Vesti

Vujović: U ovoj godini već rezervisana sredstva za podršku kupovini 175 električnih vozila

Vujović je istakla da Ministarstvo zaštite životne sredine obezbeđuje sredstva u te svrhe već petu godinu zaredom, a ove godine je opredeljeno 170 miliona dinara.

„Kao jednu od mera za bolji kvalitet vazduha, već petu godinu obezbeđujemo sredstva za kupovinu električnih i hibridnih vozila. Od ove godine, nakon prelaznog perioda, subvencionišemo isključivo električna vozila. Po ovogodišnjem konkursu, za ispravne prijave za subvencije već je rezervisano 100 miliona dinara. Sigurna sam da će domaća proizvodnja električnih vozila značajno uticati na rast interesovanja građana i pravnih lica za ovaj vid podrške države“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, za pet godina, za podršku kupovini električnih i hibridnih vozila, utrošeno je više od milijardu dinara.

„U prethodnim godinama smo, usled velikog interesovanja, odobravali i dodatna sredstva u ove svrhe. Drago mi je što se pokazalo da ima zainteresovanih i za potpuno električna  vozila, jer njih i zovemo ekološka vozila, budući da ne emituju štetne materije u vazduh“, rekla je Vujović.

Zahtevi za subvencije se podnose Ministarstvu zaštite životne sredine dok se ne utroše sredstva, a najkasnije zaključno sa 31. oktobrom tekuće godine. Ovo pravo mogu da ostvare fizička lica, preduzetnici i pravna lica.

Predviđena podrška za kupovinu električnog mopeda ili lakog tricikla iznosi 250 evra, a za električne motocikle, motocikale sa bočnim sedištem, teške tricikala, lake i teške četvorocikale 500 evra. Za električna putnička vozila sa najviše devet mesta za sedenje i električna teretna vozila čija je najveća dozvoljena masa do 3,5 tone predviđena subvencija iznosi 5.000 evra.

26 jun, 2024

Vujović potpisala ugovor za izgradnju kolektora u Zrenjaninu

Vujović Zrenjanin kolektor 2.jpgVujović je navela da je projekat izgradnje glavnog kolektora dužine 1,75 kilometara, koji se realizuje uz podršku Ministarstva, važan preduslov za rad postrojenja za preradu otpadnih voda, čija izgradnja je deo drugog projekta.

„Drago mi je što se Grad Zrenjanin našao među lokalnim samoupravama sa kojima sam u poslednjih desetak dana potpisala ugovore na osnovu kojih će biti realizovani kapitalni projekti iz oblasti upravljanja otpadnim vodama. Ovim projektima na sistemski način rešavamo upravljanje otpadnim vodama i značajno unapređujemo standarde zaštite životne sredine. Izgradnja kolektora u Zrenjaninu je važna za efikasan rad budućeg postrojenja za preradu otpadnih voda, nakon čega će biti obezbeđena potpuna zaštita recipijenata od mogućih nekontrolisanih izlivanja otpadnih voda, jer će se ispuštati tehnički ispravna voda. Ovo su sve važni projekti za Zrenjanin, čija realizacija će omogućiti zaštitu Aleksandrovačkog kanala, vodotoka reke Begej i očuvanje biodiverziteta“, kazala je Vujović.

Vujović Zrenjanin kolektor 3.jpgPrema njenim rečima, planirano je da radovi na izgradnji kolektora počnu krajem jula, dok je rok za završetak radova planiran krajem jula 2026. godine.

Kako je naglasila, reč je o još jednom u nizu kapitalnih projekata izgradnje zelene infrastrukture širom Srbije, koji su deo vizije Srbija 2027, sa ciljem da obezbede bolji kvalitet života građana.

26 jun, 2024

Vujović potpisala ugovor za izgradnju kanalizacione mreže u Bečeju

Vujović je istakla da je ovo još jedan u nizu projekata iz oblasti upravljanja otpadnim vodama, za koji su se stekli neophodni uslovi za početak radova na terenu.

„Nakon što sam nedavno potpisala ugovor za izgradnju kanalizacione mreže u Priboju, zatim ugovor za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u Sečnju, nastavljamo dalje. Danas sam potpisala ugovor za izgradnju nedostajuće kanalizacione mreže u Bečeju, što će obezbediti bolji kvalitet života za građane. Ranije ove godine, u martu, potpisala sam i ugovor za rekonstrukciju i proširenje postrojenja za preradu otpadnih voda u Bečeju, koje će, kad izgradimo kanalizaciju, moći da radi u punom kapacitetu. Nakon tretmana u ovom postrojenju, imaćemo tehnički ispravnu vodu, i na taj način ćemo uspeti da sačuvamo kanal koji povezuje reke Dunav i Tisu“, rekla je Vujović.

Prema informacijama opštine Bečej, trenutno je izgrađeno 55 kilometara kanalizacione mreže, a izgradnjom 61 kilometra kanalizacije, biće u potpunosti pokrivene potrebe stanovnika ove opštine. Kada je reč o postrojenju za preradu otpadnih voda, kapaciteta 29.000 ekvivalent stanovnika, očekuje se da ove godine počnu radovi.

„Projektima koje Ministarstvo zaštite životne sredine realizuje u opštini Bečej na sistemski način rešavamo upravljanje otpadnim vodama. Time ćemo značajno unaprediti standarde zaštite životne sredine u ovom kraju. Ovi projekti su od izuzetnog značaja za građane i nastavićemo da realizujemo slične projekte širom zemlje, kako bismo ispunili cilj predstavljen u programu Srbija 2027, a to je da do 2027. godine imamo 35 lokalnih samouprava u kojima je kompletno rešeno pitanje otpadnih voda, odnosno koje imaju postrojenje i izgrađenost kanalizacione mreže iznad 80 odsto, što je po evropskim standardima“, rekla je Vujović.

24 jun, 2024

Nema opasnosti po građane i životnu sredinu nakon iskliznuća cisterne kod Bora

Prema trenutnim podacima Agencije za zaštitu životne sredine, dostupnim na sajtu, vazduh na lokaciji koja je najbliža mestu iskliznuća vagona, Slatina, ali i na lokaciji Brezonik, Institut i Krivelj odličnog je kvaliteta, dok je na lokaciji Gradski park vazduh prihvatljiv. Satna vrednost za SO2 nije prekoračila graničnu vrednost.

Dana 22.juna u 17:02 časova, između Borske Slatine i Zagrađa, došlo je do iskliznuća jedne vagon cisterne sa oba obrtna postolja.

Kompozicija je u svom sastavu imala 18 vagon cisterni i saobraćala je iz Bor teretne za Prahovo. Na licu mesta se nalaze nadležne službe koje će utvrditi uzrok vanrednog događaja.

22 jun, 2024

Vujović potpisala ugovor, počinje izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže u Priboju

Vujović je istakla da uz podršku Ministarstva uskoro kreće izgradnja 7,7 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže, što je ujedno preduslov i za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda koja je planirana u ovoj godini.

Vujović Priboj 2.jpg“Danas je važan dan za građane Priboja jer su se, nakon posvećenog rada u pripremnoj fazi stekli uslovi za potpisivanje ugovora koji će omogućiti izvođenje radova na terenu. Izgradnjom kanalizacione mreže značajno doprinosimo podizanju sanitarnih uslova, a time i kvaliteta života građana Priboja. Realizacijom ovog projekta se u Priboju po prvi put na sistemski način rešava problem upravljanja otpadnim vodama. Kada se završi rekonstrukcija mreže u starom delu grada koja je u toku, i kada izgradimo planirano postrojenje za preradu otpadnih voda, to će biti od velike važnosti za sve građane Priboja, jer je to način da sačuvamo reku i Priboj od otpadnih voda i da se u reku Lim ispušta tehnički ispravna voda”, naglasila je Vujović.

Vujović je navela da je ovo važan, ali ne i jedini projekat iz oblasti upravljanja otpadnim vodama, koji se realizuje uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine.

“Projekte izgradnje nedostajuće kanalizacione mreže i postrojenja za preradu realizujemo širom zemlje i očekujem da ćemo u narednim mesecima imati više ugovora za potpisivanje. Plan koji je predstavljen u sklopu vizije ‘Srbija 2027’, jeste da do 2027. godine imamo 35 lokalnih samouprava u kojima smo izgradili nedostajuću kanalizacionu mrežu i postrojenja za preradu otpadnih voda, u skladu sa evropskim standardima“, navela je Vujović.

20 jun, 2024

Vujović: Kreće izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda u Sečnju, rešavamo veliki problem građana

Vujović je istakla da će izgradnjom postrojenja, Sečanj dobiti sistem za odvođenje i zbrinjavanje otpadnih voda, koji će omogućiti punu funkcionalnost ranije izgrađene kanalizacione mreže.

Vujović Sečanj 2.jpg

„Danas sam sa izvođačem radova potpisala značajan ugovor za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, kapaciteta 2.500 ekvivalent stanovnika. Time rešavamo problem zbrinjavanja komunalnih voda za sva domaćinstva u Sečnju, uključujući i lokalnu industriju. Želim da zahvalim opštinskom rukovodstvu, kao i građanima što su kandidovali ovaj problem, jer je to bio preduslov da zajedničkim snagama dođemo do realizacije projekta. Očekujem da će u narednih 30 dana, na osnovu ugovora koji sam danas potpisala, krenuti radovi na izgradnji postrojenja. Postrojenje za preradu otpadnih voda je građanima obećano pre nekoliko godina i mi sada ispunjavamo to obećanje, nakon što smo ispunili sve uslove, uradili dodatna merenja, pregledali i dopunili projekte. Kanalizaciona mreža je izgrađena, ali to je bio samo jedan segment kada govorimo o unapređenju kvaliteta životne sredine, jer bez postrojenja nismo mogli da kažemo da smo kompletno sve probleme otpadnih voda rešili, a sada upravo to radimo“, rekla je Vujović.

Vujović je naglasila da ovo nije jedino postrojenje koje će se graditi uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine.

„Širom Srbije realizujemo niz sličnih projekata, imamo radove na terenu, a očekujem da ćemo ih u narednim mesecima imati još više. Ubrzano radimo na projektno-tehničkoj dokumentaciji kako bismo mogli da ispunimo ambiciozan plan predstavljen u sklopu vizije ‘Srbija 2027’, a to je da do 2027. godine imamo 35 lokalnih samoprava u kojima smo izgradili nedostajuću kanalizacionu mrežu i postrojenja za preradu otpadnih voda, u skladu sa evropskim standardima“, rekla je Vujović.

14 jun, 2024

Prvi okrugli sto zainteresovanih strana

IMG_20240528_151509.jpgSastanku su prirustvovali: menadžerka projekta i rukovodilac projektnog tima (pomoćnica ministarke, Sektor za upravljanje životnom sredinom, Ministarstvo zaštite životne sredine), članovi projektnog tima (iz Ministarstva zaštite životne), predstavnici drugih nadležnih organa, akademske zajednice, Privredne komore Srbije i operatera rudarskih jalovišta.

Sastanak se sastojao iz tri sesije sa prezentovanjem aktivnosti i ciljeva projekta SAFETY4TMF i diskusijama o bezbednosti rudarskih jalovišta u Republici Srbiji i podeli nadležnosti u ovoj oblasti, analizi postojećeg zakonskog okvira u oblasti bezbednosti rudarskih jalovišta i mogućnosti njegovog unapređenja. Prisutni su razmenili svoja znanja i iskustva o navedenim temama.

Učesnici sastanka su iskazali veliko interesovanje za ovu temu i istakli zainteresovanost za dalji rad i saradnju.

12 jun, 2024

Sastanak sa delegacijom Republike Srpske, prioritet rešavanje plutajućeg otpada

Državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sandra Dokić rekla je da je Srbija spremna da pomogne u iznalaženju rešenja.

„Svake godine velike količine otpada dolaze i strahujemo da lančanice koje smo postavili neće moći da ga zaustave i da će doći do ozbiljnih posledica“, rekla je Dokić.

Ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Bojan Vipotnik dodao je da je neophodno uključiti i crnogorsku stranu, jer odatle dolazi najveća količina plutajućeg otpada.

Sandra i Sara 2.jpg

Državna sekretarka Sara Pavkov istakla je da je pored toga, veoma važno da se radi na zaštiti prirode, za šta su definisani koraci na saradnji na prekograničnom Rezervatu biosfere “Tara-Drina” za zajednički ekološki koridor – Drinu.

Delegaciju Srbije tokom današnjeg sastanka predvodio je ministar za javna ulaganja Darko Glišić, a sastanku su prisustvovali i ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić, ministar bez portfelja Novica Tončev i predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

7 jun, 2024

Utvrđeni dalji koraci za uspostavljanje Rezervata biosfere „Tara-Drina“ i unapređenje saradnje u upravljanju nacionalnim parkovima

Zavod,sastanak2.jpg„Za sve nas je od velike važnosti da produbljujemo saradnju i jedinstvo u oblasti zaštite prirode sa obe strane Drine. Rezervat biosfere bi obuhvatao zaštićena područja nacionalnih parkova „Tara“ i „Drina“, Parka prirode „Šargan-Mokra gora“ i dela Parka prirode „Zlatibor“. To znači da bi bilo uspostavljeno oko 120.000 hektara rezervata, što će biti primer zajedničkog upravljanja velikim zaštićenim područjem“, rekla je državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sara Pavkov.

Pored Pavkov, sastanku su prisustvovali direktorka Zavoda za zaštitu prirode Srbije Marina Šibalić, direktorka Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Jasna Milešević, kao i predstavnici Nacionalnih parkova „Tara” i „Drina”, Parka prirode „Šargan-Mokra gora”, Šumskog gazdinstva „Višegrad” i Javnog preduzeća „Srbijašume”.

Definisana je kontinuirana saradnja nadležnih organa u ovoj oblasti i zakazan naredni sastanak u Višegradu za 19. jul , na kom će se raditi na regionalnim ciljevima zaštite prirode koji otvaraju mogućnost za održivi društveno-ekonomski razvoj i podršku naučno-istraživačkom radu.

Zavod,sastanak3.jpgU cilju daljeg unapređenja saradnje i razmene iskustava na polju upravljanja nacionalnim parkovima u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, istovremeno je održan sastanak direktora nacionalnih parkova „Fruška gora”, „Đerdap” i „Kozara”.

U nacionalnim parkovima, kao područjima sa raznovrsnim prirodnim ekosistemima od velikog značaja, očuvanje biodiverziteta je, kroz primenu aktivnih mera zaštite, podignuto na najviši nivo. Zaštićena područja pružaju mogućnost za izradu naučno-istraživačkih radova u cilju popularizacije nauke, efikasnijeg monitoringa područja i istraživanja prirodnih bogatstava. 

Direktori su se složili da je važnost dobrog upravljanja nacionalnim parkovima ono što povezuje Frušku goru, Đerdap i Kozaru, kao i ostala zaštićena područja. Saradnja u oblasti zaštite prirode između Republike Srbije i Republike Srpske biće prioritet i u narednom periodu.

7 jun, 2024

Vujović na obeležavanju Svetskog dana zaštite životne sredine

Vujović Dan životne sredine 2.jpgSvetski dan zaštite životne sredine obeležen je u Beogradu, a pored potpredsednice Vujović prisustvovali su šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre, ambasadorka Švedske Anika Ben David,  ambasador Švajcarske Urs Šmid i stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Jakup Beriš. Tema u 2024. godini je  jačanje otpornosti na sve učestalije suše koje su posledica klimatskih promena i jačanje svesti o važnosti i očuvanja vlažnih staništa i biološke raznovrsnosti, a Vujović je istakla da su to oblasti kojima Ministarstvo posvećuje veliku pažnju.

„Mnogo smo uradili tokom četiri godine, kako po pitanju unapređenja regulatornog okvira, tako i kroz investicije u oblasti upravljanja otpadom, otpadnim vodama i podrške privredi u zelenoj tranziciji. Trenutno radimo na značajnom planskom dokumentu ‘Strategiji zaštite životne sredine – Zelena agenda’, čije usvajanje očekujemo do kraja godine. U prethodnom periodu usvojili smo i Strategiju niskougljeničnog razvoja. Nacionalno utvrđenim doprinosom povećali smo klimatsku ambiciju, i nameravamo da do 2030. godine smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte za 33,3%, u odnosu na 1990. Radimo i na novim zakonima o zaštiti vazduha i zaštiti prirode, kao i ostalim pravnim aktima, kako bi nastavili usklađivanje sa EU regulativom“, rekla je Vujović.

Vujović Dan životne sredine 3.jpgPotpredsednica Vlade je navela da je jedan od najvažnijih prioriteta države ubrzanje zelene tranzicije kao i da, imajući u vidu ambiciozne ciljeve do 2050. godine, mora još više da se radi u saradnji sa svim relevantnim akterima.

„U ovoj oblasti je važna saradnja s privredom, jer kompanije svojim idejama i rešenjima doprinose procesu zelene transformacije, koja je važna i za građane. Ministarstvo koje vodim, pokrenulo je i nacionalnu kampanju ‘Sarađuj, ne zagađuj’, kako bismo podizali svest građana o tome koliko je svaki mali korak važan za unapređenje stanja životne sredine.

Tokom manifestacije, simbolično je otvoren i Javni poziv za inovativna rešenja za očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima i u njihovoj neposrednoj blizini,  uz podršku Vlade Švedske kroz projekat „EU za zelenu agendu u Srbiji“.

Vujović Dan životne sredne 4.jpg

Vujović je zahvalila parnertnerima – Evropskoj uniji, Vladi Švajcarske, Vladi Kraljevine Švedske, kao i Programu Ujedinjenih nacija za razvoj i svima koji su dali doprinos podizanju standarda zaštite životne sredine u Srbiji.

Današnji događaj je, pored Ministarstva zaštite životne sredine, organizovao i UNDP, uz podršku Delegacije EU u Srbiji, u okviru Evropske zelene nedelje.       

5 jun, 2024

Sastanak o Programu usaglašavanja nacionalnih ciljeva sa Globalnim okvirom za biodiverzitet

Biodiverzitet predstavljanje 2.jpgPredstavljeni su strateški ciljeve i potciljevi Globalnog okvira za biodiverzitet i uspostavljanje njihove primene na nacionalnom nivou, kao i predlozi preporuka za unapređenje sistema upravljanja zaštićenih područja u okviru projekta „Zajedno za životnu sredinu“.

Kunming-Montreal globalni okvir biodiverziteta do 2030. godine predstavlja doprinos postizanju globalnih Ciljeva održivog razvoja, kao ambiciozna strategija za zaustavljanje gubitka biodiverziteta i osnova promene socio-ekonomskoih odnosa društva prema biodiverzitetu.

Biodiverzitet predstavljanje 3.jpgU cilju sprovođenja obaveza koje proističu iz Konvencije UN o biološkoj raznovrsnosti, i novog Globalni okvir biodiverziteta, Ministarstvo zaštite životne sredine će  koordinirati integrisanje globalnih ciljeva definisanjem nacionalnih ciljeva, mera i aktivnosti, kroz izradu novog Programa zaštite prirode za period do 2032. godine.

Projekat ima četiri komponente: usklađivanje nacionalne strategije tj. programa zaštite prirode, usaglašavanje sistema praćenja, politika i institucionalne koherentnosti, kao i finansiranje biodiverziteta.

3 jun, 2024

Vujović u Staroj Pazovi obišla radove na sanaciji regionalnog kolektora

Vujović Stara Pazova 2.jpg

“Saniramo kolektor po hitnom postupku jer su to tražili građani Stare Pazove i gradske opštine Zemun. Problemi koji su nastali usled pucanja kolektora u Staroj Pazovi koji nije dobro funkcionisao, dolazilo je do izlivanja otpadnih voda i fekalija koje su stizale sve do Busija. Želim posebno da zahvalim izvođačima radova koji su mi rekli da će sanacija naprslog kolektora biti završena pre roka, jer je ovaj projekat važan za građane Stare Pazove i Zemuna“, objasnila je Vujović.

Vujović Stara Pazova 3.jpg

Prema rečima potpredsednice Vujović, paralelno sa početkom radova u Staroj Pazovi, očišćen je kanal Ladovača u naselju Busije, u Zemunu.

Vujović Stara Pazova 6.jpg

„Zamoliću i građane da ne bacaju otpad u kanal, kako bi ostao čist što duže. Mi ćemo sa svoje strane, nastaviti da radimo na sanaciji kolektora, kako se otpadne vode ne bi izlivale u kanal u Busijama. Želim da zahvalim i predsednicima Opštine Stara Pazova Đorđu Radinoviću, kao i Gradske opštine Zemun Gavrilu Kovačeviću na inicijativi i upornosti  koje su pokazali. Ministarstvo koje vodim će uvek podržati dobre projekte, koji su u najboljem interesu građana“, rekla je Vujović.

Vujović Stara Pazova 9.jpg

Vujović je navela i da Mistarstvo ima odličnu saradnju sa opštinom Stara Pazova, gde su već realizovani projekti pošumljavanja, a u naredne četiri godine u planu su i drugi zeleni projekti.

Vujović Stara Pazova 10.jpg

 

29 maj, 2024

Vujović učestvovala u akciji čišćenja reke Save

Vujović stenka 2.jpg

Akciju tradicionalno sprovodi JVP „Srbijavode“ udruženo sa drugim gradskim i javnim preduzećima, a Vujović je učestvovala zajedno sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandrom Martinovićem i direktorom JVP „Srbijavode“ Goranom Puzovićem.

Vujović Stenka 3.jpg

Prema njenim rečima, ovo je odlična prilika da se još jednom skrene pažnja na izuzetan značaj ove reke, koja je važan ekološki i vodeni koridor u ovom delu Evrope.

Vujović Stenka 4.jpg

„Naša je dužnost da se prema obalama i toku Save odnosimo sa posebnom brigom, i da damo sve od sebe da ih sačuvamo kako bi ostali što čistiji, zdraviji, a njen ekosistem nenarušen. Zato želim da pohvalim i veliku akciju čišćenja priobalja Save“, istakla je Vujović.

Vujović Stenka 5.jpgVujović je rekla da Ministarstvo snažno podržava sve inicijative koje za cilj imaju još intenzivnije jačanje svesti o važnosti očuvanja životne sredine, jer je važan doprinos svakog pojedinca. U ovom trenutku, kako je dodala, Ministarstvo zaštite životne sredine realizuje niz projekata koji će od Srbije napraviti zelenije mesto za sve nove generacije koje dolaze.

Vujović Stenka 6.jpg„Ministarstvo će zaključno sa ovom godinom očistiti više od 1.100 divljih deponija. Naročito su važne one pored reka, i zato ulažemo veliki napor da ih sve očistimo. Trudimo se da saniram nesanitarne i uklanjamo divlje deponije, započeli smo izgradnju modernih regionalnih, a gradimo i nedostajuću kanalizacionu mrežu i postrojenja za preradu otpadnih voda, kako bi tehnički ispravna voda odlazila u recipijent“, navela je Vujović.

Međunarodni dan reke Save se obeležava svake godine 1. juna sa ciljem da se promoviše značaj reke Save za sve zemlje u njenom slivu.

 

28 maj, 2024

Vujović posetila porodice u Užicu: Hvala na strpljenju, „Duboko“ će biti najmoderniji centar za upravljanje otpadom

„Danas sam obišla dve divne porodice u Užicu, nedaleko od deponije ‘Duboko’. Došla sam da sa njima razgovaram, da vidim da su dobro, jer im svakodnevni život nije bio lak dok je požar na deponiji trajao. Drago mi je što sam videla da imaju razumavanja i da su uvideli koliko su svi bili angažovani, i da su sve službe danonoćno radile da požar ugase. Porodice su mi rekle da žele i da se problem što pre trajno reši. Građani Užica najbolje znaju koliko dugo čekaju da ova deponija postane regionalni centar za upravljanje otpadom po svim standardima. Želim da se zahvalim svim građanima Užica na razumevanju i podršci, da ih sve uverim i da obećam, da ćemo upravo to i uraditi. Po prvi put, Vlada Republike Srbije je odlučna da u potpunosti sanira, proširi i modernizuje ovu lokaciju. Obezbedili smo značajna sredstva za realizaciju projekta, jer su nam građani najvažniji. Zamolila sam ih i da pomno prate sve buduće radove, kako bismo se zajedno uverili da se sve odvija po planu“, rekla je Vujović.

Vujović Užice poseta porodicamaVujović Užice poseta porodicama

Prema njenim rečima, proširenje deponije „Duboko“ bili su u planu i pre izbijanja požara, a kad se završe radovi ova deponija će biti najmoderniji centar za upravljanje otpadom. U te svrhe je odvojeno 30 miliona evra, kako bi se proširilo telo i rekonstruisala deponija, kako bi se uveo tretman za biogas, izgradila kompostana, postrojenje za sakupljanje i tretman procednih voda i transfer stanica u Požegi.

Vujović Užice poseta porodicamaVujović Užice poseta porodicama

„Čekamo kraj juna da se izabere izvođač i očekujem radove od septembra. Ovo će biti jedan od najmodernijih centara za upravljanje otpadom po evropskim i svetskim standardima, koji će rešiti problem otpada za stanovnike Užica, okoline i svih lokalnih samouprava koje ka njemu gravitiraju“, rekla je Vujović. Ona je podsetila da je, čim je požar eksalirao došla u Užice i razgovarala sa građanima i lokalnom samoupravom, kao i sa putarskim firmama državnim i privatnim, koji su ustupili mehanizaciju.

Vujović Užice poseta porodicamaVujović Užice poseta porodicama

„Želim da se još jednom zahvalim svima – MUP-u, štabu za vanredne situacije, vatrogascima, upravi Grada Užica, javnim preduzećima, privatnim putarskim preduzećima i svima koji su radili sve što je po protokolima i kod nas i u svetu, kako bi požar bio ugašen u rekordnom roku“, rekla je Vujović.

26 maj, 2024

Vujović: Ulažemo u bolji kvalitet vazduha u Nišu

Projekat zamene kotlarnice i prelazak na ekološki prihvatljiviji energent vredan je 19 miliona dinara.

Vujović Univerzitet Niš 2Vujović Univerzitet Niš 3

“Kad se projekat realizuje, nova kotlarnica na gas osetno će unaprediti kvalitet vazduha u ovom delu grada, a aerozagađenje iz ovog izvora postaće prošlost. Koliko je ovaj projekat važan za građane, najbolje govori to što je zgrada Univerziteta locirana u strogom centru Niša, između Nišave i Niške tvrđave, na veoma prometnom mestu. Na kotlarnicu su priključeni i Studentski kulturni centar, Univerzitetska biblioteka i Regionalna privredna komora Niš. Projekat će doneti čistiji vazduh za sve korisnike ovih objekata, kao i za sve Nišlije“, rekla je Vujović.

Vujović Univerzitet Niš 4Vujović Univerzitet Niš 5

Vujović je istakla da je u planu Ministarstva zaštite životne sredine gašenje i ostalih kotlarnica na čvrsto gorivo u Nišu, pre svega gradskih kotlarnica Knjaževačka i Pantelej, čija se realizacija očekuje uskoro.

Vujović Univerzitet Niš 6

Vujović Univerzitet Niš 7

Prema njenim rečima, unapređenje kvaliteta vazduha za Vladu Srbije i Ministarstvo zaštite životne sredine ostaje jedan od najvažnijih prioriteta. Zato će se, kako dodaje, u narednom periodu u ovoj oblasti još brže raditi.

Vujović Univerzitet Niš 8Vujović Univerzitet Niš 9

„Čekaju nas značajna ulaganja, ne samo u Nišu, već širom Srbije. U sklopu vizije Srbija 2027, plan je da, uz punu podršku našeg predsednika, uložimo značajna sredstva u bolji kvalitet vazduha i da do 2027. godine zamenimo 200 kotlarnica. To je ono na čemu radimo danas, za zajednički uspeh i napredak sutra“, zaključila je Vujović.

Vujović Univerzitet Niš 10

 

26 maj, 2024

Vujović i Vučević obišli kapitalni projekat u Nišu: Značajna ulaganja za bolji kvalitet života građana

Vujović je istakla da će, po završetku radova, projekat podići standarde zaštite životne sredine na evropski nivo i značajno unaprediti kvalitet života građana Niša.

Vučević i Vujović u Nišu

„Drago mi je što sam danas u Nišu, i što imam priliku da se, zajedno sa predsednikom Vlade Milošem Vučevićem, uverim da se radovi odvijaju planiranom dinamikom. Za nas je važno da se radovi završe u roku, jer je ovaj projekat od velike važnosti za građane. Izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda na lokaciji Ciganski ključ, zaštitićemo reku Nišavu jer će se u nju ispuštati prečišćena voda. Naselje Ciganski ključ nalazi se na granici opština Crveni Krst i Palilula, a kanalizaciona mreža će se graditi u tri od četiri gradske opštine – Niška Banja, Crveni Krst i Palilula. Gradimo i manje postrojenje za tretman vode za pranje filtera u fabrici vode Medijana. Kad sve završimo, na teritoriji grada Niša imaćemo preradu otpadnih voda i 85% pokrivenosti kanalizacijom, što je po evropskim standardima. Time ujedno značajno poboljšavamo sanitarne uslove za građane u naseljima koja su do sada bila bez kanalizacije“, rekla je Vujović.

Kapitalni projekat u Nišu

Potpredsednica je istakla da je ovo jedan od najvećih ekoloških projekata u Srbiji, a realizuje ga Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Evropske unije. Ukupna procenjena vrednost iznosi 87 miliona evra.

Kapitalni projekat u Nišu

„Projekat je odraz rešenosti Vlade Republike Srbije da nastavi da unapređuje stanje životne sredine. Deo je vizije Srbija 2027 koji je predstavio predsednik Republike Aleksandar Vučić. Naša vizija do 2027. je da širom Srbije izgradimo 1.108 km nedostajuće kanalizacione mreže, 32 postrojenja za preradu otpadnih voda i da, kad sumiramo, u naredne tri godine u 35 gradova i opština imamo 80% izgrađenosti kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda. To je najbolja potvrda da mislimo o tome kako će izgledati Srbija sutra, jer svako naše ulaganje danas ima za cilj bolji kvalitet života građana sutra“, rekla je Vujović.

Kapitalni projekat u Nišu

Govoreći o ulaganjima u Nišu i Niškom okrugu, Vujović je navela da su u protekle četiri godine uložena značajna sredstva i u manje, ali za građane takođe značajne zelene projekte. Od 2021. do 2024. ukupno je obezbeđeno skoro 130 miliona dinara za bolji kvalitet vazduha kroz ulaganja u zamenu kotlarnica, ložišta u domaćinstvima, pošumljavanje, zaštitu zemljišta, čišćenje divljih deponija.

Kapitalni projekat u Nišu

 

26 maj, 2024

Vujović u Nišu: Nastavićemo da odvajamo sredstva i čistimo divlje deponije širom Srbije

Ministarstvo zaštite životne sredine četvrtu godinu zaredom obezbeđuje značajna sredstva za čišćenje divljih deponija rekla je Vujović i dodala da je do sada, uz podršku Ministarstva, samo u Nišu očišćeno 19 deponija, dok će ove godine biti očišćene još četiri lokacije.

Irena Vujović u Nišu

„Deponija koju danas obilazim nalazi se na obali Južne Morave, između Novog Sela i Mramora na oko 500 metara od prvih kuća. Obezbedili smo sredstva i očistićemo ovu lokaciju kako više ne bi smetala građanima. Naš zajednički zadak je da se potrudimo kako bi sačuvali jednom očišćene lokacije. Država će nastaviti da osluškuje potrebe građana i čistićemo po prioritetu deponije koje im najviše smetaju. Tokom tri prethodne godine očistili smo oko 900 divljih deponija u 72 grada i opštine, a kada se završe projekti u 2024, biće ih očišćeno ukupno 1.119. Građani su naši najvažniji partneri i samo ako podržavamo jedni druge danas, možemo od našeg Niša i naše Srbije da napravimo zelenije mesto sutra“, rekla je Vujović.

Irena Vujović u Nišu

Vujović je istakla da je cilj Srbija bez divljih deponija i da će Ministarstvo zaštite životne sredine nastaviti da odvaja sredstva za ove projekte.

Irena Vujović u Nišu

„Rešavanje problema divljih deponija deo je šireg plana rešavanja jednog od najvećih ekoloških problema u Srbiji – a to je neadekvatno upravljanje otpadom. Obezbedili smo značajna sredstva za izgradnju modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom koji su preduslov da zatvorimo nesanitarne i očistimo divlje deponije. Ambiciozan plan, koji je predsednik Aleksandar Vučić predstavio u sklopu vizije Srbija 2027, jeste da već u narednih nekoliko godina izgradimo devet regionalnih centara gde će se otpad tretirati na najsavremeniji način. To su kapitalni projekti kojima, uz punu podršku predsednika, značajno menjamo zelenu sliku Srbije na bolje“, rekla je Vujović.

Irena Vujović u Nišu

Irena Vujović u Nišu

Irena Vujović u Nišu

Irena Vujović u Nišu

Irena Vujović u Nišu

26 maj, 2024

SAOPŠTENJE Počelo čišćenje divljih deponija

U Novoj Crvenki u opštini Kula, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine uklanja se velika divlja deponija koja je godinama smetala građanima i ugrožavala poljoprivredno zemljište.

Kula 1

Državna sekretarka Sandra Dokić, obišla je danas radove na uklanjanju divlje deponije u opštini Kula i tom prilikom izjavila da je Ministarstvo od 2021. godine izdvojilo ukupno 348 miliona dinara za uklanjanje divljih deponija širom Srbije.

Kula 2

„Zaključno sa ovom godinom biće očišćeno ukupno 1.119 divljih deponija, a među jedinicama lokalne samouprave koje su korisnici ovih sredstava je i opština Kula, koja je dobar primer angažovanja na trajnom rešavanju ovog problema“, navela je Dokić.

Kula 3

Opština Kula je ove godine dobila 2,8 miliona dinara da ukloni divlju deponiju, a prošle godine je takođe preko konkursa dobila sredstva za uklanjanje i rekultivaciju deponije kao i za pošumljavanje.

Kula 4

Kula je jedna od pet opština koja će gravitirati ka RC Rančevo u Somboru, za čiju izgradnju su već obezbeđena značajna sredstva i planirano je da ima izgrađenu transfer stanicu za pretovar otpada. Početkom rada sanitarne deponije u Somboru, biće zatvorene četiri nesanitarne deponije na koje se na nepravilan način decenijama odlaže otpad.

24 maj, 2024

Vujović u Trstu: Zelena tranzicija je prioritet, jer je važna za održiv razvoj i konkurentnost privrede

Vujović Trst 2.jpg

Vujović učestvuje na Poslovnom forumu u sastavu delegacije Vlade Republike Srbije koju predvodi predsednik Vlade Miloš Vučević. Tokom skupa je istakla da su sve aktivnosti Ministarstva usmerene ka zelenoj ekonomiji i održivom razvoju, a samim tim i dobrobiti privrede i građana. Prema njenim rečima, preduslovi za napredovanje u zelenoj tranziciji, jesu dobar strateški i zakonodavni okvir i značajne investicije.

Vujović Trst 3.jpg

„Ministarstvo zaštite životne sredine je poslednjih godina ostvarilo zapažene rezultate kada je reč o usklađivanju propisa. Nastavljamo dalje, i u ovom momentu, u pripremi je još jedan planski dokument od velike važnosti, Strategija zaštite životne sredine – Zelena agenda, kojom će se zaokružiti strateški okvir relevantan za oblast zaštite životne sredine i klimatskih promena. Srbija je ostvarila značajan napredak u usklađivanju domaćeg sa zakonodavstvom Evropske unije, ali pred nama je još izazova, imajući u vidu da EU ima ambicioznu klimatsku politiku. Zelena tranzicija i prilagođavanje privrede jedini su put ka konkurentnosti naših kompanija na evropskom tržištu“, rekla je Vujović.

Vujović Trst 4.jpg

Vujović je navela da je zadatak države da stvara ambijent za zelenu transformaciju, podstakne investicije i pomogne kompanijama da se što pre prilagode sve većim zahtevima EU tržišta.

Vujović Trst 5.jpg

„Srbija, sa ukupnim investicijama države koje premašuju pet milijardi evra, prednjači u odnosu na ostale ekonomije Zapadnog Balkana. Sredstva su, kroz različita ministartsva, opredeljena za izgradnju zelene infrastrukture, prevenstveno u sektoru upravljanja otpadom i otpadnim vodama, kao i poboljšanje kvaliteta vazduha. Država će ispuniti svoje zadatke, ali je nam je na putu tranzicije neophodna i saradnja privrede. Potrebna su nam inovativna rešenja koja vode ka održivoj budućnosti. Zato su nam i ovi susreti važni, jer iskustva zemalja poput Italije i inovativnih italijanskih kompanija za nas su dragocena. Vaše naučene lekcije mogu da doprinesu i bržoj i uspešnijoj zelenoj tranziji srpske privrede. Uverena sam da uz dobru saradnju, možemo da imamo dobre rezultate i da narednim generacijama sačuvamo resurse neophodne za život“, rekla je Vujović.

 

24 maj, 2024

Vujović i Beriš razgovarali o projektima u cilju daljeg unapređenja stanja životne sredine

Vujović Beriš 2.jpg

Vujović je zahvalila partnerima iz UNDP na dosadašnjoj posvećenosti i proaktivnosti, izrazivši uverenje da će trend dosadašnje saradnje u cilju postizanja najboljih mogućih rezultata u narednom periodu ići isključivo uzlaznom putanjom i na dobrobit svih građana Republike Srbije.

Vujović Beriš 3.jpg

„Projekti upravljanja otpadom, otpadnim vodama, hemikalijama, efikasnija zaštita prirode i biodiverziteta, kao i klimatske promene i dalje će biti u fokusu naše saradnje. Važan korak ka daljem unapređenju kvaliteta vazduha je i novi Zakon o zaštiti vazduha na čemu trenutno posvećeno radimo uz podršku naših partnera“, istakla je Vujović.

Vujović Beriš 4.jpg

Govoreći o zajedničkim projektima na kojima se uspešno radilo, Vujović je navela „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji sprovodi UNDP, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine. Rezultate ovog značajnog projekta, kako je rekla, predstaviće na predstojećem poslovnom forumu Italija-Srbija, koji se održava 24. maja 2024. godine u Trstu.

Vujović Beriš 5.jpg

Beriš je naglasio da je saradnja UNDP i Ministarstva zaštite životne sredine na izuzetno visokom nivou, da će tim ove međunarodne organizacije nastaviti započete aktivnosti, kao i da UNDP ostaje otvoren za nove oblike saradnje koja će doprineti unapređenju zaštite životne sredine u Republici Srbiji.

Vujović Beriš 6.jpg

 

23 maj, 2024