice u Narodnom pozorištu. Meni je posebno drago što kotlarnice menjamo i u velikom broju škola, vrtića, domova zdravlja širom naše zemlje, što će najmlađim i najstarijim sugrađanima doneti i bolje grejanje i čistiji vazduh“, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

U cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, MZŽS je ove godine opredelilo 220 miliona dinara za sufinansiranje zamene kotlova u javnim ustanovama i 170 miliona dinara za sufinansiranje zamene individualnih ložišta.
 

Izuzetno značajan projekat biće sproveden u Valjevu, gde će Ministarstvo subvencionisati projekat zamene i rekonstrukcije kotlarnice u kasarni „Vojvoda Živojin Mišić“.

„Ovaj projekat je izuzetno značajan za grad Valjevo, jer se kasarna nalazi u samom centru grada i sada će preći na daljinski sistem grejanja. Zahvalni smo Ministarstvu i ministarki, što nam pomažu da već treću godinu zaredom sprovodimo mnogo važnih projekata koji se odnose na smanjenje zagađenja vazduha u našem gradu. Više od 200 miliona dinara smo uložili u poslednje dve godine, od rekonstrukcije kotla u Gradskoj toplani, prelaska sa mazuta na komprimovani gas, preko proširenja toplovodne mreže i priključenja javnih ustanova, Zavoda za javno zdravlje, Nacionalne službe za zapošljavanje i Istorijskog arhiva, do konkursa koji se odnose na zamenu kotlova u individualnim ložištima. Nama je značajno da ugasimo sve kotlarnice koje koriste fosilna goriva i da pređemo na ekološki prihvatljive energente“, rekao je gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković.

Značajni projekti sprovešće se i u Nišu, gde će biti zamenjena kotlarnica u zgradi Univerziteta.

„Zamena kotlarnice u Rektoratu je jako važna jer je u ovom trenutku ona najveći zagađivač vazduha u Nišu. Zajedno sa sugrađanima, zamenićemo i njihova individualna ložišta. Prošle godine je zamenjeno 178 individualnih ložišta i to je Nišu jako značilo jer je smanjena emisija štetnih gasova. Ove godine ćemo nastaviti ovaj trend i verujemo da ćemo kroz koju godinu imati potpuno čistu životnu sredinu u gradu Nišu. Najvažnije nam je svima da su građani zadovoljni“, navela je gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski.

slika U opštini Kula biće zamenjeni kotlovi na ugalj kotlovima na gas u Domu zdravlja i u centru naseljenog mesta što su, kako je rekao predsednik opštine Kula Damjan Miljanović, za ovu opštinu i stanovnike značajni projekti.

„Zajednički delujemo sa Ministarstvom na projektu zelene Srbije. Ove godine 50 domaćinstava će zameniti kotlove, što znači da ćemo, računajući i prethodnu godinu, u saradnji sa Ministarstvom zameniti ukupno 300 kotlova u individualnim ložištima i 15 kotlarnica u javnom sektoru. Za zaštitu životne sredine to znači 1200 tona CO2 manje u vazduhu i ako uzmemo da jedno drvo kompenzuje 12 kilograma CO2 to znači 100 hiljada stabala za jednu malu opštinu kao što je Kula. Cilj je da sve javne ustanove, a ostale su samo još tri na našoj teritoriji, pređu na gas kao ekološki prihvatljiv energent“, rekao je predsednik opštine Kula Damjan Miljanović.

Zamenik predsednika opštine Titel Bogoljub Marković zahvalio je Ministarstvu za subvencionisanje projekta zamene kotla na gas u predškolskoj ustanovi „Plavi čuperak“.

„Ovo je iz više razloga bitno za našu opštinu. Postoji taj finansijski razlog, jer se mi nalazimo u trećoj kategoriji razvijenosti i velika sredstva koja dolaze sa višeg nivoa vlasti nam jako znače. Naravno, tu je i najvažniji razlog zbog kojeg i jesmo ovde, a to je očuvanje životne sredine i bolji kvalitet vazduha u našoj opštini“, rekao je Marković.

Ministarstvo će subvencionisati i unapređenje sistema grejanja u Osnovnoj školi „Nadežda Petrović“ u Velikoj Plani. 

„Ovo je značajan projekat za meštane Donje Livadice gde se nalazi škola i stanovnike Velike Plane, a već smo zamenili u nekoliko škola kotlove sa čvrstim gorivom ekološki prihvatljivijim kotlovima. Ova saradnja nam znači koliko finansijski toliko i za zaštitu životne sredine“, rekao je predsednik opštine Velika Plana Igor Matković.

26 april, 2023

Obeležen Dan planete zemlje

Dujanović1„Okosnica saradnje akademske zajednice i Ministarstva zaštite životne sredine biće studentska praksa u svim sektorima, ali i razmena iskustva i znanja kako zaposlenih, tako i asistenata i profesora. Dan planete Zemlje, osim 22. aprila, u Ministarstvu zaštite životne sredine obeležava se svaki dan rezultatima. Drago mi je što sam danas ovde, što vidim i naše studente i studente iz drugih zemalja koji kod nas studiraju i žive, u ovoj akciji primarne selekcije otpada. Ministarstvu je to prioritet, krenuli smo u izgradnju zelene infrastrukture – regionalnih centara za upravljanje otpadom i transfer stanica “, rekao je državni sekretar Ministarstva Aleksandar Dujanović.

Dujanović4Da bi i buduće generacije mogle da nastave tradiciju obeležavanja ovog dana, važno je da se formiraju što čvršći odnosi sa svim zainteresovanim stranama u oblasti zaštite životne sredine.

Pored državnog sekretara MZŽS Alekasandra Dujanovića, obeležavanju Dana planete Zemlje prisustvovali su i dekan Šumarskog fakulteta prof. dr Branko Stajić, dekan Tehnološko–metalurškog fakulteta prof. dr Petar Uskoković, dekan Biloškog fakulteta prof. dr Ljubiša Stanisavljević i dekan Fakulteta za primenjenu ekologiju Futura prof. dr Svetozar Krstić.

U akciji primarne separacije otpada, pored naših studenata sa više fakulteta, učestvovali su i studenti koji se školuju u Srbiji i žive u Studentskom centru „Radojka Lakić“.

Dujanović3

 

22 april, 2023

Proces konsultacija na temu deopozitnog sistema

U procesu konsultacija učestvovaće svi najznačajniji subjekti  kako bi se prepoznale koristi i sagledali rizici uvođenja depozitnog sistema za ambalažu u cilju kreiranja efikasnog sistema prilagođenog Republici Srbiji i njenim građanima.

Nakon sprovedenih konsultacija doneće se odluka o obimu i smeru izmena Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, odnosno donošenju podzakonskog akta.

11 april, 2023