Vesti
Ministarsvo podržava efikasniju pravnu zaštitu životne sredine i regionalnu saradnju na tom planu

Ona je navela da je Republička inspekcija za zaštitu životne sredine povećala broj izlazaka na teren, što je u nekim sličajevima rezultiralio podnošenjem krivičnih prijava.
„Da bismo bili uspešniji u ovom poslu, Ministarstvo je podržalo formiranje Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine MUP-a Srbije, jer ona predstavlja značajnu podršku rada našeg Ministarstva“, rekla je Dokić.
Ona je istakla kako je od izuzetne važnosti da se nastavi sa implementiranjem pravne regulative Evropske unije u domaće zakonodavstvo, jer je životna sredina najzahtevnije poglavlje u u procesu pristupanja Srbije EU.
Srbija preuzela trogodišnje predsedavanje Karpatskom konvencijom – glavni cilj je održivo korišćenje prirodnih resursa

Vujović je rekla da joj je drago što je Beograd domaćin ovog značajnog skupa i to u godini u kojoj se obeležava 20. godišnjica postojanja Karpatske konvencije, kojoj je glavni cilj da se obezbedi održivo korišćenje prirodnih resursa. Skup je organizovan u partnerstvu sa Programom ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Sekretarijatom Karpatske konvencije.
„Štap koji sam preuzela zajedno sa predsedavanjem Karpatskom konvencijom, podseća da je nekada priroda korišćena na održiv način i podseća nas na obavezu da ostanemo uporni i istrajni i da mislimo dugoročno o zaštiti prirodnih vrednosti. To je moguće ukoliko svako u svojoj zemlji, ali i svi zajedno u Karpatskom regionu, kroz rad spajamo tradicionalne vrednosti i primenu inovativnih rešenja zasnovanih na prirodi. Karpatska konvencija i njeni protokoli, predstavljaju dobar mehanizam za očuvanje prirodnih resursa i održivi razvoj celokupnog regiona. Srbija će sada imati još važniju ulogu jer, preuzimanjem predsedavanja, preuzimamo i veću odgovornost za realizaciju ciljeva Karpatske konvencije“, rekla je Vujović dodajući da će Srbija nastaviti da podržava regionalnu saradnju, ali i globalne inicijative i međunarodne ugovore, poput UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti i Ramsarske konvencije.
Karpatska konvencija okuplja sedam zemalja Karpatskog regiona – Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumuniju, Ukrajinu i Srbiju.
Ministarka je rekla da su dosadašnji primeri dobre saradnje međunarodno priznati lokaliteti, koje je prepoznao i UNESKO – rezervati biosfere „Golija-Studenica“ i „Gornje Podunavlje“, Geopark „Đerdap“ i Prekogranični rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav“. Dodala je da su za bolju zaštitu prirode Karpata, neophodni čvršći zeleni mostovi saradnje na novim projektima koji vode ka održivoj budućnosti.

Vujović u Ubu, obeležen početak radova na izgradnji regionalnog centra za upravljanje otpadom, najvećeg ekološkog projekta u Srbiji

Obeležavanju početka radova prisustvovali su i ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar, direktor Regionalne kancelarije za Zapadni Balkan Francuske agencije za razvoj (AFD) Arno Dofen, direktor Regionalne kancelarije za Zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Mateo Kolanđeli, kao i gradonačelnici i predsednici opština svih 15 lokalnih samouprava koje su deo ovog značajnog projekta.
Vujović je zahvalila premijerki Brnabić što je prepoznala problem neadekvatnog upravljanja otpadom i postavila ga kao prioritet Vlade Srbije.
„Svi smo uložili ogroman napor kako bismo postavili čvrste temelje i krenuli u sistemsko rešavanje ovog problema i zato smo danas ovde. Danas kreće izgradnja najvećeg regionalnog centra za upravljanje otpadom u Srbiji, gde će se na najsavremeniji način tretirati više od 260.000 tona otpada koliko se godišnje generiše na teritoriji 15 gradova i opština koje će gravitirati ka centru. Ovo je najveći ekološki projekat, koji je ujedno bio i najveći izazov, ali kojim smo pokazali da 15 gradova i opština funkcioniše kao jedno, jer svi žele bolji kvalitet života za svoje građane“, rekla je Vujović.
Ministarka je navela da će ka regionalnom centru „Eko Tamnava“ gravitirati sledeže lokalne samouprave – Ub, Valjevo, Osečina, Lajkovac, Mionica, Ljig, Koceljeva, Vladimirci, Barajevo, Lazarevac, Obrenovac, Mali Zvornik, Loznica, Krupanj i Ljubovija – u kojima živi više od pola miliona građana.
Vujović je istakla da izgradnja ovog centra potvrđuje da država želi da ulaže u zelenu infrastrukturu. Prema njenim rečima, ovo je jedan od šest regionalnih i reciklažnih centara koji će se graditi širom Srbije, iz kreditne linije partnera na projektu AFD i EBRD.

Vujović u Šapcu: Rešavamo problem deponije u centru grada, po realizaciji projekta biće zelena oaza

„Drago mi je što sam danas u prilici da se lično uverim da se radovi odvijaju predviđenom dinamikom. Deponija ‘Dudara’ je predstavljala ekološku bombu ovog kraja, zbog čega je zatvorena 2014. godine i od tada se na ovom mestu ne odlaže otpad. Međutim, nije urađena sanacija i taj veliki posao mi sada završavamo. Koliko je to važan projekat, najbolje govori činjenica da se deponija nalazi neposredno uz desnu obalu reke Save, na 500 metara od centra grada, a prve stambene zgrade udaljene su samo 100 metara“, rekla je ministarka.
Ona je istakla da je „Dudara“ treća nesanitarna deponija u Mačvanskom okrugu koja će biti sanirana uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, a prethodne godine sanirane su i deponija u Bogatiću, kao i jalovište u Zajači.
Vujović je zahvalila gradskom rukovodstvu što su kandidovali dobar projekat sanacije nesanitarne deponije, ali i što imaju inicijativu za druge zelene projekte koji su važni za građane.
„U zelene projekte u Šapcu tokom tri godine uloženo je više od dva miliona evra. Pored kapitalnog projekta sanacije ‘Dudare’, u Šapcu i okolini uklonili smo 11 divljih smetlišta, realizovali smo projekte pošumljavanja, a menjali smo i kotlove u pet škola, kako bi obezbedili bolji kvalitet vazduha. Pokazali smo da smo dobar tim sa lokalnom samoupravom i nastavićemo da radimo zajedno na unapređenju životne sredine za dobrobit građana“, rekla je ona.

Sektorske obuke za privredu povodom EU mehanizma za prekogranično izjednačavanje ugljenika (CBAM)
SVAM uredba je zvanično stupila na snagu 17. maja 2023. godine i počeće sa primenom u svojoj prelaznoj fazi 1. oktobra 2023. godine, kada se obaveze odnose samo na izveštavanje, sa prvim izveštajnim periodom za uvoznike koji se završava 31. januara. 2024. godine.
Sektorske obuke će biti održane u sledećim terminima, sa početkom u 11 časova:
- Za đubriva:
- 9. oktobar, Beograd (PKS, Terazije, mala sala na 2. spratu)
- Za aluminijum, gvožđe/čelik
- 17. oktobar, Novi Sad (Regionalna privreda komora)
- 19. oktobar, Sremska Mitrovica (Regionalna privreda komora)
- 26. oktobar, Niš (Regionalna privreda komora)
- 2. novembar, Kragujevac (Regionalna privreda komora)
- Za cement:
- 18. oktobar, Beograd (PKS, Terazije, sala na 8. spratu)
Svi zainteresovani učesnici mogu se prijaviti elektronskim putem na adresu akademija@pks.rs. Prilikom prijave, potrebno je navesti osnovne podatke (ime, prezime, kompanija/institucija) i željeni termin.
Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Ubu pridružile se još četiri lokalne samouprave

Ugovori o pridruživanju potpisani su sa direktorom Regionalnog centra „Eko – Tamnava“ Zoranom Petrovićem, u prisustvu ministarke Irene Vujović. Potpisali su ih gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović i predsednici opština Krupanj, Mali Zvornik i Ljubovija, Ivan Isailović, Zoran Jeftić i Milan Jovanović.
Otpad sa svojih teritorija odvoze i zbrinjavaju u Regionalnom centru za upravljanje otpadom i pridružili su se danas jednom od najvećih kapitalnih zelenih projekata u Srbiji – izgradnji regionalnog centra za upravljanje otpadom u Kaleniću kod Uba.
U narednom periodu očekuje se početak izgradnje regionalne deponije u selu Kalenić, u opštini Ub. Na toj lokciji biće izgrađena i kompletna prateća infrastruktura koja obuhvata transfer stanice, reciklažne centre, postrojenje za biološki tretman otpada i druge objekte neophdne za rešavanje jednog od najvećih ekoloških problema Srbije – neadekvatnog upravljanja otpadom.
Realizacijom projekta sistemski će biti rešen problem upravljanja otpadom za građane Uba, Valjeva, Osečine, Lajkovca, Mionice, Ljigu, Koceljeve, Vladimiraca, Barajeva, Lazarevca i Obrenovca, a od danas i za građane Krupnja, Malog Zvornika, Loznice i Ljubovije. Svih 15 lokalnih samouprava zbrinjavaće otpad na savremen način, čime će se unaprediti kvalitet života građana građana koji tu žive.
Prvi put usvojen važan planski dokument – Program upravljanja muljem u Republici Srbiji
Prema ovom dokumentu, rešavanje pitanja upravljanja muljem biće u skladu sa principima cirkularne ekonomije, kao i sa regulativom EU, a cilj je da se u dužem vremenskom periodu osigura korišćenje mulja kao resursa. To je posebno važno imajući u vidu da se očekuje povećanje količina mulja na celoj teritoriji Srbije.
Pristup primenjen u Programu, koji je pripremilo Ministarstvo zaštite životne sredine, ogleda se u formulisanju kratkoročnih i dugoročnih opcija koje će doprineti rešavanju pitanja postupanja sa muljem koji nastaje u procesu prečišćavanja otpadnih voda. Kratkoročne i dugoročne mere su definisane imajući u vidu projekciju da će količina mulja na celoj teritoriji zemlje biti povećana, zbog planirane izgradnje velikog broja postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.
Kratkoročne mere predviđene dokumentom su: korišćenje mulja u poljoprivredne svrhe ukoliko je prethodno kompostiran, digestiran, odnosno stabilizovan i ukoliko je sadržaj teških metala itd u skladu sa propisima; korišćenje u cementnoj industriji, u termoelektranama, kao i odlaganje mulja na industrijske deponije, deponije pepela, jalovišta i napuštene rudarske objekte. Predviđeno je i odlaganje mulja na deponije komunalnog otpada uz obezbeđivanje posebnih sanitarnih kaseta namenjenih za ovu vrstu otpada.
Dugoročne mere podrazumevaju uspostavljanje efikasnog i dugoročno održivog sistema i infrastrukture za tretman, korišćenje i krajnje zbrinjavanje mulja korišćenjem najboljih dostupnih tehnologija i dobre prakse. U tom cilju, dokument predviđa dugoročni koncept regionalnog upravljanja muljem sa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koji obuhvata izgradnju regionalnih centara za upravljanje muljem, njegovo korišćenje za rekultivaciju devastiranih lokacija, kao i termički tretman mulja, sušenjem mulja itd.
Kako bi se sprovodio Program upravljanja muljem u Republici Srbiji za period od 2023. do 2032. godine, pripremljen je Akcioni Plan za period od 2023. do 2027. godine, kojim su utvrđene aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Programa. Akcioni plan je predvideo rokove, nosioce i partnere, kao i finansijska sredstva i izvore finansiranja za sprovođenje utvrđenih aktivnosti.
Usvajanje ovog planskog dokumenta je važan korak ka održivom i odgovornom upravljanju muljem u Republici Srbiji u narednoj deceniji.
Vujović obišla radove na čišćenju velike divlje deponije u Lozoviku

Vujović je navela da se deponija prostire na parcelama koje premašuju jedan hektar, a u čišćenje ovog smetlišta država je uložila više od 12 miliona dinara.
„Drago mi je što danas prisustvujem radovima na uklanjanju i sanaciji velike divlje deponije, koja se prostire na površini koja premašuje jedan hektar. Ovo je primer dobre saradnje Ministarstva koje vodim i rukovodstva opštine Velika Plana. Deponija na kojoj se nalazimo smeta građanima Lozovika, jer se nalazi u blizini njihovih kuća i poljoprivrednog zemljišta. Građani su na ovaj problem skrenuli pažnju rukovodstvu opštine, opština je kandidovala projekat, a Ministarstvo koje vodim je obezbedilo sredstva i danas zajedno rešavamo problem. Lokacija koju čistimo jedna je od ukupno 170 koliko će ih ove godine biti očišćeno uz podršku Ministarstva, u 30 lokalnih samouprava. To znači da će naš rezultat tokom tri godine biti 900 očišćenih divljih deponija širom Srbije“, rekla je Vujović.
Ministarka je navela da se je čišćenje divlje deponije u Lozoviku za građane važan zeleni projekat, ali nije jedini koji Ministarstvo realizuje u Velikoj Plani.
„Ovih dana očekujem početak radova na zameni dotrajalog kotla na ugalj i drva kotlom na ekološki prihvatljiviji energent u Osnovnoj školi „Nadežda Petrović“ u Donjoj Livadici. Na taj način ćemo obezbediti čistiji vazduh za više od 100 učenika i građane koji žive u blizini. Pozivam lokalno rukovodstvo da prate i kandiduju projekte na konkursima Ministarstva, kako bismo nastavili i dalje zajedno da radimo na unaprređenju standarda zaštite životne sredine“, izjavila je Vujović.

Vujović u Malom Crniću: Nova oprema će unaprediti sistem upravljanja otpadom

Vujović je navela da bi novi kamion trebalo da podmiri ukupne potrebe Malog Crnića za odvoženje otpada, što je još jedan od načina da se uvede red u ovu oblast.
„U prethodne tri godine opštini Malo Crniće dodelili smo na korišćenje kante i kontejnere, a sva ta oprema će imati punu primenu kada počne da radi trensfer stanica za pretovar otpada u Petrovcu na Mlavi u koju smo uložili značajna sredstva, 270 miliona dinara. Radovi su gotovi, u toku su obuke, a čim transfer stanica počne sa radom, kamion će se koristiti za odvoženje otpada sa teritorije Malog Crnića na transfer stanicu, gde će se raditi pretovar, separacija reciklabilnog otpada i njegovo dalje odvoženje na finalnu lokaciju“, rekla je Vujović.
Ministarka je, nakon obilaska Malog Crnića, na sastanku sa predsednikom opštine Mališom Antonijevićem razgovarala o konačnom zbrinjavanju otpada i planovima koje ima ceo Braničevski region.
Vujović je istakla da je Ministarstvo u ovom okrugu u različite ekološke projekte uložilo 300 miliona dinara, kao i da se u svakoj lokalnih samouprava Braničevskog okruga realizuje neki od zelenih projekata, kako bi se podizali standardi zaštite životne sredine i životni standard građana u ovom delu Srbije.
Vujović obišla radove na transfer stanici, najvećem ekološkom projektu u Smederevu

Vujović je istakla da je od velikog značaja da se radovi na ovom kapitalnom projektu završe u što kraćem roku.
„Mi danas u Smederevu obilazimo najvažniji ekološki projekat, a to je izgradnja transfer stanice koja će u velikoj meri rešiti sistem upravljanja otpadom za sve seoske i gradske mesne zajednice. Na ovom mestu je predviđena stanica za pretovar, reciklažno dvorište i linija za separaciju otpada što će povećati stopu reciklaže i smanjiti količinu otpada koja završava na deponiji. Za građane je važno da znaju da će se otpad odvoziti na regionalnu deponiju u Pančevu i to kroz industrijsku zonu, magistralnim putem, a ne kroz centar grada“, rekla je Vujović.
Ministarka je navela da je transfer stanica preduslov za zatvaranje i sanaciju nesanitarne deponije koja se nalazi u blizini, a na koju se decenijama nepravilno odlaže otpad sa teritorije Smedereva i okoline.
„Izgradnja ove transfer stanice najveći je, ali svakako ne i jedini ekološki projekat koji sprovodimo u ovoj opštini. Ulagali smo i u čišćenje divljih deponija, ali i u zamenu dotrajalih kotlova. Kroz prethodne javne konkurse, omogućili smo zamenu kotla na ugalj kotlom na gas u vrtiću Diznilend u naselju Senjak, koji greje više od 15.000 kvadrata. Time smo unapredili kvalitet vazduha u tom delu grada. Kroz ovogodišnji konkurs smo dodelili sredstva i za zamenu kotla u Osnovnoj školi „Dositej Obradović“, što će unapredili kvalitet života za oko 240 učenika, ali i za građane koji žive u tom delu Smedereva“, kazala je Vujović.

Raspisan javni poziv za zamenu kotlova u toplanama i javnim ustanovama, na raspolaganju dodatna sredstva za čistiji vazduh
Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović navodi da je ovo drugi javni poziv u ovoj godini, raspisan kako bi se gradovima i opštinama stavila na raspolaganje dodatna sredstva za projekte zamene kotlova, kojima se direktno utiče na bolji kvalitet vazduha.
„Unapređenje kvaliteta vazduha jedan je od glavnih prioriteta Vlade Srbije i Ministarstva koje vodim, a podrška ovakvim projektima je značajna mera u borbi protiv aerozagađenja. Javne konkurse za zamenu kotlova u toplanama i javnim ustanovama raspisujemo već treću godinu zaredom i trudimo se da u ove svrhe iz godine u godinu odvajamo sve veća sredstva. Ove godine smo već raspisali konkurs u februaru, a javnim pozivom koji je danas raspisan uložićemo dodatna sredstva u zamenu dotrajalih kotlova na mazut i ugalj, kotlovima na ekološki prihvatljivije energente“, rekla je Vujović.
Vujović je rekla da je, pored 220 miliona dinara koji su početkom godine uloženi u sufinansiranje zamene kotlova širom zemlje, ovim javnim pozivom obezbeđeno još 120 miliona. Ona je pozvala gradove i opštine da brzo reaguju i podnesu zahtev za sufinansiranje do 28. Septembra.
„Pozivam lokalne samouprave da iskoriste priliku i kandiduju kvalitetne projekte, kako bi već u narednoj grejnoj sezoni mogli da obezbedimo čistiji vazduh i životnu sredinu za građane“, poručila je Vujović.
Vujović obišla početak radova na izgradnji kanalizacione mreže u Boljevcu
Vujović je pozdravila radnike koji su danas na terenu započeli veliki posao, i zamolila ih da budu vredni, kako bi završili u roku ovaj projekat.
„Izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže je važan projekat, koji će građanima Boljevca unaprediti kvalitet života i zato je važno da se radovi završe što je pre moguće. Naredni korak, koji planiramo u sledećoj godini, jeste priprema dokumentacije za postrojenje za preradu otpadnih voda u ovoj opštini“, rekla je Vujović, koja je početak radova obišla zajedno sa predsednikom opštine Boljevac Nebojšom Marjanovićem.

Ministarka je naglasila da se u ovom momentu širom Srbije gradi 100 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže.
„Trenutno kanalizacionu mrežu gradimo i u Nišu, Gornjem Milanovcu, u Pećincima, na Kopaoniku. Uskoro će krenuti i radovi na izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda. U ove svrhe smo obezbedili 200 miliona evra iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope, sredstva iz evropskih fondova (IPA), a slični projekti se realizuju i kroz projekte drugih ministarstava. Realizacijom ovakvih projekata radimo na izgradi ekološke infrastrukture koja je od strateškog značaja za Ministarstvo koje vodim, jer sa razvojem i izgradnjom zelene infrastrukture menjamo i sliku Srbije na bolje“, rekla je Vujović.

Ona je navela da je izgradnja kanalizacione mreže najveći projekat Ministarstva u ovoj opštini, ali ne i jedini. Podsetila je da su u ovoj opštini već uspešno realizovani projekti koji su za cilj imali zaštitu zemljišta i bolji kvalitet vazduha kroz projekat zamene stare kotlarnice. U ove projekte, Ministarstvo je uložilo više od 23 miliona dinara.

Počela kamapanja od nacionalnog značaja – „Ne pali strnjiku!“
Ministarka Irena Vujović navela je da će kampanjom biti skrenuta pažnja na štetnost i kažnjivost paljenja biljnih ostataka na njivama nakon žetve, ali i na savete kako da se oni zbrinu na način koji ne šteti životnoj sredini i ne ugrožava zdravlje i bezbednost ljudi.
„Na sastancima Radne grupe na nivou Vlade Srbije zaključili smo da paljenje žetvenih ostataka koje počinje u ovo doba godine znatno narušava kvalitet vazduha i ukupno stanje životne sredine. Samo u prošloj godini, zabeleženo je oko 15.000 požara na otvorenom, što je ne samo štetno nego i protivzakonito. Iako postoji kaznena politika, nadam se da će kampanja koju sprovodi Ministarstvo koje vodim, doprineti da se svest svakog pojedinca podigne na viši nivo i da se već u ovoj sezoni smanji broj požara i kazni. Pozivam poljoprivrednike i sve građane Srbije da učine korak napred i da ne pale žetvene ostatke, jer je ovo zajednička borba za sve nas i buduće generacije“, rekla je Vujović.
Kampanja je, dodaje ona, rezultat dobre saradnje Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a realizuje se uz podršku Delegacije EU u Srbiji i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Kontinuirano podržavamo Vladu Srbije u podizanju svesti javnosti o šteti i opasnostima koje paljenje strnjike izaziva i apelima da se poljoprivrednici okrenu bezbednim metodama odlaganja žetvenih ostataka, poručio je stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji Jakup Beriš.
„Ovogodišnja kampanja „Ne pali strnjiku“ deo je aktivnosti za smanjenje zagađenja vazduha i životne sredine, koje sprovodimo u okviru inicijative „EU za zelenu agendu u Srbiji“. Zajedno sa nacionalnim i lokalnim institucijama radimo na tome da zaštitimo zdravlje i bezbednost ljudi, očuvamo biodiverzitet i smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte“, rekao je Beriš.
Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva izjavila je da je srećna što može da se pridruži pokretanju kampanje koja podiže svest o opasnostima koje nosi spaljivanje strnjike – „Ne pali strnjiku!“.
„Kampanju, zahvaljujući fondovima EU, sprovode naši partneri iz UNDP-a i relevantna ministarstva. Zakonodavstvo EU snažno obeshrabruje spaljivanje strnjike, jer je naučno dokazano da je to više štetno nego korisno, da nosi brojne rizike kao što su požari, zagađenje vazduha i degradacija zemljišta. Poljoprivredna produktivnost zavisi od zdravih ekosistema koji su u srži Evropskog zelenog dogovora – obećanje EU da će postati klimatski neutralna do 2050. godine, između ostalog smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte i obnavljanjem biodiverziteta“, navela je Halačeva.
Potpisani ugovori za unapređenje stanja i očuvanje zaštićenih područja
Ova sredstva obezbeđena su kao dodatna vrsta podrške, koju po prvi put Ministarstvo dodeljuje direktno lokalnim samoupravama na čijim se teritorijama nalaze zaštićena područja proglašena od strane Vlade Srbije, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
„Podrška koju smo i na ovaj način osigurali predstavlja još jedan mehanizam kojim ćemo unaprediti stanje i bolje zaštititi prirodna dobra. Cilj nam je da se dodatno osposobe gradovi i opštine da brinu o prirodi, doprinose boljem očuvanju i podižu kapacitet zaštićenog područja. Nastavićemo paralelno i sa izdvajanjima za upravljače zaštićenih područja, kojima smo u ovoj godini već dodelili 355 miliona dinara. U prethodnom periodu, radili smo i na povećanju ukupne teritorije pod zaštitom države, koja je od 2012. godine do danas porasla sa 5,91% na 8,31% teritorije Srbije. I u narednom periodu ćemo nastaviti sa proširenjem zaštićene teritorije, ali i sa svim merama kojima je cilj da se sačuvaju prirodna bogatstva za sve građane i za buduće naraštaje“, poručila je Vujović.

Podsticaji opredeljeni kroz ovaj javni konkurs namenjeni su isključivo lokalnim samoupravama za infrastrukturne projekte, uspostavljanje mreže lokalnih udruženja, održavanje manifestacija, uređenje speleoloških objekata, biciklističkih i pešačkih staza, promociju geo turizma, projekata razvoja starih zanata i tradicionalnih delatnosti i slično.
Sredstva na Javnom konkursu Ministarstva dobili su Grad Čačak za uređenje Predela izuzetnih odlika Ovčarsko-kablarska klisura i sledeće opštine: Despotovac za rešavanje bezbednosti posetilaca u Spomeniku prirode Resavska pećina, Krupanj za izgradnju centra za posetioce i info pulta u Spomeniku prirode Kvačevića pećina, Sjenica za infopult u Specijalni rezervat prirode Peštersko polje, Medveđa za prvu fazu sanacije opštinskog puta u Parku prirode Radan i Prijepolje za uređenje pešačke staze u Someniku prirode Slapovi Sopotnice.
Vanredni inspekcijski nadzor u zoološkom vrtu u Boru

Inspektori i stručnjaci obišli su i snimili jelena, koji je ovih dana na društvenim mrežama prikazan kao izgladneo, zatim belog papagaja, koji je prikazan opalog perja, kao i druge životinje stanare borskog zoo vrta. Tigrica koja je prikazana u zapuštenom stanju, uginula je pre dve godine. Kako je veterinarska inspekcija na licu mesta pojasnila, papagaju jeste otpalo perje, što je nastupilo kao posledica pojačanog stresa ili traume i u procesu je oporavka.

Fotografije objavljene kao aktuelne na društvenim mrežama ne prikazuju realno stanje zbog same činjenice da je na njima prikazana tigrica koja je uginula pre dve godine. Ministarstvo zaštite životne sredine apeluje na sve da ne objavljuju sadržaje kojima obmanjuju i uznemiravaju građane. Ovakve fotografije i snimci potresni su ne samo za ljubitelje životinja, već i za celokupnu javnost.
Izložba povodom 75 godina rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije
Svojim govorima izložbu su otvorili upravnik galerije SANU i akademik Zoran Petrović, direktorka Zavoda Marina Šibalić i državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sara Pavkov.

Državna sekretarka Pavkov čestitala je jubilej ovoj važnoj instituciji i ukazala na neraskidivu vezu Ministarstva i Zavoda.
„Teritorija naše zemlje nesumnjivo spada u jedan od najznačajnijih uporišta biodiverziteta u ovom delu Evrope i zbog toga je izuzetno značajno da se aktivno bavimo njenom zaštitom“, istakla je Pavkov.
Kroz interaktivni pristup izložba prikazuje jedinstvene predeone vrednosti, kao i biodiverzitet i geodiverzitet prirodne baštine naše zemlje, u formi video prezentacija povezanih za geografskim prikazima zaštićenih područja i vrsta.
Direktorka Zavoda Marina Šibalić ukazala je na značaj rada Zavoda u proučavanju i očuvanju prirodnih bogatstava Srbije.
Izložba je otvorena za posetioce do 2. septembra.
Lista vrednovanja i rangiranja prijavljenih programa i projekata za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini
Na osnovu člana 8. stav 4. Uredbe o merilima i kriterijumima za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini („Službeni glasnik RS”, broj 34/23) i drugog Obaveštenja o načinu podnošenja zahteva za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2023. godini objavljenog 21. jula 2023. godine, ministar zaštite životne sredine donosi
LISTU
VREDNOVANJA I RANGIRANJA PRIJAVLJENIH PROGRAMA I PROJEKATA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA
ZA OČUVANJE I ZAŠTITU BIOLOŠKE, PREDEONE I GEOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI U 2023. GODINI
Listu vrednovanja možete pronaći ovde.
Ministarka Vujović nenajavljeno obišla radove na sanaciji nesanitarne deponije u Rumi
Vujović je istakla da joj je drago što se uverila da se radovi na sanaciji deponije u Rumi izvode i brže nego što je inicijalno planirano.
„Drago mi je što sam se na licu mesta uverila da se radovi na realizaciji prve faze projekta izvode punom parom. Vredni radnici koje sam zatekla na terenu, rekli su mi da očekuju da će završiti posao i pre ugovorenog roka. Za nas je to važno, jer je deponija u Rumi na svega 2,5 kilometara od prvog naseljenog mesta, a nakon decenija napravilnog odlaganja otpada predstavljala je najveći ekološki problem ovog kraja. Nadam se da će po završetku prve faze, ubrzo početi radovi i na drugoj fazi sanacije, nakon kojih će na mestu deponije koja se prostire na osam hektara biti zelena površina“, rekla je Vujović.

Ministarka Vujović je navela da Ruma već odlaže komunalni otpad sa svoje teritorije na pravilan način, na novoj Regionalnoj deponiji Srem-Mačva. Naredne godine će, kako je rekla, značajna sredstava biti uložena u nadogradnju regionalne deponije Srem-Mačva, koja će biti regionalni centar u kojem se otpad tretira i odlaže po najsavremenijim standardima.
Opština Lazarevac uz podršku Ministarstva uklanja sve divlje deponije na svojoj teritoriji
„Zadovoljstvo mi je što danas ispred Ministarstva, prisustvujem početku radova na uklanjanju ukupno osam divljih deponija, što su sva locirana smetlišta u ovoj opštini. Na problem divljih deponija u opštini Lazarevac ukazali su građani opštinskom rukovodstvu, koje je zatim pripremilo i kandidovalo projekat na javnom konkursu Ministarstva. Odobrena su sredstva i sada taj problem rešavamo zajedno“, rekao je Dujanović.
Državni sekretar je istakao da ono što predstoji, jeste da se sačuvaju jednom očišćene lokacije.
„Predstoji nam da se partnerstvu sa građanima svi potrudimo da sačuvamo jednom očišćene lokacije. Zamoliću predsednika opštine da lokalne inspekcije pojačano kontrolišu, ali i da kažnjavaju neodgovorne pojedince koji odlažu otpad na nepropisan način. Ministarstvo svake godine uz konkurs za uklanjanje deponija, obezbeđuje i sredstva za postavljanje video nadzora na očišćenim lokacijama, upravo kako bi se sprečila ova loša praksa pojedinaca“, rekao je Dujanović.
Od kada je ministarka Irena Vujović preuzela resor, dodaje on, Ministarstvo svake godine ulaže velika sredstva u rešavanje problema divljih deponija. Ove godine će, uz podršku Ministarstva, biti uklonjeno oko 170 divljih deponija u 30 lokalnih samouprava. Kada se završi akcija, rezultat će biti oko 900 uklonjenih smetlišta širom Srbije tokom tri godine.
Dujanović je dodao da je čišćenje smetlišta važan ali ne i jedini zeleni projekat koji Ministarstvo sprovodi u Lazarevcu. Prošle godine je, dodaje on, zahvaljujući javnom konkursu Ministarstva za projekte pošumljavanja, gradski park u Lazarevcu postao bogatiji za skoro 900 novih sadnica, dok će ove godine kroz isti konkurs, biti omogućeno ozelenjavanje gotovo čitavog hektara površine u gradskom naselju Treća mesna zajednica.

Počela terenska istraživanja u cilju valorizacije prirodnih vrednosti u Parku prirode „Zlatibor“
Inicijativu za izmenu Uredbe o proglašenju Parka prirode „Zlatibor“ podnele su opštine Čajetina, Nova Varoš i Priboj i Grada Užice, na čijim se teritorijama prostire Park prirode. Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i opštine Čajetina, na kojoj se nalazi najveći deo Parka prirode pod zaštitom, razgovarali su o razvojnim planovima opštine koji mogu bitno da utiču na zaštitu planine Zlatibor, jer je cilj da se istovremeno vodi računa o interesima razvoja opštine i o zaštiti prirode.
Vlada Republike Srbije proglasila je Park prirode „Zlatibor“ zaštićenim područjem od izuzetnog značaja 2017. godine. Površina Parka prirode je 41.923,26 hektara, od čega je 43,31% u državnom vlasništvu, a od ukupne površine je Prvim i najvišim stepenom zaštite obuhvaćeno 4,69 % ovog područja, II stepenom 45,93% i III stepenom 49,38% ukupne površine područja Parka prirode „Zlatibor”.
Jedno je od najvrednijih područja u Parku pridrode je kanjonska dolina reke Uvac, sa brojnim dolinskim meandrima, čije su vode prema postojećim indikatorima u prvoj klasi kvaliteta.
Na ovom području nalaze staništa brojnih retkih i ugroženih biljnih vrsta. Na Preliminarnoj Crvenoj listi flore Srbije nalazi se 80 taksona, a na celokupnom prostoru 76 endemičnih taksona. Zbog velikog bogatstva i raznovrsnosti, područje Parka prirode „Zlatibor” je stanište značajnih populacija leptira, ptica, sisara, ribljih vrsta, od kojih je, primera radi, značajna vijunica, strogo zaštićena vrsta.
Posebnu lepotu i prepoznatljivost Parka prirode „Zlatibor”, daje tradicionalan način života u starovlaškom tipu naselja, sa dvodelnom brvnarom, kao osnovnim građevinskim oblikom. U nepokretna kulturna dobra spadaju Crkva brvnara u Donjoj Jablanici, Crkva brvnara u Dobroselici, Manastirski kompleks Uvac, kao i nekoliko evidentiranih dobara.