Vesti
Seminarom za upravljače zaštićenih područja u Sokobanji obeležen Dan zaštite prirode
„Unapređenje upravljanja zaštićenim područjima – osnovni alat i mehanizam za zaštitu prirode“ tema je Seminara za upravljače zaštićenih područja koji se simbolično održava danas u Sokobanji, na Dan zaštite prirode.
Pored ovog Seminara na kojem se govorilo o podizanju kapaciteta upravljanja, primeni zakona o naplati naknade za korišćenje javnih dobara, izradi baze podataka zaštićenih područja, preporukama za unapređenje saradnje čuvarske službe sa inspekcijom i MUP-om, Dan zaštite prirode povod je da se i u drugim zaštićenim područjima organizuju obrazovne, rekreativne i stručne aktivnosti.
Podsećamo da je institucionalni rad na zaštiti prirode i izgradnji mreže zaštićenih područja Republike Srbije počeo 11. aprila 1949. godine kada je doneto Rešenje o zaštiti vodopada Velika i Mala Ripaljka na planini Ozren. Ta mreža danas broji 465 prirodnih dobara i obuhvata nacionalne parkove, parkove prirode, predele izuzetnih odlika, rezervate, zaštićena staništa i spomenike prirode, koji se prostiru na preko 700 hiljada hektara i obuhvataju oko 8 % nacionalne teritorije.
U proteklih godinu dana aktima Vlade Republike Srbije proglašena su nova zaštićena područja – predeli izuzetnih odlika „Željin” i „Stolovi”, a povećane su i površine pod zaštitom Predela izuzetnih odlika „Dolina Pčinje” i Specijalnog rezervata prirode „Uvac”. Cilj Ministarstva je da se do kraja 2023. godine površina pod zaštićenim područjima podigne na 9 %.
Kako bi se očuvala i unapredila zaštićena područja, u prostorijama Ministarstva je krajem marta potpisano 89 ugovora o rasporedu i korišćenju sredstava za subvencionisanje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa, a na osnovu Uredbe koju je donela Vlada Republike Srbije.

Studentska stručna praksa u Ministarstvu
U periodu od 6. marta do 30. juna 19 studenata Univerziteta u Beogradu obavljaće studentsku stručnu praksu u četiri sektora Ministarstva, i to u Sektoru za zaštitu prirode, Sektoru za upravljanje životnom sredinom, Sektoru za međunarodnu saradnju, projekte i klimatske promene i Sektoru za upravljanje otpadom i otpadnim vodama.
Studenti tokom obavljanja prakse imaju podršku zaspolenih u Ministarstvu, a po završetku će im biti izdate potvrde o pohađanju.
Usvojena Uredba o proširenju SRP „Uvac“
SRP „Uvac” nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, između masiva planine Zlatibor na severu, Čemernice i Javora na istoku i jugoistoku i Zlatara na zapadu i jugozapadu, na teritoriji opština Nova Varoš, Sjenica i Priboj. Prepoznatnjiv je po svojim uklještenim meandrima, Ušačkom pećinskom sistemu, jednom od najvećih u Srbiji, kao i koloniji beloglavih supova koja je najveća na Balkanu i jedna od najvećih u Evropi.
Nacionalna konferencija o planiranju kvaliteta vazduha
Konferencija je okupila predstavnike lokalnih samouprava širom Srbije, koji su razmenili iskustva u borbi protiv zagađenja vazduha, a događaju su prisustvovale i Vesna Mitrović i Dušica Radojičić iz Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača Ministarstva zaštite životne sredine. Tokom panel diskusije posvećene planiranju zaštite kvaliteta vazduha, predstavnici opština su izneli svoja iskustva u pogledu unapređenja kvaliteta vazduha, kao i napretka u planiranju i sprovođenju mera.
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji i ambasade Švedske, podržava 29 lokalnih samouprava u unapređenju kvaliteta vazduha.
Inspekcija Ministarstva na terenu nakon akcidenta u kompaniji HBIS u Smederevu
Prema izveštaju inspekcije, do eksplozije je došlo tokom završne faze puštanja u rad visoke peći broj 1, prilikom kipovanja ozidane čaše koja je prvi put punjena na probodu. U toku inicijalnog okretanja čaše došlo je do snažne eksplozije unutar čaše. Povređenih nije bilo, a merna stanica u Radincu nije pokazala prekoračenje u satnim vrednostima.
Agencija za zaštitu životne sredine intenzivno prati kvalitet vazduha na tri merne stanice u Smederevu, u Radincu, centru grada i Carini, i za sada nije bilo prekoračenja koncentracije satne granične vrednosti.
Potpisani ugovori za sufinansiranje 89 zaštićenih područja
„Zaštićena područja najvredniji su deo prirode, koja zbog svojih karakteristika zavređuju da imaju poseban status. Kako bismo održali i unapredili stanje prirode, neophodno je da čuvamo i unapređujemo zaštićena područja, a ove subvencije se dodeljuju upravljačima na osnovu Programa upravljanja, na koji je Ministarstvo dalo saglasnost u skladu sa Zakona o zaštiti prirode“, rekla je ministarka Vujović dodajući da se, pored očuvanja postojećih zaštićenih područja, Ministarstvo svake godine trudi da poveća površinu pod zaštitom.
Država je obezbedila finansijska sredstva koja se odnose na čuvanje zaštićenog područja, poslove za uređenje ulaznih stanica, centara za posetioce, uređenje prostora za potrebe obrazovanja, očuvanje kulturnog nasleđa. Fokus je i na praćenju stanja prirodnih vrednosti, naučnim i drugim istraživanjima, reintrodukciji, rekolonizaciji, rekultivaciji i drugim aktivnostima na tehničkoj i biološkoj zaštiti, i drugo.
Ove godine se prvi put sufinansiraju radovi i aktivnosti za dva nova zaštićena područja PIO Stolovi i PIO Željin, kojim upravlja JP „Srbijašume”.
Prethodnog dana, 28. marta, u Ministarstvu zaštite životne sredine potpisani su ugovori sa predstavnicima 53 jedinice lokalne samouprave kojima se, u skladu sa Javnim konkursom raspisanim 30. januara, dodeljuju sredstava za sufinansiranje projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2023. godini.
Ministarka Vujović obišla nesanitarnu deponiju u Bujanovcu
„Ministarstvo zaštite životne sredine uvek je tu za građane i ima sluha za njihove probleme. Naš cilj je Srbija bez ijedne nesanitarne deponije. Mnogo projekata je već započeto, ali dosta toga zavisi i od lokalnih samouprava. Prema nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom, regionalna deponija Meteris u Vranju je ekološka regionalna deponija i opštine iz ovog okruga treba da se povežu sa Centrom u Vranju. Bujanovac je predviđen da se nađe u ovom projektu, čime bi se rešilo pitanje nesanitarne deponije, ali od lokalnih vlasti i u Bujanovcu i ostalih opština Pčinjskog okruga zavisi kada će se to dogoditi“, rekla je ministarka Vujović.
Projekat izgradnje Regionalnog centra za upravljanje čvrstim otpadom u Vranju, koji je u nadležnosti Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture, izuzetno je važan i za Ministarstvo zaštite životne sredine, jer se njime trajno rešava problem nesanitarnih deponija.
„Dok se ne izgradi Regionalni centar ne možemo trajno da zatvorimo i saniramo deponije. Opštine Pčinjskog okruga moraju što pre da završe operativne korake, koji se odnose na izgradnju transfer stanice, dovođenje priključaka za vodu i struju, izgradnju pristupnih saobraćajnica i da potpišu međusobni Sporazum, kako bi izgradnja Regionalog centra u Vranju što pre započela“, dodala je ministarka Vujović, podsetivši da je Republika Srbija već obezbedila sredstva preko kredita nemačke razvojne banke.
Posle posete Bujanovcu, ministarka Irena Vujović održala je sastanak sa gradonačelnikom Vranja, predstavnicima opština Trgovište, Surdulica, Bosilegrad, Vladičin Han, Bujanovac i Preševo i državnim sekretarom Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture Draganom Stevanovićem, na kojem je zamolila lokalne samouprave da odgovorno i ubrzano rade na svim koracima u fazi pripreme, kako bi ovaj Centar bio izgrađen što pre, a sve nesanitarne deponije zatvorene i sanirane.

Ministarka Vujović obišla „Dolinu Pčinje“ i manastir Sv. Prohor Pčinjski
„Manastir Prohor Pčinjski iz 11. veka, koji se nalazi u centralnom delu „Doline Pčinje“, izuzetno je vredan kulturno-istorijski spomenik, a bogatstvo flore i faune, očuvane obale reke Pčinje i uklješteni meandri čine ovaj prostor posebno važnim sa aspekta očuvanja prirodnih vrednosti i životne sredine. Posebno mi je drago što će stari, devastirani ribnjak biti revitalizovan i što će se u njemu gajiti autohtone vrste riba u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu prirode“, rekla je ministarka Vujović.
U dolini Pčinje do sada je registrovano 129 vrsta ptica, mada se procenjuje da je taj broj oko 170. Deo pčinjske doline je stanište grčke kornjače i dve vrste zmija (šilac i četvoroprugasti smuk) u Srbiji.
Ovde su sačuvane i tradicionalne sociološke i kulturološke osobenosti (arhaična sela, tradicionalan način života), koje su uticale na to da ovo područje predstavlja specifičnu predeonu celinu.
Ministarstvo je u poslednje dve godine opredelilo više od pet miliona dinara za „Dolinu Pčinje“, a ovim zaštićenim predelom i dalje će upravljati Srpska pravoslavna crkva – eparhija Vranjska.

Svetski dan voda
Današnji dan je izuzetna prilika da podsetimo sve nas da Kunming-Montreal globalni okvir biodiverziteta, usvojen u decembru prošle godine na 15. zasedanju Konferencije članica Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, ima za cilj zaustavljanje gubitka biodiverziteta, a između ostalog i održavanje ekosistemskih usluga vezanih za vodu. Time se podržava sprovođenje ciljeva održivog razvoja a posebno cilja 6. koji govori o dostupnosti i održivom upravljanju vodom.
MZŽS aktivno radi na realizaciji jednog od definisanih prioriteta, izgradnji prateće kanalizacione infrastrukture, koja je preduslov za održivi rad kapitalnih projekata, budućih postrojenja za preradu otpadnih voda. Ovim projektima sprovodimo aktivnosti koje su u skladu sa najvišimi standardima u oblasti zaštite životne sredine, a koje se odnose i na kvalitet voda u Republici Srbiji.
Ministarka Vujović na Forumu za poslovnu i naučnu saradnju Srbije i Italije
„Zelenu tranziciju ne možemo da obezbedimo bez tehnoloških inovacija koje treba da budu u službi efikasnijeg korišćenja prirodnih resursa zbog čega ovakvi skupovi imaju veliki značaj, upravo radi razmene informacija i iskustava o inovativnim rešenjima koja nam stoje na raspolaganju u svim oblastima zaštite životne sredine“, rekla je ministarka Vujović.
Multisektorsku italijansku delegaciju činili su i stručnjaci iz sektora obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom i otpadnim vodama, cirkularne ekonomije, biotehnologije…
Forum je održan u okviru zvanične posete italijanske državno-privredne delegacije Srbiji, a otvorili su ga predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani.
Na Forumu su učestvovali predstavnici naučne zajednice, fakulteta, instituta i asocijacija, kao i 250 srpskih i150 italijanskih privrednika.

“Međunarodni dan šuma obeležen akcijom sadnje”
„Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma je usmerena ka zdravlju, a samim tim i ka zaštiti životne sredine. Svi smo svedoci da različiti faktori, poput suša, požara, krčenja, imaju negativan uticaj na biodiverzitet i očuvanje šuma. Zbog toga je neophodno sprovoditi konkretne mere kako bi se procenat postojećih šuma održao, ali i povećao. Iz tog razloga MZŽS više od pet godina sprovodi konkurs za jedinice lokalne samouprave kojim opredeljuje sredstva za pošumljavanje i ozelenjavanje u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, ali i životne sredine“, rekla je Pavkov.
Sistemski pristup rešavanja problema aerozagađenja podignut je na najviši nivo, naglasila je Pavkov i dodala da je, u okviru Radne grupe kojom predsedava predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, jasno definisano koje mere, u kom obimu i kakvom dinamikom će se sprovoditi u onim gradovima u kojima je pošumljavanje i ozelenjavanje najpotrebnije.
Parcela na kojoj je sprovedena akcija sadnje, a koja se nalazi u okviru gazdinske jedinice „Košutnjak” uz reku Topčiderku, donedavno je bila zaparložena. Ovaj predeo je sada uređen, uklonjena je nepoželjna vegetacija, nasuta nova humusna zemlja i u skladu sa okruženjem posađene su parkovske sadnice autohtonih plemenitih lišćara.
U akciji sadnje učestvovali su i državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Veljko Odalović, direktor JP „Srbijašume“ Igor Braunović i dekan Šumarskog fakulteta prof. dr Branko Stajić.

Ministarka Vujović o budućim projektima sa ambasadorkom Švedske
Na sastanku je učestvovao i pomoćnik ministarke, Dušan Čarkić.
Razgovarano je o budućim konkretnim projektima, a posebno je istaknuta uloga Švedske, kao predsedavajuće Evropske unije i njenoj pomoći Srbiji na evropskom putu.
Sastanak povodom rešavanja pitanja izgradnje Centra za upravljanje čvrstim otpadom u Vranju
„Izgradnja Regionalnog centra za upravljanje čvrstim otpadom u Vranju izuzetno je važan projekat, koji, iako je u nadležnosti Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture, od velike je važnosti i za Ministarstvo zaštite životne sredine. Dok se ne izgradi Regionalni centar, ne možemo trajno da rešimo problem nesanitarnih deponija. Ne možemo da ih zatvorimo i saniramo. Zato molim sve lokalne samouprave da odgovorno i ubrzano rade na svim koracima u fazi pripreme, kako bi ovaj centar bio izgrađen što pre, a sve deponije bile sanirane“, rekla je ministarka Vujović.
Ministarka Irena Vujović podsetila je sve predsednike lokalnih samouprava da nijedan problem sa nesanitarnim deponijama nije prijavljen MZŽS i zamolila da ubrzano rade na operativnim koracima, poput eksproprijacije zemljišta, izmeštanja dalekovoda, odnosno, svega što je u nadležnosti lokalnih samouprava, kako bi i izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom što pre započela.
Po nalogu predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, sledeće nedelje će obići Pčinjski okrug.
Sastanak Pregovaračke grupe 27
„Nadam se da postupak zatvaranja Poglavlja neće dugo trajati. Izuzetno je važno da se institucije koje imaju obaveze da u određenom roku dostave sve informacije toga i pridržavaju. Kada ustanovimo da smo Akcionim planom obuhvatili sve aktivnosti, dostavićemo ga Evropskoj komisiji na komentare nakon čega ćemo sačiniti konačnu verziju koju će ova radna grupa usvojiti po kojoj ćemo izveštavati Evropsku komisiju”, objasnila je državna sekretarka.
Pokrenuta inicijativa za bolju zaštitu vlažnih područja u Srbiji
Uvodnom sastanku projekta „Zaštita i ulaganje u biodiverzitet i vode u cilju jačanja otpornosti na klimatske promene“ prisustvovala je i državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sara Pavkov.
„Kada govorimo o zaštiti vlažnih područja, Republika Srbija kao zemlja članica Ramsarske konvencije proglasila je jedanaest vlažnih područja od međunarodnog značaja od kojih je poslednje proglašeno područje „Đerdap“ 2020. godine. Dekada obnove ekosistema 2021-2030 prilika je da se ovi ekosistemi, od vitalnog značaja za život ljudi, a opet izuzetno osetljivi na ljudski uticaj, očuvaju i obnove. Za Ministarstvo zaštite životne sredine jedan od prioriteta je implementacija Deklaracije iz Sofije o Zelenoj agendi i trenutno se intenzivno radi na Nacionalnoj strategiji zaštite životne sredine. Takođe, Ministarstvo je povećalo ulaganja za zaštićena područja u 2023. godini na 355 miliona dinara“, istakla je Pavkov.
Sara Pavkov najavila je dalji rad na unapređenju ekološke mreže i izradu predloga Natura 2000, što je sve pokazatelj da su zaštita prirode i biodiverziteta prioritetne oblasti za MZŽS.
Nova inicijativa za očuvanje ovih dragocenih prirodnih ekosistema deo je šire podrške za ubrzanje zelene tranzicije privrede i društva u Srbiji. Ovaj događaj je organizovan pod okriljem projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji finansira Evropska unija, uz finansijske doprinose vlada Švedske, Švajcarske i Srbije, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB).
Ministarka Irena Vujović obišla novo zaštićeno područje PIO „Vardenik“
„Srećna sam što danas mogu da kažem da je još jedan deo naše lepe zemlje, bogate prirodnim lepotama, dobio status Predela izuzetnih odlika. Vlasina je još 2006. godine, dobila taj status, i to kao Predeo prve kategorije, izuzetnog značaja. Ove nedelje i Vardenik, koji se naslanja na Vlasinsku visoravan i nalazi jugozapadno od Vlasinskog jezera, dobio je status Predela izuzetnih odlika, treće kategorije, zbog izuzetnog značaja u pogledu zaštite flore, ptica i dnevnih leptira. Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu povećava iznos za sufinansiranje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa. Tako je u 2021. godini u budžetu obezbeđeno 265 miliona dinara, a u 2023. godini 355 miliona dinara. Samo za PIO „Vlasina“, u poslednje dve godine Ministarstvo je izdvojilo više od 6,5 miliona dinara, istakla je ministarka Vujović.
U PIO „Vardenik“ registrovano je 14 strogo zaštićenih i 45 zaštićenih biljnih vrsta, 96 vrsta dnevnih leptira i više od 112 vrsta ptica, što čini 32 odsto registrovane faune ptica u Srbiji. Po značaju se ističe planinski detlić, koji je u statusu strogo zaštićene vrste, dok prirodnu lepotu „Vardenika“ čine i stare bukove šume sa sporim ciklusom prirodne obnove. Ovo zaštićeno područje se prostire u okviru područja Vlasine i Krajišta, oblast je deo EMERALD ekološke mreže.
„Ukupan broj zaštićenih područja je 467, koja obuhvataju oko 708 hiljada hektara ili 8 % cele teritorije Srbije. Drago mi je što mogu i da najavim da će uskoro biti doneta odluka o proširenju PIO „Dolina pčinje“ sa 2606 na 4228 hektara čime će ovo područje biti stavljeno u prvu kategoriju od izuzetnog značaja. U tom predelu se i nalazi manastir Prohor pčinjski i upravljanje je povereno Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, najavila je ministarka Vujović.
PIO „Vardenik“ sa ministarkom je obišla i državna sekretarka MZZŠ Sara Pavkov.
Ministarka Vujović sa „zelenom preduzetnicom” Marinom Cvijanović
Čestitajući 8. mart Marini Cvijanović koja je simbol inovativnih, jakih, snažnih žena, ministarka je izrazila zadovoljstvo što je danas sve više uspešnih preduzetnica, a posebno u oblasti ekologije i zaštite životne sredine, pa i u upravljanju otpadom.
„Zadovoljstvo je živeti u zemlji u kojoj je sve više primera žena koje pored inovativne ideje imaju i stvaralačku energiju koju mi rado podržavamo. Želimo da privreda Srbije bude ekološki prihvatljivija, što znači da mora biti zasnovana na principima cirkularne ekonomije, jer ćemo samo tako i doprineti održivom ekonomskom razvoju našeg društva. Upravo tome i doprinosi naša zelena preduzetnica“, rekla je Vujović, dodajući da joj je drago da Ministarstvo kroz različite projekte može da podrži žene preduzetnice, olakša njihov put ka uspehu i podstakne i druge da imaju poverenja u njih.
Marina Cvijanović, koja je 2017. godine pokrenula firmu Eko Bio invest, bavi se proizvodnjom inovativnog materijala biosol. To je granulat koji se dobija preradom otpada od voća i povrća, a od koga ona proizvodi kese, čaše i tanjire koji su razgradivi. Ovi proizvodi su potpuno ekološki i neškodljivi i doprinose rešavanju problema toksičnosti plastike.
Sastanak povodom održavanja Konferencije zemalja ugovornica Karpatske konvencije
Tema sastanka bila je organizacija predstojećeg Sedmog sastanka Konferencije zemalja ugovornica Karpatske konvencije, koji će se održati u Beogradu od 11. do 14. oktobra 2023. godine. Na sastanaku u Beču je detaljnije diskutovano o strateškim temama koje su relevantne za uspešnu organizaciju predstojećeg sastanka, a cilj je bila i priprema za predsedavanje Republike Srbije koje će biti započeto na CC COP7.
Podsećamo, Karpatska konvencija potpisana je 2003. godine i ratifikovana 2006. godine od strane svih sedam strana ugovornica (Srbija, Rumunija, Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka i Ukrajina), a uključivanjem u Karpatski planinski region stvaraju se uslovi za intenzivniju saradnju Srbije sa drugim karpatskim državama.
Cilj Konvencije usmeren je na vođenje sveobuhvatne politike zaštite i održivog razvoja Karpata radi poboljšanja kvaliteta života, jačanja lokalne privrede, očuvanja prirodne i kulturne baštine. Na taj način su prisutne mere predostrožnosti zagađivanja životne sredine, učešća javnosti i angažovanja svih zainteresovanih subjekata na nacionalnom i lokalnom nivou u planiranju i upravljanju zemljišnim i vodnim resursima.
Državna sekretarka Sandra Dokić razgovarala sa delegacijom iz Švedske
Predočena su skorašnja usvajena dokumenata koja se odnose na Program cirkularne ekonomije, Program za zaštitu vazduha kao i usvajanje Zakona o upravljanju otpadom.
Kraljevina Švedska kontinuirano pruža pomoć sektoru za zaštitu životne sredine, uključujući i Ministarstvo zaštite životne sredine.
Državna sekretarka Sandra Dokić se gostima iz Švedske posebno zahvalila na pružanju podrške kroz projekat pristupanja u oblasti životne sredine (ENVAP4), koji se svih ovih godina prilagođavao potrebama Ministarstva u procesu evropskih integracije za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.
Vlada Srbije donela Uredbu o subvencionisanoj kupovini vozila na električni i hibridni pogon
Pravo na subvencionisanu kupovinu vozila imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica, koja zahtev mogu podneti zaključno sa 31. oktobrom 2023. godine.
Ministarstvo će vršiti dodelu subvencija po pristiglim, urednim zahtevima, do visine ukupno raspoloživih sredstava. Za realizaciju subvencionisane kupovine vozila u budžetu za 2023. godinu predviđeno je 294 miliona dinara, što je duplo više nego prošle godine.
Podsećamo da Ministarstvo četvrtu godinu uzastopno podstiče kupovinu električnih i hibridnih automobila, u okviru sprovođenja mera za poboljšanje kvaliteta vazduha i u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine. Da je svest o važnosti ekološki prihvatljivijeg transporta sve veća, pokazuju i podaci da se svake godine pomoću državnih subvencija kupi sve više ovakvih vozila, pa je tako 2020. godine kupljeno 112, 2021. godine 504, a 2022. godine rekordnih 715 vozila.