Vesti

Vujović: Završavamo sanaciju deponije u centru Šapca pre roka, a zatvaraćemo i ostale nesanitarne deponije u Mačvanskom okrugu

Vujović Šabac Dudara 2.jpg

Vujović je, obilazeći završne radove zajedno sa gradonačelnikom Šapca Aleksandrom Pajićem, istakla da će na tom mestu biti zelena oaza i prostor za rekreaciju građana.

Vujović Šabac Dudara 3.jpg

Vujović Šabac Dudara 4.jpg„Prijatno sam iznenađena kako danas izgleda deponija ‘Dudara’ u odnosu na pre nekoliko meseci kada sam takođe obilazila radove. Tada mi je izvođač obećao da će sve biti završeno pre roka, a sada sam se uverila da je to moguće već krajem marta ili početkom aprila. Ova deponija duže od 20 godina narušava kvalitet života građana. Iako je zatvorena 2014. Godine i od tada se otpad odvozi u regionalni centar ‘Srem-Mačva’, nije urađena sanacija i to mi sada rešavamo. Nakon sanacije deponija u Bogatiću i Zajači, ovo je treća nesanitarna deponija u Mačvanskom okrugu koju smo sanirali kroz projekte Ministarstva koje vodim. Nećemo se tu zaustaviti, zatvorićemo i ostale nesanitarne deponije, koje čak 30-50 godina smetaju građanima u ovom okrugu. Glavni preduslov za to je proširenje regionalnog centra ‘Srem-Mačva’, jer je neophodna alternativna lokacija za odvoženje otpada. Očekujem da ćemo ugovor sa izvođačem potpisati u junu i onda krećemo u modernizaciju i proširenje kapaciteta ovog centra. To je jedan od šest centara koji ćemo graditi u sklopu vizije Srbija 2027 i čijom izgradnjom ćemo imati uslove za upravljanje otpadom po najvišim standardima“, rekla je ministarka.

Vujović Šabac škola 1.jpgVujović je, pre obilaska deponije „Dudara“, sa gradonačelnikom Pajićem obišla i dve osnovne škole – „Majur“ u Štitaru koja je kroz projekat Ministarstva dobila novi kotao na pelet, kao i školu „Nata Jeličić“ u Drenovcu koja će iskoristiti priliku da kroz konkurs za 2024. godinu pređe na ekološki prihvatljiviji energent.

Vujović Šabac škola 2.jpg „U Šapcu smo po konkursima iz prethodnih godina menjali kotlove u pet škola, a u ovoj godini ćemo ih menjati u još četiri. Škole koje sam danas obišla se nalaze pored kuća, a u Drenovcu je u blizini i vrtić i zato je važno da se radovi što pre završe. Izašla je konačna lista za ovogodišnji konkurs i do petka ćemo potpisati ugovore za dodelu sredstava gradovima i opštinama  širom Srbije. Pozivam ih sve da počnu sa radovima čim dobiju sredstva, koja su za 2024. rekordno visoka, jer nam je važno da podižemo kvalitet životne sredine naročito tamo gde naši najmlađi provode puno vremena“, rekla je Vujović.

Vujović Šabac škola 3.jpg

Ministarka je istakla da ovo nisu jedini zeleni projekti u Šapcu, kao i da se u saradnji sa gradskim rukovodstvom radi i na projektima pošumljavanja, uklanjanja divljih deponija, kao i projekti zamene individualnih ložišta.

Vujović Šabac škola 4.jpg

 

12 mart, 2024

Vujović u Sremskoj Mitrovici obišla zelene projekte za čistiji vazduh

Vujović S. Mitrovica 2.jpg

Zajedno sa gradonačelnicom Svetlanom Milovanović, Vujović je obišla divlju deponiju u selu Laćarak koja će biti očišćena uz podršku Ministarstva, kao i novi kotao za grejanje izdvojenog odeljenja Osnovne škole „Dobrosav Radosavljević – Narod“ u selu Radenković, koji koristi ekološki prihvatljiviji energent.

Vujović S. Mitrovica 3.jpg

„Drago mi je što sam se danas uverila da je zamenjen kotao u školskom objektu u selu Radenković, koji sada ima mogućnost da se greje na pelet. Iako je reč o projektu manjeg obima, za nas je od velikog značaja, jer smo za 33 mališana školskog i predškolskog uzrasta uspeli da obezbedimo čistiji vazduh i bolje uslove boravka u ovom objektu. Projekat je realizovan po javnom konkursu iz prethodne godine, kada smo nastavili sa ulaganjima i u projekte ozelenjavanja saobraćajnica, kroz koje je u ovom gradu ukupno posađeno više od 3.100 sadnica. Nastavljamo da brinemo o potrebama građana, a ove godine smo obezbedili i sredstva za uklanjanje divlje deponije u selu Laćarak. Ovu deponiju su građani 16 puta prijavili putem gReact aplikacije. Za nas je važno da po prioritetu rešavamo one probleme koji najviše smetaju građanima i zato ćemo zajedno sa lokalnim rukovodstvom rešiti i ovu deponiju koja se nalazi u blizini kuća i reke Save“, rekla je Vujović.

Vujović S. Mitrovica 4.jpg

Ministarka je istakla da je za građane Sremske Mitrovice važno da znaju da uskoro kreće realizacija kapitalnog projekta nadogradnje i modernizacije regionalnog centra za upravljanje otpadom Srem-Mačva.

Vujović S. Mitrovica 5.jpg

„Pre nekoliiko dana završena je javna nabavka, pregleda se dokumentacija ponuđača i očekujem da će početkom juna moći da se krene sa radovima na proširenju i modernizaciji regionalnog centra Srem-Mačva. Po završetku ovog projekta, otpad sa teritorije Sremske Mitrovice, Rume, Šida, Šapca i Bogatića tretiraće se po najsavremenijim standardima. Time ćemo imati uslove da svih pet lokalnih samouprava koje gravitiraju ka ovom centru, ostanu čiste. Pozivam nadležne da budu strožiji prema neodgovornim pojedincima, koji otpad odlažu na mesta koja nisu za to predviđena, a sve građane da zajedno brinemo o očišćenim lokacijama, jer samo zajedno možemo da sačuvamo životnu sredinu za buduće naraštaje“, rekla je Vujović.

Vujović S. Mitrovica 7.jpg

Ministarka je istakla da Republika Srbija odvaja izuzetno velika sredstva kako bi izgradila nove regionalne centre za upravljanje otpadom i modernizovala one koji već postoje, jer se izgradnjom zelene infrastrukture stvaraju uslovi za uvođenje reda u oblast upravljanja čvrstim otpadom.

Vujović S. Mitrovica 8.jpg

 

5 mart, 2024

Vujović u Sokobanji: Novi sistem grejanja značajno će unaprediti kvalitet vazduha u centru opštine

Vujović Sokobanja 2.jpg

Objekat u kojem su smeštene obe škole, srednja „Branislav Nušić“ i osnovna „Mitropolit Mihailo“, ministarka Vujović obišla je zajedno sa Nikolom Bertolinijem iz Delegacije EU, stalnim predstavnikom UNDP u Srbiji Jakupom Berišem i predsednikom opštine Miodragom Nikolićem.

Vujović Sokobanja 3.jpg

„Projekat u Sokobanji je fantastičan primer kako termalne vode mogu da se iskoriste za grejanje, ali što je još važnije i kao odlična mera za unapređenje kvaliteta vazduha. Više od 1.000 đaka u ove dve škole, zahvaljujući ovom projektu, ima čistiji vazduh i bolju životnu sredinu, kao i ljudi koji žive i rade u blizini. Upotrebom novog sistema potpuno su eliminisane PM čestice, što je značajno imajući u vidu da je Sokobanja poznata kao zdravstveni centar i banja za lečenje respiratornih i drugih bolesti, a objekat se nalazi u strogom centru“, rekla je ministarka.

Vujović Sokobanja 4.jpg

Prema njenim rečima, važno je i što novi sistem toplotnih pumpi koristi otpadne termalne voda, čijom ponovnom upotrebom se poštuju principi cirkularne ekonomije, što je važan stub Zelene agende.

Vujović Sokobanja 5.jpg

„Ovaj inovativan projekat čija vrednost premašuje 23 miliona dinara smo odmah prihvatili, a Ministarstvo koje vodim je uložilo 16,5 miliona dinara. Ostatak je obezbeđen iz sredstava EU. Hvala našim partnerima iz EU i UNDP, uz čiju pomoć i podršku realizujemo dosta projekata koji su važni za unapređenje životne sredine. Hvala i opštinskom rukovodstvu koje je imalo snage da ovakav projekat realizuje. Volela bih da se o ovom projektu priča, kako bi poslužio kao primer drugima. U ovom momentu sličan primer imamo u Vranjskoj Banji, a pozivam i druge lokane samouprave da koje za to imaju mogućnost da uzmu u obzir geotermalni potencijal“, rekla je Vujović.

Vujović Sokobanja 6.jpg

Projekat je deo krovne inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ koju, uz tehničku i finansijsku podršku EU i u partnerstvu sa MZŽS, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom, uz dodatno finansiranje vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Vujović Sokobanja 7.jpg

 

29 februar, 2024

Vujović predsedavala trećom sednicom Nacionalnog saveta za klimatske promene

Vujović Nacionalni savet 2Vujović je istakla da su u prethodnom periodu izrađena i usvojena strateška dokumenta sa akcionim planovim, neophodna za borbu protiv klimatskih promena – Strategija niskougljeničnog razvoja, Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove. Ona je istakla da je izrađen i Digitalni atlas klime Srbije koji predstavlja važan alat za izradu planskih dokumenata u narednom periodu.

Ministarka je podsetila da je Republika Srbija učestvovala i na najvećoj svetskoj konferenciji posvećenoj klimatskim promenama u Dubaiju, gde je Delegaciju naše zemlje predvodio predsednik Aleksandar Vučić.

Vujović Nacionalni savet 3„Izuzetno smo ponosni što je predsednik Vučić predstavio rezultate Republike Srbije na Samitu svetskih lidera, u sklopu svetske konferencije o klimi. Mnogo smo uradili u prethodnom periodu, ali nas čeka još mnogo posla, posebno imajući u vidu narasle rizike od klimatskih promena pre svega u sektorima privrede, infrastrukture, poljoprivredne proizvodnje itd. Moram da istaknem da borba protiv klimatskih promena ne treba da isključi razvoj svih sektora. Naprotiv. Potrebno je paralelno raditi na dva cilja, na ublažavanju klimatskih promena i na prilagođavanju na klimatske promene, jer jedino ako se ove aktivnosti zajedno planiraju, mogu biti suštinski pokretači ekonomskog razvoja i razvoja čitavog društva, što i jeste naš cilj“, rekla je Vujović.

Vujović Nacionalni savet 4

 

20 februar, 2024

Vujović u Pećincima obišla radove na izgradnji kanalizacije, kojima se rešava višedecenijski problem građana

Vujović Pećinci kanalizacija 2

Vujović Pećinci kanalizacija 3 Trenutno je u izgradnji 63,5 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže u četiri naselja u opštini Pećinci. Vujović je, zajedno sa predsednikom opštine Sinišom Đokićem, obišla naselja Ogar i Brestač, a radovi se trenutno izvode još u Prhovu i Popincima.

„Danas sam obišla radove na nedostajućoj kanalizacionoj mreži u naseljima Ogar i Brestač. Drago mi je što sam se uverila da na terenu ima puno radnika i da se intenzivno radi. Ove godine će, kroz projekat Ministarstva koje vodim, početi i radovi na rekonstrukciji prečistača otpadnih voda u Pećincima, što je još jedan razlog da ubrzamo izgradnju kanalizacije koja ka njemu gravitira, jer je to preduslov da postrojenje radi u punom kapacitetu. Ovaj projekat nam je izuzetno važan i zato što će po njegovoj realizaciji koja je za Ogar i Brestač planirana u novembru 2025. godine, a za naselja Prhovo i Popinci već krajem ove godine, oko 1.200 domaćinstava iz tih naselja moći da se priključi na kanalizaciju. Razgovarala sam i sa građanima koji godinama već čekaju kanalizaciju, takođe brinu i nadgledaju radove. Oni su pripremili ceo beton, deo ispred svojih kuća, kako bi mogli da se što lakše priključe na kanalizacionu mrežu i nadam se da će to učiniti odmah po završetku radova“, izjavila je Vujović.

Vujović Pećinci kanalizacija 4

Vujović Pećinci kanalizacija 5Ministarka je poručila da će se uskoro krenuti i sa izgradnjom 14 kilometara kanalizacione mreže i u naselju Deč u Pećincima.

„Svakako ćemo se viđati u Pećincima i dalje, sa drugim projektima kojima je cilj bolji kvalitet života građana. Projekti izgradnje kanalizacione mreže, uključujući i projekat u naselju Deč čija realizacija će uskoro početi, deo su plana Srbija 2027, koji je predsednik Vučić predstavio. Nadam se da će radovi biti završeni i pre ugovorenog roka. Hvala rukovodstvu i celom timu opštine, jer je upravo ovo primer dobre saradnje između Ministarstva i lokalne samouprave. Opština je osluškivala potrebe svojih stanovnika, vredno su radili na projektnoj dokumentaciji, a mi ćemo uvek podržati projekte koji su važni za građane“, rekla je Vujović.

Vujović Pećinci kanalizacija 6

 

19 februar, 2024

Vujović: Nova gasna kotlarnica Narodnog pozorišta unaprediće kvalitet vazduha u centru Užica

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je danas u Užicu novu gasnu kotlarnicu pri Narodnom pozorištu koja će u narednim danima početi sa radom, čime će se stvoriti uslovi da se izbaci iz upotrebe 30 godina stari kotao na mazut i značajno unapredi kvalitet vazduha u samom centru grada.

IV Užice

Vujović je istakla da Ministarstvo koje vodi svake godine raspisuje javne konkurse namenjene poboljšanju kvaliteta vazduha. Kako je rekla, važno je što Užice kandiduje projekte i što se već vide značajni rezultati, jer taj grad spada u ugroženije kada je reč o aerozagađenju.

Užice pozorište

„Danas se nalazim ispred Narodnog pozorišta u Užicu, gde je upravo zamenjen kotao, kako bi se prešlo na ekološki prihvatljiviji energent. Nova gasna kotlarnica je urađena po najsavremenijim standardima i kreće sa radom u narednim danima, a tada će  potpuno biti eliminisano aerozagađenje oko ove ustanove kulture. To je izuzetno važno, jer se pozorište nalazi u samom centru grada, okružuju ga stambene zgrade, i za sve te građane, kao i za posetioce pozorišta, ovaj projekat doneće bolji kvalitet vazduha“, rekla je ministarka.

IV Pozorište

Vujović je istakla da je kroz projekte Ministarstva u Užice uloženo 1,2 miliona evra, kako bi se popravio kvalitet vazduha, a u planu su i nova značajna ulaganja u sklopu programa Srbija 2027.

IV Užice

„U prethodnim godinama zamenili smo i kotao u vrtiću „Bambi“ koji pohađa oko 250 mališana i koji sada imaju bolje uslove boravka, kao i kotao u sportskoj hali „Veliki park“. Međutim, kada govorimo o boljem kvalitetu vazduha, uvek je reč o setu mera. Ulagali smo i u čišćenje divljih deponija, sanaciju zemljišta, a naravno da smo brinuli o građanima i tako što smo odvajali sredstva za subvencionisanu zamenu ložišta u domaćinstvima. U narednom periodu čeka nas zamena poslednje kotlarnice na mazut u sklopu gradske toplane, kapitalni projekat koji je deo plana Srbija2027. Radimo na pripremi dokumentacije i obezbeđivanju sredstava. Uvek ćemo se truditi da obezbedimo sredstva za projekte koji građanima donose bolji kvalitet života“, rekla je Vujović.

14 februar, 2024

Vujović: Za zaštićena područja u 2024. obezbeđena rekordno visoka sredstva

Vujović je istakla da Ministarstvo koje vodi u prethodnom periodu svake godine nastojalo da poveća ukupnu površinu teritorije pod zaštitom. U ovom trenutku 99 područja uživa zaštitu na nacionalnom nivou.

„Srbija je bogata prirodnim dobrima, a naš zadatak je da o njima brinemo i sačuvamo ih za buduće generacije. Ove godine smo za brigu o prirodi izdvojili pola milijarde dinara, što je dvostruko više u odnosu na 2020. ili 2021. godinu. Ovaj iznos će se koristiti kako bi se očuvalo i unapredilo stanje zaštićenih područja. U ovoj godini, sufinansiramo i nova zaštićena područja proglašena u 2023. godini. Nastavićemo i u narednom periodu da odvajamo sredstva za naše bisere prirode“, rekla je Vujović.

Ministarka je podsetila da je 2020. godine u ove svrhe izdvojeno 229 miliona dinara, 2021. godine opredeljeno je 264,8 miliona dinara, a u prethodnoj godini je iznos subvencija bio 355 miliona dinara.

Sredstvima koja su opredeljena za zaštićena područja sufinansiraju se poslovi upravljača, čuvanje, održavanje i prezentacija zaštićenog područja, zatim izgradnja, opremanje i održavanje objekata i uređenje prostora za posetioce i delatnosti usmerene na korišćenje i unapređenje stanja prirodnih resursa, poput monitoringa prirodnih vrednosti, naučna i druga istraživanja, reintrodukcija vrsta i revitalizacija zaštićenih prirodnih dobara.

13 februar, 2024

Kako do subvencije za kupovinu električnog vozila?

Elektro vozila 2Elektro vozila 3Elektro vozila 4Elektro vozila 5Elektro vozila 6Elektro vozila 7

Tekst Uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon može se pogledati OVDE

Zahtev za subvencionisanu kupovinu novog vozila u skladu sa ovom uredbom možete preuzeti OVDE

6 februar, 2024

Danas se obeležava Svetski dan vlažnih područja

Vlažna područja

Vlažna područja predstavljaju prirodna rešenja koja doprinose izgradnji klimatske otpornosti. Vlada Srbije je krajem 2023. godine usvojila Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period od 2023. do 2030. godine sa Akcionim planom, koji omogućava da se proces prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove sprovodi sistemski i na naučno zasnovanim rezultatima, kroz odgovarajuće mere i finansijski, institucionalni i vremenski okvir za njihovo sprovođenje. Jedna od oblasti u kojoj je neophodno smanjiti nepovoljan efekat klimatskih promena je biodiverzitet.

U cilju sprovođenja Ramsarske konvencije, tokom Sedme konferencije država članica Okvirne konvencije o zaštiti i održivom razvoju Karpata koja je održana u Beogradu u oktobru prošle godine, potpisano je pismo o određivanju prvog prekograničnog Ramsarskog područja između Srbije i Rumunije „Park prirode Gvozdena vrata – Đerdap“. Cilj je da dve zemlje obezbede integrisano upravljanje i zaštitu prioritetnih vrsta i staništa u tom području.

U Republici Srbiji je, pored Parka prirode Gvozdena vrata – Đerdap proglašeno još 10 vlažnih područja: Ludaško jezero, Obedska bara, Stari Begej – Carska bara, Slano kopovo, Labudovo okno, Peštersko polje, Vlasina, Gornje Podunavlje, Zasavica i Koviljsko-petrovaradinski rit i Đerdap.

2 februar, 2024

Putem gReact-a za dve godine stiglo gotovo 6.000 prijava građana

Putem mobilne i veb aplikacije gReact, građani su jedinstvenom Ekološkom informacionom sistemu prosledili gotovo 6.000 prijava ekoloških problema na koje su nailazili u svojoj okolini.

Podaci su pokazali da je od ukupnog broja prijava registrovano 1.954 jedinstvenih problema po kojima se dalje postupalo, dok se veliki broj prijava odnosio na isti ekološki problem ili su poslate prijave za probleme koje nadležne službe nisu naknadno utvrdile na terenu. Najveći broj jedinstvenih prijava odnosi se na oblast upravljanja otpadom, 1.058 prijava, od čega je do sada rešeno oko 850 prijava, dok je za ostale postupanje nadležnih u toku.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović pozvala je građane da nastave da koriste aplikaciju gReact, da prijavljuju probleme na koje nailaze, a lokalne samouprave da tesno sarađuju, kako bi se problemi što pre i rešili.

„Do sada se pokazalo da građanima najviše smetaju divlje deponije i to je problem na čijem rešavanju posvećeno radimo. U protekle tri godine, očistili smo ukupno 900 divljih deponija širom Srbije. Samo po prijavi građana putem gReact, očišćeno je 474 deponija i smetlišta i rešeno 30 prijava koje se odnose na kontejnere i opremu za otpad. Ministarstvo koje vodim je i ove godine obezbedilo sredstva za uklanjanje divljih deponija. Imamo dobru saradnju sa lokalnim samoupravama i svi se trudimo da po prioritetu uklanjamo smetlišta koja najviše smetaju građanima. Građani su naši najvažniji partneri u rešavanju ekoloških problema i zato ih pozivam da nastave da nam ukazuju na sve probleme na koje nailaze, a lokalne samouprave da vode računa o opremi koju smo im dodelili na korišćenje, kako bismo efikasnije čuvali jednom očišćene lokacije“, rekla je Vujović.

Građani su kroz sistem gReact prijavljivali i probleme koji se odnose na zaštitu vazduha i ozonskog omotača, zatim na zaštitu voda, zemljišta, ali i probleme poput zapušenih šahti, nelegalne gradnje itd. Prijave koje stižu administratorima jedinstvenog Ekološkog informacionog sistema, a koje nisu u nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine, administratori prosleđuju na postupanje nadležnim republičkim i lokalnim organima. Administratori prate statuse prosleđenih prijava i o tome obaveštavaju podnosioce zahteva, čime se ubrzava procedura rešavanja.

1 februar, 2024

Usvojena Uredba o subvencionisanoj kupovini električnih vozila

Pravo na subvenciju mogu da ostvare fizička lica, preduzetnici i pravna lica, a zahtevi se podnose Ministarstvu zaključno sa 31. oktobrom tekuće godine. 

„Kao jednu od mera države za unapređenje kvaliteta vazduha i životne sredine, Ministarstvo koje vodim obezbedilo je sredstva za podršku kupovini električnih vozila. Sredstva koja smo namenili za 2024. godinu biće dodeljena prema pristiglim, urednim zahtevima građana i privrede, sve dok se ne utroši ukupan iznos ili najkasnije do 31. oktobra. Ukoliko se pokaže da interesovanje građana i privrede znatno premašuje opredeljen iznos, mi ćemo se potruditi da obezbedimo dodatna sredstva za subvencije za kupovinu novih električnih vozila“, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Uredbom koja je danas usvojena predviđena je podrška za kupovinu više vrsta električnih vozila. Građani i pravna lica koji žele da ostvare pravo na subvencionisanu kupovinu električnog mopeda ili lakog tricikla, mogu da računaju na podršku od 250 evra u dinarskoj protivvrednosti.  Za kupovinu električnih motocikala, motocikala sa bočnim sedištem, teških tricikala, lakih i teških četvorocikala, predviđena je podrška u iznosu od 500 evra. Najveći iznos subvencije dostupan je za električna putnička vozila sa najviše devet mesta za sedenje i električna teretna vozila čija je najveća dozvoljena masa do 3,5 tone i iznosi 5.000 evra.

Tekst Uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon može se pogledati OVDE

Zahtev za subvencionisanu kupovinu novog vozila u skladu sa ovom uredbom možete preuzeti OVDE

1 februar, 2024

Održana obuka za korišćenje eGHG platforme

slika 2Ministarstvo je obuku organizovalo u cilju podrške operaterima za predstojeće obaveze podnošenja zahteva za dozvolu za emisije gasova sa efektom staklene bašte putem eGHG informacionog sistema. Obaveza o izveštavanju proističe iz Zakonom o klimatskim promenama odnosno po usvajanju Pravilnika o monitoringu i izveštavanju o emisijama gasova sa efektom staklene bašte, koji je stupio na snagu 5. januara.

Državni sekretar Sandra Dokić je navela da je obuka jedna od aktivnosti koje Ministatstvo planira u procesu pružanja podrške operaterima, kao i da su obaveze monitoringa, izveštavanja i verifikacije emisija gasova sa efektom staklene bašte iz stacionarnih postrojenja preduslov za ulazak u sistem trgovine emisijama EU po pristupanju EU odnosno uvođenja ekvivalentne mere do ulaska.

Ministarstvo je digitalizovalo proces podnošenja zahteva za dozvolu kroz eGHG platformu, čime je dodatno olakšano podnošenje zahteva, a kojoj se može pristupiti preko linka https://e-ghg-portal.ekologija.gov.rs/sign_in

25 januar, 2024

Vujović: Raspisano četiri konkursa Ministarstva za 2024, na raspolaganju dva puta veća sredstva nego za prošlu godinu

Ministarka Irena Vujović pozvala je lokalne samouprave da i na konkursima za 2024. godinu kandiduju kvalitetne projekte, jer se njihovom realizacijom utiče na bolji kvalitet života građana.

„Danas smo raspisali četiri javna konkursa, koju su deo paketa mera za unapređenje kvaliteta vazduha i zemljišta. Konkurse raspisujemo četvrtu godinu zaredom, a za ovu godinu obezbedili smo dva puta veća sredstva u odnosu na 2023. kako bi još brže i efikasnije radili na merama koje daju dobar rezultat. Zato je važno da lokalne samouprave požure, da iskoriste ovu priliku, kako bi što pre počeli sa radom. Očekujem da ćemo i ove godine imati uspešnu saradnju, kako bi zajedno sa lokalnim samoupravama, doprineli boljem stanju životne sredine za sve naše građane“, rekla je Vujović.

Ministarstvo je za 2024. godinu za četiri konkursa obezbedilo 1,25 milijardi dinara. Od toga, obezbeđeno je 800 miliona dinara za zamenu kotlarnica u toplanama i javnim ustanovama, 130 miliona za zamenu individualnih ložišta u domaćinstvima, 200 miliona dinara za pošumljavanje i ozelenjavanje i 120 miliona za uklanjanje divljih deponija širom Srbije.

Lokalne samouprave mogu da dostave konkursnu dokumentaciju Ministarstvu zaštite životne sredine od danas do kraja dana 29. januara, a više detalja o samom konkursu dostupno je na internet adresi Ministarstva: www.ekologija.rs.

12 januar, 2024

Vanredno ispitivanje vode Dunava potvrdilo da su parametri u propisanim granicama

Promena organoleptičkih osobina vode reke Dunav (boja vode, miris vode i vidljive otpadne materije) ni nakon vanredne analize nije uočena.

Vrednosti parametara kao što su pH vrednost, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, procenat zasićenja vode kiseonikom, amonijačni azot, nitrati, nitriti, ortofosfati, ukupan fosfor i hemijska potrošnja kiseonika – kretale u propisanim graničnim vrednostima za I i II klasu kvaliteta površinskih voda, pokazala je fizičko-hemijska i hemijska analiza uzoraka vode.

Rezultati analize sadržaja ukupnog organskog ugljenika i ukupnog azota pokazuju da su dobijene vrednosti odgovarale III klasi kvaliteta površinskih voda.

Agencija za zaštitu životne sredine uzorkovala je vodu reke Dunav 09. januara na pet lokacija kod mosta „25-Maj“ koji spaja granične prelaze Bačka Palanka – Ilok – u zoni potonuća, uzvodno i nizvodno od potonule barže. Na ovim lokacijama voda je uzorkovana 05. i 06. januara, neposredno nakon potonuća.

Akcident se dogodio kada je nemački brod „Antonia“ udario u stub mosta „25-Maj“ na graničnom prelazu Bačka Palanka-Ilok, na teritoriji plovnog puta reke Dunav u Republici Hrvatskoj. Brod je vukao natovarenu baržu „Lola – 5“ koja je potonula.

10 januar, 2024

Detaljnije analize pokazale da su nakon akcidenta na Dunavu fiziko-hemijski parametri u propisanim granicama

Rezultati analiza vode uzorkovane 05.01.2024. kod Bačke Palanke, pokazali  su da su se vrednosti fizičko-hemijskih pokazatelja kretale u propisanim granicama za I i II klasu kvaliteta površinskih voda, dok je analiza sadržaja ukupnog organskog ugljenika i ukupnog azota pokazala da su vrednosti odgovarale III klasi kvaliteta površinskih voda.

Uzorci su uzeti na tri lokaliteta u zoni akcidenta, kod mosta „25. maj“ koji spaja granične prelaze Bačka Palanka – Ilok.

Agencija za zaštitu životne sredine je uzorkovala vodu na toj lokaciji 05. i 06. januara. Nadležni vodni inspektori najavili su vanredno uzorkovanje u pet tačaka i u utorak, 09. januara, o čemu će javnost biti obaveštena u najkraćem roku.

Natovarena barža „Lola – 5“, koju je vukao nemački brod „Antonia“ potonula je u 00.40 sati kod Bačke Palanke. Do plovne nezgode je došlo kada je brod udario u stub mosta „25-Maj“ koji spaja granične prelaze Bačka Palanka-Ilok, na teritoriji plovnog puta reke Dunav u Republici Hrvatskoj.

8 januar, 2024

Prve analize pokazale da nakon akcidenta na Dunavu nema promena fizičko-hemijskih osobina vode

Prve analize uzoraka vode reke Dunav, nakon akcidenta nastalog usled potonuća barže „Lola – 5“ koja je prevozila azotno đubrivo, pokazala je da nema promena organoleptičkih osobina vode ove reke (boja, miris i vidljive otpadne materije), odnosno da su parametri u okvirima I i II klase kvaliteta površinskih voda.

Agencija za zaštitu životne sredine je tokom današnjeg dana vršila vanredno uzorkovanje vode reke Dunav na profilu Novi Sad u 07:30, 10:30, 13:30 i 16:20 časova.

Rezultati prvih analiza pokazali su da su se u propisanim granicama kretale vrednosti opštih fizičko hemijskih parametara kao što su pH vrednost, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, procenat zasićenja vode kiseonikom, amonijačni azot, nitrati, nitriti, ortofosfati, ukupan fosfor i hemijska potrošnja kiseonika.

Uzorci su dopremljeni u laboratoriju Odseka za kontrolu kvaliteta vode i sedimenta u Novom Sadu, kako bi se nastavilo sa detaljnijim analizama na ukupan organski ugljenik, ukupan azot i organski azot, čiji se rezultati uskoro očekuju.

Ministarstvo zaštite životne sredine nastaviće da obaveštava javnost o rezultatima daljih analiza, koji se prikupljaju.

Natovarena barža „Lola – 5“, koju je vukao nemački brod „Antonia“ potonula je u 00.40 sati kod Bačke Palanke. Do plovne nezgode je došlo kada je brod udario u stub mosta „25-Maj“ koji spaja granične prelaze Bačka Palanka-Ilok, na teritoriji plovnog puta reke Dunav u Republici Hrvatskoj.

5 januar, 2024

Ministarstvo prati situaciju povodom plovidbene nezgode na Dunavu

U ovom momentu inspektori za vode nadležnog Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu utvrđuju pet lokaliteta na kojima će predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine uraditi uzorkovanje i određivanje svih fizičko-hemijskih parametara u cilju analize kvaliteta vode, kako bi se utvrdio uticaj nezgode na životnu sredinu.

Do nezgode je došlo oko 00.40 sati, kada je nemački brod „Antonia“ koji je vukao natovarenu baržu „Lola – 5“, udario u stub mosta „25-Maj“ koji spaja granične prelaze Bačka Palanka-Ilok. Brod je udario u stub mosta na teritoriji plovnog puta reke Dunav u Republici Hrvatskoj, zbog čega su obaveštene i hrvatske nadležne službe.

5 januar, 2024

POZIV LOKALNIM SAMOUPRAVAMA ZA PRIJAVLJIVANJE POTREBA U VEZI SA OPREMOM ZA SAKUPLJANJE OTPADA U CILJU UNAPREĐENJA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U 2024. GODINI KOJA ĆE SE DAVATI NA KORIŠĆENJE

Potrebno je dostaviti Spisak potreba sa sledećim informacijama:

  1. model i vrsta opreme,
  2. potrebnu količinu opreme,
  3. napomenu sa koliko ispravnih/neispravnih kamiona JLS raspolaže, ili navesti podatak ukoliko JLS ne raspolaže ni sa jednim kamionom, ili navesti podatak da imaju Javno – privatno partnerstvo, i to sve u tabeli koja se nalazi u prilogu OVDE.

Na osnovu dostavljenih prijava u 2024. godini, davaće se na korišćenje oprema za sakupljanje otpada u cilju unapređenja i zaštite životne sredine lokalnim samoupravama.

Prijave sa neophodnim podacima dostaviti do 10.01.2024. godine do 10 sati, na email adresu: eko.kabinet@eko.gov.rs. 

28 decembar, 2023

Usvojen Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove sa Akcionim planom

Programom se proces prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove sprovodi sistemski i na naučno zasnovanim rezultatima o klimatskim promenama u Republici Srbiji, tako da on sadrži analizu osmotrenih promena klime i scenarija budućih klimatskih promena.

Sastavni deo dokumenta je analiza uticaja klimatskih promena na sektore i sisteme na nacionalnom nivou u kojima je neophodno smanjiti nepovoljan efekat klimatskih promena: zdravlje i bezbednost ljudi, poljoprivreda, šumarstvo, saobraćajna i putna infrastruktura, energetika, urbano planiranje i razvoj i biodiverzitet.

Sastavni deo Programa je i Akcioni plan za njegovo sprovođenje, koji obuhvata period od 2024. godine do 2026. godine i sadrži 25 mera, kao i finansijski, institucionalni i vremenski okvir za njihovo sprovođenje i praćenje.

28 decembar, 2023

Vujović: Ugovor potpisan, rešavamo problem nedostajuće kanalizacije u Leskovcu

Vujović Leskovac ugovor 2„Danas je važan dan za građane Leskovca jer su se, nakon posvećenog i istrajnog rada tima koji vodim i predstavnika lokalne samouprave, stekli uslovi da gradonačelnik Cvetanović potpiše ugovor sa izvođačima radova za izgradnju nedostajuće kanalizacione mreže. Kanalizacionu mrežu ćemo graditi u 16 naselja, gde živi 20.000 ljudi, a procene su da ćemo po realizaciji ovog projekta imati još oko 3.200 novih priključaka. Ovo je najvažniji zeleni projekat koji realizujemo u Leskovcu, jer rešavanjem problema nedostajuće kanalizacije, značajno podižemo kvalitet života građana“, rekla je Vujović.

Ministarka je navela da će se radovi izvoditi u sklopu projekta ORIO, za koji je vlada Kraljevine Holandije donirala 7,67 miliona evra, dok je Republika Srbija obezbedila 10 miliona evra.

„Želim da zahvalim vladi Kraljevine Holandije na podršci u realizaciji ovog, za građane izuzetno značajnog projekta. Ministarstvo na čijem sam čelu obezbedilo je u prethodnom periodu i sredstva za izgradnju novog gradskog kolektora, kao i za osposobljavanje linija vode i mulja u centralnom postrojenju za preradu otpadnih voda. Ti projekti su realizovani, a kada rešimo i nedostajuću kanalizaciju, postrojenje za preradu otpadnih voda moći će da radi u punom kapacitetu, a to je 86.000 ekvivalent stanovnika„ rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, kroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine, gradiće se nedostajuća kanalizacija širom Srbije. Radovi su već počeli u gradovima i opštinama koje su imale najspremnije projekte. U ovom momentu, kroz projekte Ministarstva, u toku je izgradnja oko 150 kilometara nedostajuće kanalizacije u Pećincima, Nišu, Gornjem Milanovcu, Boljevcu, Raškoj.

21 decembar, 2023