Vesti

OBAVEŠTENJE II O NAČINU PODNOŠENJA ZAHTEVA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA ZA OČUVANJE I ZAŠTITU BIOLOŠKE, PREDEONE I GEOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI U 2023. GODINI

2. Podsticajna sredstva mogu se tražiti za poslove, odnosno radove i aktivnosti definisane članom 2. Uredbe o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini.

Z. Pravo na dodelu podsticajnih sredstava imaju jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalaze nacionalni parkovi i zaštićena područja proglašena aktom Vlade.

4. Lokalna samouprava, koja na svojoj teritoriji ima više zaštićenih područja, u okviru jednog zahteva popunjava pojedinačne tabele za svako zaštićeno područje za koje očekuje podsticajna sredstva.

5. Minimalno učešće sopstvenih sredstava, odnosno sredstava iz drugih izvora, je 20% u odnosu na predračunsku vrednost radova i aktivnosti i taj se odnos mora zadovoljiti, odnosno uslov ispuniti na nivou kategorija namena iz tačke 2. ovog obaveštenja. Međutim, ukupna vrednost i tražena podsticajna sredstva prikazuju se za svaku grupu/vrstu radova i aktivnosti iz obrasca.

6. Ako su u pitanju radovi odnosno projektne aktivnosti koje se ne završavaju u ovoj godini, to treba istaći, pri čemu se u zahtevu navode samo oni parametri radova (vrsta i vrednost radova) koji se realizuju u tekućoj godini.

7. U prilogu popunjenog obrasca zahteva za dodelu sredstava, pored dokumentacije iz člana 7. Uredbe o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini, obavezno se dostavljaju:

a) svi podaci koji su bitni za razumevanje vrste i vrednosti nameravanih radova i troškova, odnosno detaljnije obrazloženje tih radova, što se posebno odnosi na one stavke za koje se traže podsticajna sredstva, a koje u programu upravljanja nacionalnog parka i zaštićenog područja nisu detaljnije obrazložene;

b) predlozi projekata ili tehnička dokumentacija, sa građevinskom dozvolom ukoliko je potrebna za planirane radove, dokazi o rešenim imovinsko-pravnim pitanjima ili izjave o načinu rešavanja tih pitanja;

v) pribavljeni predračuni u slučaju nabavke sredstava i opreme i drugi dokazi (ugovori i dr.) o vrednosti poslova koji se finansiraju;

g) saglasnost upravljača nacionalnih parkova ili zaštićenih područja proglašenih aktom Vlade.

8. Naglašavamo potrebu što realnijeg planiranja poslova i sredstava potrebnih za njihovo izvršenje, obavezu poštovanja propisa o javnim nabavkama i drugih propisa koji se odnose na finanijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima, kao i stavke iz ugovora koja se odnosi na odgovarajuće prikazivanje učešća sredstava budžeta, odnosno Ministarstva u finansiranju radova.

Pri popunjavanju obrasca koristiti iste fontove kojima je obrazac ispisan.

21 jul, 2023

Vujović potpisala ugovor za izgradnju najsavremenijeg regionalnog i reciklažnog centra u opštini Ub

Kalenić potpis Vujović 2Vujović je istakla da će kompletnom realizacijom projekta sistemski biti rešen problem upravljanja otpadom za 11 lokalnih samouprava: Ub, Valjevo, Osečinu, Lajkovac, Mionicu, Ljig, Koceljevu, Vladimirce, Barajevo, Lazarevac i Obrenovac. Očekuje se, kako je dodala, da će se Regionalnom centru priključiti još četiri lokalne samouprave: Loznica, Ljubovija, Krupanj i Mali Zvornik

 „Čestitam predsedniku opštine Ub Darku Glišiću što je opština koju vodi prva u okviru ovog projekta koja će dobiti moderan regionalni i reciklažni centar, gde će otpad biti tretiran po najsavremenijim standardima. Ovo je jedan od najznačajnijih ekoloških projekata jer će se, po realizaciji, popraviti kvalitet života za više od pola miliona građana. Imajući u vidu da smo u prethodnom periodu prošli kroz izuzetno zahtevne procedure, želim da zahvalim svom timu, bez čije posvećenosti ne bismo uspeli uspešno da rešimo sve izazove koji prate ovako velike projekte“, rekla je Vujović.

Kalenić potpis Vujović 3Ministarka je navela da će se u sklopu komplettnog projekta graditi i transfer stanice, reciklažni centri, postrojenje za biološki tretman otpada i ostala prateća infrastruktura. Prema njenim rečima, izgradnja Regionalnog centra je jedan od najznačajnijih poduhvata, jer „takvim projektima gradimo zelenu infrastrukturu“.

„Izgradnjom zelene infrastrukture rešavamo jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji, a to je neadekvatno upravljanje otpadom. Mi smo taj posao, kojim se niko pre nas nije bavio, veoma ozbiljno shvatili i zato smo danas ovde. U narednom periodu čeka nas potpisivanje sličnih ugovora, kako bismo krenuli sa izgradnjom regionalnih centara širom Srbije. Za ove projekte smo obezbedili 150 miliona evra iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj i Francuske agencije za razvoj. Izgradnja ekološke infrastrukture je naš strateški cilj na kojem ćemo još brže i upornije raditi. To je naš zalog za budućnost, kako bismo narednim generacijama ostavili zeleniju i čistiju Srbiju“, poručila je Vujović.

18 jul, 2023

Počele pripreme za organizaciju Konferencije članica Kapratske konvencije u Beogradu

Republika Srbija će od te konferencije preuzeti trogodišnje predsedavanje ovom regionalnom inicijativom.

Radi se o značajnom događaju za Republiku Srbiju i čitav Karpatski region, a tokom ovog predsedavanja prioritet će biti jačanje saradnje sa lokalnim i regionalnim nivoom, kao i sa Evropskom unijom, izrada Karpatske vizije 2050. i Karpatskog okvira za biodiverzitet, sa fokusom na vlažna područja.

Zemlje potpisnice Okvirne konvencije o zaštiti i održivom razvoju Karpata su Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Srbija, Rumunija i Ukrajina.

13 jul, 2023

Ministarka Irena Vujović: Od nove grejne sezone čistiji vazduh za osnovce u Požegi

Kotao Vujović Požega 4„Kotlovi su zamenjeni u manjem objektu škole, u kojem nastavu pohađa više od 350 najmlađih, đaci od prvog do četvrtog razreda. Drago mi je što je sve spremno za novu školsku godinu i grejnu sezonu, i što će mališani imati bolje grejanje, ali i značajno bolji kvalitet vazduha.  Pored zamene kotlova u javnim ustanovama, Ministarstvo već tri godine zaredom dodeljuje sredstva i za zamenu individualnih ložišta a upravo na tom konkursu, ove godine, za Opštinu Požega opredeljeno je 7,9 miliona dinara. Sve to zajedno, uticaće na manje aerozagađenje u Požegi, jer je poznato da su mazut, lož ulje i ugalj najveći zagađivači vazduha tokom grejne sezone“, rekla je ministarka Vujović.

Ona je istakla da je Ministarstvu i Vladi Republike Srbije jedan od prioriteta što bolji kvalitet vazduha, za šta se poslednjih godina izdvajaju značajna sredstva.

Kotao Vujović Požega„Ministarstvo zaštite životne sredine svake godine povećava iznos sredstava za te potrebe, tako da je ove godine za Konkurs za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama opredeljeno 220 miliona dinara, a za zamenu individualnih ložišta 170 miliona dinara. Podsetiću i da je Vlada Republike Srbije u maju ove godine donela Zaključak kojim se svim državnim organima, javnim preduzećima i ustanovama preporučuje da u roku od dve godine ugase kotlarnice koje koriste ugalj, mazut i lož ulje i pređu na ekološki prihvatljivije energente, odnosno da se priključe na sistem daljinskog grejanja ili gasovod“, rekla je ministarka Vujović.

Kotao Vujović Požega 3

 

11 jul, 2023

Rešava se veliki ekološki problem u Požegi, ministarka Vujović obišla radove

Požega Vujović deponija 8„Drago mi je što mogu da kažem da danas u Požegi rešavamo veliki ekološki problem i što uveliko teku radovi na saniranju nesanitarne deponije. Prošlog leta, na ovoj deponiji je zamalo došlo i do velike ekološke katastrofe, kada je izbio požar velikih razmera. Ono što je takođe važno jeste to što ćemo čišćenjem i saniranjem ove deponije, očuvati i reku Đetinja, koja je posle svake veće kiše bila zatrpana smećem jer je povlačila otpad sa deponije. Klisura Đetinja, da podsetim, proglašena je krajem juna za Predeo izuzetnih odlika i zaštićeno je područje treće kategorije “, istakla je ministarka Vujović.

U prvoj fazi radova na saniranju deponije u Požegi, koji će biti gotovi do kraja godine, rade se pripremni radovi i ubrzano otplinjavanje. Nakon toga, pristupiće se radovima na preraspodeli masa, to jest formiranju nove kasete otpada sa stabilnim kosinama i formiranju pristupnog puta na telu deponije te izvođenju radova na izgradnji obodnog kanala i sistema za prikupljanje procedne vode.

Požega Vujović deponija 5„Opština Požega već odvozi otpad na regionalnu deponiju Duboko i to je ono na čemu i Ministarstvo intezivno radi: i na izgradnji zelene infrastrukture i na saniranju deponija. Posvećeno radimo na izgradnji šest regionalnih centara i sa velikim zadovoljstvom mogu da najavim da će ovog leta početi radovi na izgradnji Regionalnog centra Kalenić. Kada je reč o sanaciji deponija, pored Požege, trenutno saniramo i velike nesanitarne deponije u Rumi, Zrenjaninu i Šapcu, a prošle nedelje smo potpisali ugovore sa 30 jedinica lokalne samouprave za čišćenje više od 170 divljih deponija“, rekla je ministarka Vujović.

Pođega Vujović deponija 4

 

11 jul, 2023

Ministarka Irena Vujović obišla radove na sanaciji nesanitarne deponije u Zrenjaninu

Zrenjanin 4„Rešavamo veliki ekološki problem koji postoji već 40 godina. U pitanju je kompleksan projekat, jer je više decenija ovaj prostor zatrpavan otpadom, i komunalnim i industrijskim, da bi pre 10-ak godina, deponija bila prekrivena slojevima peska visine 3-6 metara. Cilj sanacije je uklanjanje deponovanog otpada do zdrave podloge na projektovanim trasama cevovoda i prostora namenjenog za retenziju atmosferskih voda sa pratećim sadržajima. Srbija bez nesanitarnih deponija cilj je i Ministarstva i Vlade Republike Srbije, na kojem predano radimo“, kazala je ministarka Vujović.

Ministarka Vujović je radove obišla sa pokrajinskim sekretarom za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanjom Ercegom, pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vladimirom Galićem i gradonačelnikom Zrenjanina Simom Salapurom.

Zrenjanin deponija 7Nesanitarna deponija nalazi se uz saobraćajnicu Zrenjanin-Beograd, sanira se površina od oko 5 hektara, a u prvoj fazi izvodiće se radovi sanacije na poziciji retenzije, kao i razvrstavanje i odnošenje otpada, te  postavljanje zaštitnih folija. 

„U Zrenjaninu smo već realizovali uspešno ekološke projekte, poput  uklanjanja divlje deponije u Botošu prošle godine, a opredelili smo sredstva i za zamenu kotlarnice na mazut kotlarnicom na gas u Osnovnoj školi ‘Dr Aleksandar Sabovljev’ u Ečkoj. Cilj je da već od nove grejne sezone, oko 250 mališana koji pohađaju ovu školu imaju bolje grejanje, ali prvenstveno čistiji vazduh u kome će odrastati. Svi ovi zeleni projekti, koje radimo ne samo u Zrenjaninu već i širom Srbije, jasno pokazuju da je zaštita životne sredine prioritet Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine“, istakla je ministarka Vujović.

Gradu Zrenjaninu za sanaciju nesanitarne deponije odobrena su sredstva na Javnom konkursu za sanaciju i zatvaranje nesanitarnih deponija, koje je raspisalo Ministarstvo zaštite životne sredine. Pored Zrenjanina, sredstva su, na konkursu, odobrena i opštinama Ruma i Požega, kao i Šapcu.

Zrenjanin 5

 

7 jul, 2023

Sufinansiranje inovacija u oblasti cirkularne ekonomije

Kroz projekat “Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Republici Srbiji“ otvorena su dva poziva:

– poziv za saradnju nauke i privrede u razvoju i primeni cirkularnih modela poslovanja

– poziv za integrisanje neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina u sistem upravljanja otpadom.

Cilj raspisivanja ovih poziva je da se podrže rešenja koja doprinose efikasnoj upotrebi sirovina i energije, smanjenju emisija štetnih gasova, a time i ublažavanju klimatskih promena, kao i poboljšanju kvaliteta života ranjivih grupa.

Na Javni poziv za saradnju nauke i privrede se mogu prijaviti naučnoistraživačke organizacije koje sarađuju sa privredom, dok je drugi poziv namenjen organizacijama civilnog društva, socijalnim preduzećima, naučnoistraživačkim organizacijama i ostalim obrazovnim institucijama koje imaju predloge za uključivanje neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina u formalne tokove upravljanja otpadom.

Javni pozivi otvoreni su do 27. jula 2023. godine. Detalji javnih poziva mogu se videti na sajtu https://www.cirkularnezajednice.rs/pozivi/

6 jul, 2023

Sastanak članica Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač

Na Četrdeset petom sastanku otvorene radne grupe članica Montrealskog protokola razmatraju se informacije o potrošnji i proizvodnji sustanci koje oštećuju ozonski omotač i mehanizmi borbe protiv ilegalne trgovine takvim supstancama i fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte.

Na sastanku se diskutuje i o energetski efikasnim tehnologijama sa niskim ili nultim potencijalom globalnog zagrevanja, dopuni Multilateralnog fonda za implementaciju Montrealskog protokola i procenjenim sredstvima za finansiranje projektnih aktivnosti do 2026. godine.

6 jul, 2023

Delegacija MZŽS na Ministarskoj konferenciji o životnoj sredini i zdravlju

Ministarska konferencija Dokić 2Konferenciju organizuje Regionalna kancelarija Svetske zdravstvene organizacije za Evropu, u partnerstvu sa Ekonomskom komisijom Ujedinjenih nacija za Evropu i Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu. Našu delegaciju čine predstavnici Ministarstva zdravlja, koju predvodi dr Vesna Turkulov, kao i državni sekretari Ministarstva zaštite životne sredine Robert Jakša i Sandra Dokić.

Državna sekretarka Dokić učestvuje u paralelnoj sesiji na temu ostvarivanja ljudskih prava na vodu i sanitaciju u okviru sprovođenja Protokola o vodi i zdravlju, kao i u sesiji korišćenja partnerstva „THE PEP“ (Evropski program za transport, životnu sredinu i zdravlje) za ubrzanje tranzicije ka zdravoj, niskougljeničnoj i održivoj mobilnosti u Panevropskom regionu, gde predstavlja aktivnosti Republike Srbije.

Ministarska konferencija Dokić 3Klimatske promene, zagađenje životne sredine i gubitak biodiverziteta predstavljaju najveću pretnju po zdravlje i dobrobit sadašnjih i budućih generacija, a cilj Konferencije je postizanje snažne političke posvećenosti ubrzavanju napretka u rešavanju zdravstvenih izazova koji proizilaze iz ovih pitanja.

 

5 jul, 2023

Ministarstvo i lokalne samouprave do 15. septembra očistiće više od 170 divljih deponija

Vujović divlje deponije 2„Ministarstvo nastavlja sa uklanjanjem divljih deponija. Na ovaj način, zajedno sa lokalnim samoupravama, borimo se za čistiju životnu sredinu svih građana, što je strateški cilj Ministarstva i Vlade Republike Srbije. U prethodne dve godine uklonili smo 730 divljih deponija, od oko 3.500 koliko se procenjuje da ih ima u Srbiji, a danas smo potpisali ugovore za čišćenje više od 170 ovakvih lokacija u 30 lokalnih samouprava. Akcija će trajati do 15. septembra, a Ministarstvo je opredelilo 80 miliona dinara, čime će se pokriti 80 odsto troškova, dok ostalih 20 procenata obezbeđuju gradovi i opštine. Mi ćemo obilaziti ove lokacije, da  bismo se uverili kako teku radovi i koliko će naša zemlja čistije i lepše izgledati nakon njih“, izjavila je ministarka Vujović.  

Ona je pozvala lokalne samouprave koje su dobile sredstava na konkursu da se jave Ministarstvu da bi dobile kamere za nadzor, ističući da je izuzetno važno sprečiti ponovno nastajanje nelegalnih smetlišta na očišćenim lokacijama.

Vujović divlje deponije 3„Zato molim opštine i gradove da njihove inspekcije budu stalno na terenu i da kažnjavaju neodgovorne pojedince koji budu odlagali ponovo otpad na tim lokacijama, ali se nadam da se to neće dogditi. Očekujemo od lokalnih samouprava da se i same potrude da očiste divlja smetlišta, a mi ćemo se truditi da kao Ministarstvo i Vlada Srbije gradimo neophodnu zelenu infrastrukturu. Već širom Srbije kreće izgradnja regionalnih i reciklažnih centara i transfer stanica, a onda nas očekuje zatvaranje nesanitarnih deponija, koje su korišćene prethodnih 30-40 godina“, izjavila je ministarka Vujović.  

Sredstva na Javnom konkursu Ministarstva dobili su Nova Varoš, Vršac, Užice, Sombor, Velika Plana, Žabalj, Kladovo, Kruševac, Arilje, Tutin, Bački Petrovac, Plandište, Žitište, Novi Sad, Ražanj, Lebane, Lazarevac, Obrenovac, Niš, Senta, Merošina, Aleksinac, Odžaci, Kula, Prijepolje, Vladimirci, Bela Palanka, Svrljig, Kragujevac i Bačka Palanka.

5 jul, 2023

Održani sastanci sa Ziđin majningom i Ziđin koperom o ekološkim projektima

Ziđin koperRazgovarano je o projektima iz oblasti zaštite životne sredine koje su ove dve kineske kompanije realizovale u prethodnom periodu u svojim rudnicima i industrijskim postrojenjima, kao i o projektima koji su planirani za naredni period.

30 jun, 2023

„Brzo i lako sad odvaja svako“: kampanja Srbije i Evropske unije u odvajanju kućnog otpada postigla odlične rezultate

ODVAJAMO sastanak 3U maju mesecu, u 17 gradova i opština u različitim regionima Srbije, prikupljeno je preko 760 tona odvojenog kućnog otpada koji je upućen na recikliranje. Od početka projekta, samo u ovim gradovima i opštinama, preusmereno je preko 4.500 tona otpada sa deponija u reciklažu ili u dalju preradu. 

„Mi postepeno zatvaramo veliki broj nesanitarnih deponija, uz istovremeno uspostavljane sistema upravljanja otpadom preko izgradnje reciklažnih centara i sanitarnih deponija, u skladu sa EU standardima. Da bi se u tome uspelo u velikom broju regiona se sprovode investicije u ovoj oblasti. Samo preko našeg Ministarstva se gradi 6 regionalnih centara za upravljanje otpadom, a ove godine očekujemo početak radova u RC Kalenić“, istakla je Dokić. 

Evropa podržava Srbiju u ovom procesu kroz projekat „O-DVA-JA-MO”, koji finansiraju Evropska unija, Švedska i Srbija.

ODVAJAMO sastanak 2„Projekat O-DVA-JA-MO je pokazao da građani Srbije žele da brinu o životnoj sredini, štede resurse, smanje deponije i stvore nove zelene mogućnosti recikliranjem materijala, kao i bilo koja druga evropska zemlja. EU ovim projektom podržava Srbiju da unapredi svakodnevni život građana“, rekao je Antoan Avinjon, menadžer programa za životnu sredinu i klimatske promene u Delegaciji EU.

Evropska unija je putem Projekta odvajanja kućnog otpada „O-DVA-JA-MO” donirala 26 vozila za prikupaljanje otpada, više od 90.000 kontejnera i kanti, ali i sprovela edukativnu kampanju „Brzo i lako sad odvaja svako“ kako bi građanstvu približila temu odvajanja kućnog otpada i objasnila osnovna pravila u tom procesu.

Pomoćnik ministra Dušan Čarkić podsetio je da su aktivnosti projekta „O-DVA-JA-MO”  deo strategije koju sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, koje je i pokrenulo ovaj projekat.

„Projekat “O-DVA-JA-MO” je pokazao da građani Srbije razumeju šta je važno za životnu sredinu i spremni su da preduzmu mere i da se uključe. Posvećenost i dobra volja koje su pokazale lokalne samouprave i javna komunalna peduzeća da se poboljšaju usluge koje oni pružaju građanima, pomoći će da se privuku nove investicije,“ dodao je Čarkić.

Aktivnosti su obuhvatile 17 opština i gradova: Pančevo, Sremsku Mitrovicu, Šabac, Šid, Bogatić, Užice, Čačak, Ivanjicu, Čajetinu, Požegu, Lučane, Bajinu Baštu, Kosjerić, Pirot, Babušnicu, Belu Palanku i Dimitrovgrad.

27 jun, 2023

Ministarka Vujović: Zatvaranje i saniranje deponije u Topoli

Topola deponija Vujović 3„Cilj Vlade Republike Srbije i Ministarstva na čijem sam čelu je Srbija bez nesanitarnih deponija. Danas sam u Topoli kako bismo dogovorili korake za zatvaranje i saniranje deponije Torovi, koja postoji već 60 godina i prostire se na 1,1 hektara. U toku su radovi na saniranju deponija u Rumi, Požegi i Zrenjaninu, a kako sam imala priliku da danas razgovaram i sa odbornicima i aktivistima, drago mi je što je, i pored nesuglasica na lokalu, zajednička želja svih da se deponija Torovi sanira. Ministarstvo zaštite životne sredine predano radi sa našim evropskim partnerima na uređenju  šest regionalnih centara ali, istovremeno, i sa lokalnim samoupravama“, istakla je ministarka Vujović.

Opština Topola će do kraja godine izraditi projekat potpunog zatvaranja, sanacije i rekultivacije deponije „Torovi“, i sa njim učestvovati na konkursu Ministarstva zaštite životne sredine  u 2024. godini.

Topola prečistač VujovićMinistarka Vujović obišla je i prečistač otpadnih voda čiji je kapacitet 8.000 ekvivalent stanovnika i na koji je priključeno već oko 4.000 korisnika. Opština je Ministarstvu dostavila projekat izgradnje nedostajuće kanalizacione mreže u dužini od 15 kilometara.

„Topola je jedan od dobrih primera opština u Srbiji, koje imaju prečistač koji je u funkciji. Ministarstvo će pomoći Opštini u izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže, kao i u unapređenju rada samog prečistača. Samo zdrava životna sredina je pravi put za razvoj naše dece i razvoj svake opštine u Srbiji“,naglasila je ministarka Vujović.

Topola prečistač Vujović 2

 

26 jun, 2023

Održan sastanak sa vodećim razvojnim partnerima u sektoru zaštite životne sredine

Presedavajuća sektorske radne grupe državna sekretarka Sandra Dokić je ispred Ministarstva zaštite životne sredine predstavila napredak sektora zaštite životne sredine, kako u oblasti harmonizacije strateških dokumenata i propisa tako i u oblasti investicija, u cilju zaštite životne sredine. Naglašeno je da je budžet ministarstva za 2023. godinu uvećan za 310 procenata u odnosu na 2020. godinu. Takođe je ukazano na prioritete potreba Ministarstva u narednom periodu i to u oblasti upravljanja otpadom, upravljanja otpadim vodama, u cirkularnoj ekonomiji i na zaštiti vazduha.

U koordinaciji sa drugim institucijama je urađena analiza investicija u oblasti životne sredine. Ulaganje u životnu sredinu za javni sektor u zaštitu vazduha, otpadne vode i upravljanje otpadom u različitim fazama implementacije ili pripreme, u ovom trenutku iznosi oko 4,7 milijardi evra.

Na sastanku su učestvovali vodeći razvojni partneri, Delegacija Evropske unije, Kraljevina Švedska, kao i predstavnici drugih ambasada i razvojnih agencija.

23 jun, 2023

Ministarka Vujović obišla Aleksandrovac, Država pomaže opštinama koje su pogođene poplavama

Aleksandrovac 4„Danas sam u Aleksandrovcu ispred Vlade republike Srbije i kao član Radne grupe. Želim da znate da svi članovi Vlade Srbije intenzivno rade sa svih 56 lokalnih samouprava, gde je proglašeno stanje elementarne nepogode, da su konsultacije svakodnevne i da  zajedno pronalazimo najbolji način da ublažimo posledice i saniramo štetu. Posetila sam  domaćinstva, razgovarala sa građanima, čula potrebe opštinske uprave. Želim da svi stanovnici Aleksandrovca znaju da je Država uz njih i da Vlada republike Srbije radi na tome da se šteta nadoknadi što je pre moguće, kako u infrastrukturi, tako i u poljoprivredi“, rekla je ministarka Vujović.

Aleksandrovac je jedno od mesta u kojem je pričinjena velika šteta. Pet mostova je potpuno uništeno, a 15 je oštećeno. Oštećeno je i 10 asfaltnih puteva, otvorilo se 7 klizišta.

Aleksandrovac 9Posebnu štetu pretrpela su aleksandrovačka sela, među kojima je i selo Dobroljupci. Meštanima je voda ulazila u kuću, a zbog porušenog mosta između dva sela, poljoprivrednici nemaju pristup svojim imanjima. Porušen most bio je i jedina spona kojim su deca iz sela išla u školu i vrtić.

„Vlada Srbije juče je donela Uredbu kojom je značajno uvećala iznose za svih pet kategorija oštećenja porodičnim objektima u poplavama. Tako sada, za prvu kategoriju oštećenja, iznos je povećan sa 120 na 200 hiljada dinara, dok je recimo za petu sa 600 podignut na 800 hiljada dinara.  Postavljamo prioritete u svakom mestu, i zajedno ćemo prebroditi i ove posledice poplava“, naglasila je ministarka Vujović.

Na osnovu evidencija jedinice lokalne samouprave, oštećeno je oko 1600 porodičnih objekata u 56 opština i gradova u kojima je proglašena vanredna situacija, nastala usled jakih padavina i izlivanja vodotokova.

Aleksandrovac 5

 

23 jun, 2023

Proglašena još dva zaštićena područja: „Dubočka pećina – Gaura Mare“ i „Vražji kamen – Prosečnik“

Zaštitom „Dubočke pećine – Gaura Mare“ obezbeđuje se očuvanje jedinstvenog geomorfološkog fenomena. Pećina je dužine 2.734 metra, prostire se na 16 hektara, jedan je od retkih speleoloških objekata vredan pažnje, uz prisustvo atraktivnog pećinskog nakita, stanište je pet vrsta slepih miševa i 25 vrsta artropodske faune.

Gaura Mare 1Spomenik prirode „Vražji kamen – Prosečnik“ zauzima površinu od preko 31 hektara, a nalazi se u dolini reke Pčinje, u prostoru za koji je dokazano da je jedan od centara geodiverziteta i biodiverziteta. Registrovano 44 vrsta ptica, što je 12,2 % od ukupnog broja ptica Srbije. Ovaj predeo je izuzetna prirodna vrednost geomorfološkog karaktera sa stenovitim odsecima, primer je sekundarnog razvoja selektivne erozione morfologije u rečnoj dolini. Upisan je u Inventar objekata geonasleđa Srbije (2005) kao Đavolji kamen – Objekti geomorfološkog nasleđa – Erozivni oblik reljefa. Na Vražjem kamenu iznad Prosečnika nalazi se crkva Svete Bogorodice iz druge polovine 14. veka sa ostacima objekata i infrastrukture koji su bili deo crkvenog kompleksa.

 

23 jun, 2023

Ministarka Irena Vujović obišla početak radova na zatvaranju nesanitarne deponije u Rumi

Rume deponija 4“Ovim smo počeli rešavanje velikog ekološkog problema Rume koji traje  40 godina, a nalazi se na samo 2,5 kilometra od centra grada. Ministarstvo je za projekat prve faze zatvaranja nesanitarne deponije izdvojilo više od 200 miliona dinara, od 300 miliona koliko ukupno koštaju radovi. Ruma je već počela da odlaže komunalni otpad na novoj Regionalnoj  deponiji Srem-Mačva, zatvorili su ovu deponiju i to je bio veliki iskorak kojim je opštinsko rukovodstvo pokazalo odlučnost da reši ovaj ekološki problem. Ovo je još jedan u nizu primera uspešne saradnje Ministarstva sa lokalnim samoupravama u Srbiji, kojima se poboljšava stanje životne sredine i kvaliteta života građana u lokalnim sredinama”, izjavila je ministarka Vujović. 

Na nesanitarnoj deponiji u Rumi u prvoj fazi radiće se na  ubrzanom kontrolisanom otplinjavanju deponijskog gasa,  preraspodeli mase otpada koji se nalazi van granica parcele, kao i van novoprojektovane granice tela deponije,  postavljanje sistema za termički tretman deponijskog gasa,  ugradnju biotrnova i postavljanje biogasne mreže, kao i formiranje pristupnog puta do tela deponije. Radovi u prvoj fazi trajaće devet meseci.

Druga faza radova planirana za 2024. godinu, trajaće osam meseci i nakon nje  će na mestu deponije biti osam hektara zelene površine.

Rume deponija 5Ministarka Vujović je najavila da će naredne godine početi ulaganje značajnih sredstava u  nadogradnju regionalne deponije Srem-Mačva, koji će biti najmoderniji regionalni centar.

“Preko projekta ‘Program čvrstog otpada u Srbiji’, planirano je 14,8 miliona evra od EBRD i ADF za sistem  za recirkulaciju procednih voda, nadogranju prikupljanja i tretmana biogasa, nabavku detektora radioaktivnosti i sistema za degazaciju, kao i nadogradnju postrojenja za preradu procednih voda. Početak radova je predviđen za proleće 2024. godine, a završetak radova tokom 2025. godine”, rekla je ministarka Vujović.

Podsetila je da je Ministarstvo zaštite životne sredine ove godine na teritoriji opštine Ruma finansiralo još i projekat podizanja vetrozaštitnih pojaseva na potezima Nikinci-Hrtkovci i Donji Petrovac-Putinci sa sedam miliona dinara.  

Rume deponija 6Ministarka je navela da je tokom prethodne, 2022. godine, preko konkursa Ministarstva, u ekološke projekte na teritoriji Rume uloženo 27,5 miliona dinara u projekte zamene kotlarnice i rekonstrukcije i izgradnje toplovoda Centar-Jug (15 miliona dinara), pošumljavanje Park-šume Borkovac sa 935 sadnica (7,5 miliona dinara) i čišćenje divljih deponija Kraljevci i Dobrinci u vrednosti od pet miliona dinara.

„Opština Ruma primer je kako se kvalitetni ekološki projekti brzo realizuju i pozivam sve jedinice lokalne samouprave da pripremaju projekte, sa njima učestvuju na konkursima Ministarstva, jer tako zajedno radimo na zaštiti životne sredine, lepšoj i čistijoj zemlji“, rekla je ministarka Vujović.

Rume deponija 1

 

22 jun, 2023

Ministarstvo: Kazniti odgovorne za zagađenje Dunava

Površinske vode III klase obezbeđuju uslove za život i zaštitu riba kao što su šaran, som i štuka. Ove vode se mogu koristiti u sledeće svrhe: snabdevanje vodom za piće uz prethodni tretman, kupanje, rekreaciju, navodnjavanje i za industrijsku upotrebu. Klase vode su definisane Uredbom o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva nadležne da reaguju i u skladu sa ovlašćenjima kazne počinioca akcidenta na Dunavu. Ministarstvo apeluje na privredne subjekte da u svom poslovanju poštuju ekološke standarde i propise koji se odnose na zaštitu životne sredine, a svako neodgovorno ponašanje prema okolini biće kažnjavano u skladu sa zakonom.

21 jun, 2023

Analizirani uzorci vode iz Dunava na mestu izlivanja nafte

Dobijene vrednosti opštih fizičko-hemijskih parametara (pH vrednost, elektroprovodljivost, hemijska potrošnja kiseonika i ukupni azot) na svim navedenim analiziranim uzorcima odgovarale su propisanim graničnim vrednostima za I i II klasu kvaliteta površinskih voda.

Vrednosti ukupnog organskog ugljenika odgovarale su III klasi kvaliteta površinskih voda.

20 jun, 2023

Inspekcija MZŽS i danas na terenu povodom akcidenta na Dunavu

U toku je laboratorijska analiza vode uzorkovane juče sa više lokaliteta na Dunavu koju radi Agencija za zaštitu životnne sredine i prvi rezultati biće poznati u toku dana.

Tokom uzorkovanja nije uočena promena organoleptičkih osobina vode (vidljive otpadne materije, miris i boja vode). Uzorci su dopremljeni u laboratoriju da bi se odredilo prisustvo naftnih ugljovodonika. U zavisnosti od dobijenih rezultata, pristupiće se daljoj analizi ostalih fizičko-hemijskih parametara u toku današnjeg dana.

Prema izveštajima sa terena, uginuće ribe nije zabeleženo, a sinoć je kod Batajnice razvučena i mreža kako bi naftna mrlja bila prikupljena sa površine Dunava.

20 jun, 2023