Vesti
Modernizovana toplana u Kragujevcu doprinela i boljem grejanju i boljem kvalitetu vazduha
„Drago mi je što sam danas zajedno sa predstavnicima EBRD obišla Gradsku toplanu u Kragujevcu i posebno što su i oni zadovoljni urađenim. U rekordno kratkom roku toplana je modernizovana, zamenjeni su kotlovi na ugalj koji su decenijama zagađivali vazduh u Kragujevcu. U oktobru 2021. godine na ovom mestu obećali smo da će Kragujevčani narednu grejnu sezonu dočekati sa kotlovima na gas i u oktobru 2022. godine tako je i bilo“, rekla je Vujović dodajući da je najnovija oprema izabrana u skladu sa EU standardima.
Kragujevčani danas imaju i bolje grejanje i bolji kvalitet vazduha. „Ovim projektom postigli smo smanjenje ugljen-dioksida za 70 odsto, smanjenje azot-dioksida koji je sada na nivou duplo ispod granične vrednosti, dok su PM suspendovane čestice u potpunosti eliminisane“, istakla je Irena Vujović.
Ministarka je podsetila da je vrednost projekta 18 miliona evra i da je u okviru njega izgrađena kotlarnica sa pet kotlova renomiranih nemačkih proizvođača sa niskim nivoom emisije štetnih gasova.
Početak druge faze radova, koja podrazumeva sanaciju pepelišta, najavljen je za ovu godinu. Planirano je da se pepeo iskoristi za izgradnju lokalnih puteva i to će biti prvi primer korišćenja pepela u skladu sa principima cirkularne ekonomije kod nas.
Zelena agenda za Zapadni Balkan
„Ministarstvo zaštite životne sredine je veoma ponosno jer je projekat koji se odnosi na Zelenu agendu za Zapadni Balkan takav da će nam pružiti pomoć da uspostavimo regulatorni okvir kako bismo se uskladili sa standardima EU u pogledu zaštite životne sredine. To je izuzetno zahtevno, traži mnogo sredstava i vremena. Ovakvi projekti i odzivi naših kompanija koje su se prijavile sa različitim idejama, u narednom periodu će imati pozitivan uticaj na zaštitu životne sredine u delu koji se odnosi na dekarbonizaciju, smanjenje industrijskih emisija i cirkularnu ekonomiju, to su prioriteti“, izjavila je državna sekretarka MZŽS Sandra Dokić ističući da Ministarstvo u narednom periodu stavlja akcenat na poboljšanje kvaliteta vazduha.
Priznanja su, zajedno sa državnom sekretarkom, dodeljivali i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Emanuele Žiofre, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji Jakup Beriš i ambasadorka Kraljevine Švedske Anika Ben David.
Svoje ideje za inovativne projekte dostavilo je 140 kompanija iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Nakon prvog kruga selekcije, 83 kompanije dobile su mentorsku, tj. tehničku pomoć, a 16 najperspektivnijih predloga dobilo je finansijsku podršku od ukupno 726.000 evra.
Ovaj događaj organizovan je u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ koju, uz finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa ambasadom Švedske, Evropskom investicionom bankom i Vladom Švajcarske.
Ministarka Vujović razgovarala sa nemačkom ambasadorkom Anke Konrad
Izražavajući zadovoljstvo dosadašnjim odnosima i saradnjom, ministarka Vujović je ambasadorki Konrad predstavila da su prioriteti Ministarstva zaštite životne sredine poboljšanje kvaliteta vazduha, upravljanje otpadom i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što su oblasti u kojima nemačke kompanije imaju veliko iskustvo.
Unapređenje saradnje Srbije i Italije u oblasti životne sredine
Vujović i Gori su razgovarali o modalitetima za unapređenje saradnje Srbije i Italije u oblasti zaštite životne sredine kao i o zajedničkim aktivnostima uoči Poslovnog i naučnog foruma Srbija-Italija koji će se u martu održati u Beogradu.
Ministarki Vujović priznanje opštine Aleksandrovac za zaštitu životne sredine
Ona se zahvalila na priznanju i domaćinima čestitala Dan opštine i slavu Svetog Trifuna sa željom da se Aleksandrovac i dalje uspešno razvija.
„Sigurna sam da ćemo i u budućnosti nastaviti uspešnu saradnju koja je od značaja za podizanje kvaliteta zaštite životne sredine i bolji život u Aleksandrovcu“, rekla je Vujović.
MINISTARKA VUJOVIĆ U ALEKSANDROVCU: Novi gasni kotlovi za bolji kvalitet vazduha
Novi kotlovi zagrevaju 5.600 kvadratnih metara Doma zdravlja, gde spadaju centralna zgrada sa opštom praksom, laboratorija, dečiji dispanzer, ginekologija, stacionar, radiologija i kovid ambulanta. Realizacijom ovog projekta dat je doprinos čistijem vazduhu i boljem kvalitetu života građana ove opštine.
„Rezultat naših zajedničkih napora sada je i bolji kvalitet vazuduha, ali nismo završili sve. Najveći deo zagađenja vazduha u naseljima rezultat je starih kotlova i ložišta. Zato smo i prošle nedelje raspisali konkurs za dalju zamenu kotlova i individualnih ložišta. U cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, Ministarstvo ZŽS je opredelilo 220 miliona dinara za sufinansiranje zamene kotlova i 170 miliona dinara za sufinansiranje zamene individualnih ložišta, ali i dodatnih 100 miliona za pošumljavanje “, rekla je Vujović.
Ministarka je izrazila nadu da će i druge opštine slediti primer Aleksandrovca.
„Iskoristila bih priliku i da pozovem žitelje Aleksandrovca da zajedno gradimo zdraviju životnu sredinu i čistiji vazduh u našoj Srbiji“, dodala je ona.
Podsetivši i na dodatne aktivnosti, poput pošumljavanja, koje se sprovode u cilju smanjenja aerozagađenja, ministarka Vujović je istakla da je Vlada Republike Srbije postavila zdraviju, čistiju i zeleniju Srbiju kao jedan od prioriteta.

Državna sekretarka Sara Pavkov na zasedanju Inkluzivnog foruma u Parizu
Ovaj uvodni sastanak okupio je visoke govornike, ministre finansija, životne sredine i uticajne ličnosti iz oblasti klimatske politike koji su razgovarali o problemima koje javne vlasti treba da prevaziđu ne bi li ubrzale tranziciju ka ekonomiji sa niskim karbonskim efektom.
Predmet sastanaka bio je i način na koji Inkluzivni forum može pomoći u poboljšanju rada na prikupljanju podataka i njihovoj analizi kako bi se na globalnom nivou sve zemlje bolje prilagodille tranziciji koja će uticati na smenjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Vujović: Zamena kotla doprinela boljem kvalitetu vazduha u Lebanu
„Decenijama unazad se početak grejne sezone, pre svega zbog neadekvatnih energenata koje koriste javne ustanove, privredni subjekti i domaćinstva, negativno odrazio na kvalitet vazduha. Ovo je prva grejna sezona kako funkciniše grejanje sa novim kotlom i sa zadovoljstvom mogu da vidim, ali i osetim da je realizacija ovog projekta omogućila bolji kvalitet vazduha“, rekla je Vujović.
„Vrednost projekta za zamenu kotlova u Domu kulture Radan u Lebanu je 10 miliona dinara “, istakla je ministarka.
Ona je pozvala jedinice lokalne samouprave da se prijave na konkurs za zamenu kotlova i individualnih ložišta, koji je Ministarstvo raspisalo.
„U cilju boljeg kvaliteta vazduha, Ministarstvo ZŽS je opredelilo 220.000.000 dinara za sufinansiranje zamene kotlova, 170.000.000 dinara za sufinansiranje zamene individualnih ložišta i 100.000.000 za pošumljavanje“, rekla je ministarka Vujović i istakla da je čist vazduh i zdrava životna sredina zajednički cilj svih nas.

Ministarka Vujović: Izgradnja kanalizacione mreže u Nišu, jedna od najvećih investicija u oblasti zaštite životne sredine
„Reč je o jednom od najznačajnijih projekata i jednoj od najvećih investicija u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji, poslednjih decenija“, rekla je ministarka Vujović.
Podsetila je da je ukupna vrednost projekta 87 miliona evra.
„Značajan deo ovih sredstava obezbeđen je kroz pretpristupna sredstva Evropske unije, IPA sredstva, dok je drugi deo sredstava iz budžeta Ministarstva zaštite životne sredine, i ovu priliku koristim da se zahvalim našim partnerima iz EU. Ovaj projekat obuhvata izgradnju 46,6 km kanalizacione mreže, koja uključuje izgradnju i šest kolektora koji će dopremati otpadnu vodu do postrojenja za preradu otpadnih voda. Do sada je već urađeno oko pet kilometara kanalizacione mreže, a izgradnja postrojenja počeće na proleće“, rekla je ministarka Vujović, podsetivši da će kapacitet ovog postrojenja biti 286.000 ekvivalent stanovnika.
Ministarka Vujović je istakla da je izgradnja nedostajuće infrastrukture, realizacijom ovakvih projekata, potrebna u celoj Srbiji, a rešavanje pitanja otpadnih voda svakako je jedan od prioriteta i Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine.
Po njenim rečima Vlada Republike Srbije je ekologiju i zaštitu životne sredine označila kao jedan od ključnih prioriteta, zbog čega je pokrenut zamajac zelenih investicija i podstaknuta realizacija ekoloških projekata u gotovo svakoj lokalnoj samoupravi u Srbiji.
„Ministarstvo ZŽS će se i dalje truditi da doprinese boljim uslovima za život i višim standardima u resornom domenu, zarad budućih generacija. Ova vlast, na čelu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, vodi računa o svakom kraju Republike Srbije i svakom građaninu. Nastavljamo dalje sa izgradnjom modernih regionalnih reciklažnih centara, ali i postrojenja za preradu otpadnih voda i izgradnjom kanalizacione mreže u opštinama koje je nemaju. Naš cilj je da pokrivenost kanalizacionom mrežom u opštinama Srbije bude u skladu sa standardima Evropske unije“, zaključila je ministarka Vujović.
Radove su sa ministarkom obišli pomoćnik ministra Dušan Čarkić i gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski.

Vreme je za obnovu vlažnih područja
Ekosistemi vlažnih područja obezbeđuju brojne ekosistemske usluge koje su od vitalnog značaja za život ljudi i ekonomiju predstavljajući moćna rešenja za obezbeđenje hrane, zdravlja, zaštitu od poplava, ublažavanje klimatskih promena i održivi razvoj. 40% svih vrsta životinja i biljaka živi ili se razmnožava u vlažnim staništima. Međutim, skoro 90% vlažnih staništa je do današnjeg dana nestalo a faktori ugrožavanja na globalnom nivou su zagađenje, klimatske promene, isušivanje, invazivne vrste, prekomerno korišćenje resursa.
Poruka ovogodišnjeg Svetskog dana vlažnih područja, Vreme je za obnovu vlažnih područja, upućuje na činjenicu da je ostalo samo sedam godina za postizanje globalnih ciljeva Agende 2030 i da je Dekada obnove ekosistema 2021-2030 prilika da se ovi ekosistemi, od vitalnog značaja za život ljudi a opet izuzetno osetljivi na ljudski uticaj, očuvaju i obnove. Svi subjekti uključeni u zaštitu ovih fragilnih ekosistema i njihovo održivo korišćenje pozivaju se da: smanje uticaj na vlažna područja, sprovode edukaciju i uključuju se u aktivnosti zaštite i na lokalnom nivou sprovedu akcije obnavljanja ovih staništa.
Vlade i drugi relevanti subjekti zaštite vlažnih područja pozivaju se da razviju inventare vlažnih područja, postave specifične ciljeve za njihovu zaštitu i promovišu koncept očuvanja i održivog korišćenja ovih ekosistema.
U Republici Srbiji proglašeno je jedanaest vlažnih područja od međunarodnog značaja ukupne površine od preko 120.000 ha. Među prvima su proglašeni Ludaško jezero i Obedska bara potom Stari Begej – Carska bara, Slano kopovo, Labudovo okno, Peštersko polje, Vlasina, Gornje Podunavlje, Zasavica i Koviljsko-petrovaradinski rit. Područje Đerdap proglašeno je 2020. godine.
Izlečeni ris se u petak vraća u prirodu
Ministarstvo zaštite životne sredine koordinisalo je akcijom zbrinjavanja povređenog risa, mužjaka starog između pet i sedam godina, kojeg je povredio automobil na Đerdapskoj magistrali. Brzom i adekvatnom reakcijom stručnih službi JP Nacionalni park Đerdap, u koordinisanoj akciji sa Ministarstvom, povređeni ris je transportovan u ZOO vrt u Boru, gde mu je pružana adekvatna veterinarska pomoć.
Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je dozvole za markiranje risa i Rista, kako su ga nazvali stručnjaci NP Đerdap, biće prva jedinka risa koja će biti praćena na ovaj način u Srbiji. Ris Rista nosiće GPS ogrlicu kojom će biti praćeno njegovo kretanje narednih godinu dana, a dobijeni podaci koristiće se i za utvrđivanje veličine teritorije ove jedinke.
Ris je strogo zaštićena divlja vrsta u Srbiji. Područje Nacionalnog parka Đerdap nastanjuje između 10 i 12 jedinki.
Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine, pored predstavnika Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i JP Nacionalni park Đerdap, prisustvovaće vraćanju jedinke risa u prirodno stanište.
Intenzivne aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha
Premijerki je predstavljen Program zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa Akcionim planom, u kojem je kao osnovna tačka navedeno neophodno smanjenje emisija u sektoru energetike, stacionarnih postrojenja za sagorevanje, saobraćaja, velikih industrijskih postrojenja i poljoprivrede.
Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović precizirala je da ukupni investicioni troškovi za sprovođenje ovog programa iznose približno 2,6 milijardi evra, dok je za sprovođenje Akcionog plana od 2022. do 2026. godine potrebno izdvojiti oko 2,1 milijardi evra.
Radna grupa je konstatovala da akcenat mora biti na zameni uređaja za grejanje gde god to bude moguće, a posebno u najvećim i najzagađenijim gradovima, širenje mreže povezivanja na daljinsko grejanje, dok će Ministarstvo za javna ulaganja podsticati građane koji nemaju te mogućnosti da se greju na manje zagađujuće načine jer će, kako je rečeno na sastanku, u suprotnom biti teže rešiti problem zagađenja.
Članovi Radne grupe su konstatovali da je na gradskim ulicama mali broj eko-vozila i automobila sa ugrađenim katalizatorom i da taj broj treba povećati.
Na sastanku je zaključeno da je izuzetno važno da državne institucije i lokalne samouprave intenzivno rade na sprovođenju aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, kao i da medijskim kampanjama informišu javnost o značaju primene odgovarajućih energenata za grejanje poput peleta, biomase i drugo u borbi protiv zagađenja vazduha.
Sastanak Radne grupe za izradu Strategije zaštite životne sredine
Radnu grupu čini više od 120 predstavnika relevantnih institucija, univerzitetskih profesora kao i predstavnika nevladinog sektora.
Tim eksperata prezentovao je na sastanku pregled stanja u životnoj sredini u Srbiji, analizirao stanje i identifikovao probleme po stubovima Zelene agende za zapadni Balkan.
Strategija zaštite životne sredine krovni je dokument, koji obuhvata sve mere i segmente u očuvanju i zaštiti životne sredine. Strategija će biti pripremljena uz podršku IPA projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Evropskom investicionom bankom.
Sastanak ministarke Irene Vujović i narodnog poslanika Radomira Lazovića
Konstruktivni predlozi od strane poslanika su izostali, a umesto njih, na sastanku su izneli njihov poznat stav da Vlada Republike Srbije i SNS nisu učinili ništa na poboljšanju stanja životne sredine. Oni su zatražili ostavku ministarke Vujović sa obrazloženjem da su dosadašnje aktivnosti ministarstva „kap u moru“.
Ministarka Vujović je odgovorila da su takve kritike potpuno neistinite i deo njihovog nedefinisanog političkog programa, što se ogleda u činjenici da je jedini predlog na sastanku bio zahtev za smenu ministarke.
„Oni su ponovili da su organizovali proteste, doduše malobrojne, u više gradova Srbije i to je njihov jedini politički program. Narod je puno puta na izborima jasno stavio do znanja u koga ima poverenja i u čiju politiku veruje. Tome u prilog idu činjenice i rezultati Vlade Srbije, na čelu sa SNS-om, koja je uradila više na zaštiti životne sredine od bilo koje druge vlade i stranke u Srbiji. Mi smo prvi koji su se, uopšte uhvatili u koštac sa problemom zagađenja i koji su uložili najviše sredstava u poboljšanje stanja životne sredine u Srbiji. Bili smo do 2014. godine na ivici ekološke katastrofe kako zbog divljih deponija, nedostatka kanalizacione mreže i neadekvatnog upravljanja otpada i otpadnim vodama, tako i zbog svih drugih nemara“, rekla je Vujović.
Višedecenijski problem ne može se rešiti preko noći, kaže ministarka, ali je država ostvarila džinovske korake za čistiju i zdraviju Srbiju što se vidi i u planiranju i upravljanju otpadom, ali i u razvoju zelene infrastrukture. Ona je podsetila na uvećanje ovogodišnjeg budžeta za skoro 90% u odnosu na 2020. godinu. Pre dve godine, samo je Ministarstvo zaštite životne sredine raspolagalo sa 7,9 milijardi dinara dok je budžet za 2023. godinu čak 18,2 milijarde dinara, što dovoljno govori o tome da je ekologija jedan od prioriteta Vlade Srbije.
„Za samo dve godine, u 77 opština i gradova širom zemlje smo uklonili preko 730 od ukupno 3.500 divljih deponija koliko se procenjuje da ih ima. Ubrzano radimo na uklanjanju svih divljih deponija, a zahvaljujući projektu izgradnje regionalnih i reciklažnih centara koji startuje već početkom 2023. godine u Valjevu, Užicu i Pirotu, a posle i u Somboru, Novoj Varoši, Sremskoj Mitrovici i Raškoj, taj problem rešiće se u još 40 gradova i opština“, objasnila je ministarka.
Zasađeno je više od 200.000 stabala na blizu 600 hektara širom zemlje, a Ministarstvo treću godinu za redom podstiče i kupovinu elektronskih automobila, za koje stalno raste interesovanje građana i privrede što ukazuje na osnaživanje svesti o važnosti ekološki prihvatljivijeg transporta.
„Prošle godine subvencionisali smo kupovinu rekordnih 625 vozila, a u protekle dve godine pomogli kupovinu 558 eko–vozila. Usvojen je prvi Program zaštite vazduha u Republici Srbiji do 2030. godine sa Akcionim planom kao važnim instrumentom nacionalne politike i planiranja u cilju očuvanja i poboljšanja kvaliteta vazduha i izbegavanja, sprečavanja ili smanjenja štetnih posledica po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Od 2014. godine se, takođe, kontinuirano ulaže sa više od 600 miliona evra, u sisteme za odsumporavanje dimnih gasova u termoelektranama. Kada je reč o poštovanju propisanih ekoloških standarda privrednih subjekata, znatno je pojačan inspekcijski nadzor.“
Sastanak ministarke Vujović i poslanika Bulatovića
Posebna pažnja na sastanku posvećena je aktivnostima u zaštićenim područjima, ali i rešavanju problema zagađenih bunara.
„Dogovorili smo zajedničku akciju na kontroli zagađenih bunara u saradnji sa lokalnom inspekcijom. Daćemo podršku i aktivnostima u oblasti zaštite prirode kroz unapređenje zaštićenih područja“, rekla je posle sastanka ministarka Vujović.
Vujović i Hil: Snažna saradnja Srbije i SAD i u oblasti zaštite životne sredine
Vujović i Hil su razmotrili potencijale za unapređenje zajedničkih aktivnosti na polju klimatskih promena i projektima zaštite prirode.
„Republika Srbija je veoma posvećena Zelenoj agendi, a u tom pogledu oblast klimatskih promena je izuzetno bitna zbog čega nam je u narednom periodu važno usvajanje Strategije niskougljeničnog razvoja i Programa adaptacije na izmenjene klimatske uslove. Ministarstvo neprestano radi na usklađivanju zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine, imajući u vidu da je strateški cilj naše države punopravno članstvo u EU“, rekla je Vujović.
Ministarka Vujović je zahvalila ambasadoru Hilu na ponuđenoj partnerskoj pomoći u oblasti zaštite životne sredine kao i mnogobrojnim aktivnostima koje USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj) realizuje u Srbiji.
Dujanović: Zaustavljeno curenje amonijačne vode iz cisterne
„Inspektori za zaštitu životne sredine u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za zaštitu životne sredine izašli su na teren. Ministarstvo zaštite životne sredine uputilo je i Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor da izvrši sva potrebna merenja. Kada se lokacija obezbedi i sanira inspektor Ministarstva zaštite životne sredine će preduzeti sve mere iz svoje nadležnosti, a grad Pančevo angažovao je Institut za javno zdravlje da izvrši potrebna merenja vazduha tako da ćemo uskoro imati i te rezultate“, rekao je Dujanović.
POZIV LOKALNIM SAMOUPRAVAMA ZA PRIJAVLJIVANJE POTREBA U VEZI SA OPREMOM ZA SAKUPLJANJE OTPADA U CILJU UNAPREĐENJA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U 2023. GODINI KOJA ĆE SE DAVATI NA KORIŠĆENJE
Potrebno je dostaviti Spisak potreba sa sledećim informacijama:
- model i vrsta opreme,
- potrebnu količinu opreme,
- napomenu sa koliko ispravnih/neispravnih kamiona JLS raspolaže, ili navesti podatak ukoliko JLS ne raspolaže ni sa jednim kamionom, ili navesti podatak da imaju Javno- privatno partnerstvo, i to sve u tabeli koja se nalazi u prilogu OVDE.
Na osnovu dostavljenih prijava u 2023. godini, davaće se na korišćenje oprema za sakupljanje otpada u cilju unapređenja i zaštite životne sredine lokalnim samoupravama.
Prijave sa neophodnim podacima dostaviti do petka 13.01.2023. godine do 10 sati, na email adresu: eko.kabinet@eko.gov.rs.
Ministarka Vujović i gradonačelnik Đurić: Izgradnja Regionalnog centra izuzetno važna za sve građane
Zaključeno je da realizacija ovog projekta, koji je od ogromnog značaja za Novi Sad i okolinu, ide po planiranoj dinamici.
Regionalni sistrem za upravljanje otpadom uključuje Grad Novi sad i opštine Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Žabalj, Srbobran, Temerin i Vrbas.
„Prva faza predviđa izgradnju Centra za upravljanje otpadom u Novom Sadu, izgradnju transfer stanica u Vrbasu i Bačkoj Palanci, kao i nabavku mobilne opreme i stručni nadzor za izgradnju objekata– rekla je ministarka Irena Vujović.
Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić izrazio je zadovoljstvo planiranim radovima na izgradnji Regionaolnog centra koji će, kako je rekao, biti od izuzetne koristi svim građanima ovog dela Vojvodine.