Vesti
Vujović u Užicu održala hitan sastanak nadležnih službi zbog požara na deponiji „Duboko“
Vujović je sazvala hitan koordinacioni sastanak nadležnih službi kako bi se organizovanom i brzom akcijom požar što pre stavio pod kontrolu.

„Zbog neophodnosti hitne reakcije, ponovo sam danas u Užicu, gde sam održala sastanak nadležnih službi, na kojem smo odredili prioritetne aktivnosti. Za građane je važno da znaju da su sve službe koje mogu da doprinesu uključene i da se neumorno radi na rešavanju problema. Želim da zahvalim MUP-u, Sektoru za vanredne situacije, Helikopterskoj jedinici, Srbijavodama, kao i svim javno-komunalnim i privatnim preduzećima koja su obezbedila tešku mehanizaciju. Oko 90 kamiona i bagera, angažovano je u prethodnim danima i udruženim kapacitetima činimo sve kako bi se požar u najkraćem roku stavio pod kontrolu. Situacija je, u odnosu na jutarnje časove, dosta bolja“, rekla je Vujović.

Vujović je navela da je sramotno da, čak i ovu tešku situaciju, u kojoj bi svi trebalo da se ujedine i da daju doprinos, pre svega zbog građana Užica i okoline, pojedinci koriste za skupljanje jeftinih političkih poena, i umesto da pomognu organizuju protest.

„Ironično je da upravo oni koji su 2005. godine osnovali regionalno preduzeće, a 2011. godine otvorili ovu deponiju, kada su svojom nestručnošću i neznanjem doveli Užičane u ovu situaciju, danas predvode protest zbog požara, kojeg možda ne bi ni bilo, da su preduzeli sve propisane mere prilikom izgradnje deponije. Za razliku od onih koji nisu ništa uložili da od deponije u Užicu naprave savremen regionalni centar za upravljanje otpadom, mi ćemo se ponašati odgovorno prema građanima. Uskoro će biti izabran izvođač za realizaciju kapitalnog projekta stabilizacije i modernizacije deponije ‘Duboko’, za koji smo izdvojili značajna sredstva. Kad to završimo, otpad će se na ovoj deponiji tretirati propisno, po najsavremenijim standardima, a građani neće morati da brinu najmanje u narednih 20 godina“, rekla je Vujović.

Koordinacionom sastanku prisustvovali su predstavnici MUP-a iz Sektora za vanredne situacije, Vojske Srbije, Instituta za javno zdravlje „dr Milan Jovanović Batut“, Ministarstava zdravlja, poljoprivrede, zaštite životne sredine, Srbijavoda i Srbijašuma, i drugi.
Postavljena merna stanica u Lunovom selu kod Užica, bliže deponiji “Duboko”
U Lunovom selu kod Užica, bliže deponiji “Duboko”, postavljena je mobilna automatska merna stanica Agencije za zaštitu životne sredine.

Prema preliminarnim podacima mobilne automatske merne stanice, tokom prethodna 24 sata nije zabeleženo prekoračenje graničnih vrednosti koncentracija parametara kvaliteta vazduha.

Stanica je opremljena instrumentima za merenje koncentracije suspendovanih čestica RM10 i RM2.5, sumpor-dioksida SO2, azot-dioksida NO2, ugljen-monoksida SO, benzena, toluena i ksilena, čije srednje dnevne koncentracije nisu prelazile granične vrednosti.

Potpredsednica Vujović sinoć u Užicu: Uverila sam se da se sve čini da se požar što pre lokalizuje i ugasi
Vujović je obišla lokaciju zajedno sa načelnikom Sektora za vanredne situacije MUP-a Lukom Čaušićem i gradonačelnicom Jelenom Raković Radivojević, nakon čega je prisustvovala sednici štaba za vanredne situacije kako bi se utvrdili naredni koraci.
„Trudimo se da svi budemo maksimalno angažovani kako bi se požar što pre lokalizovao. Želim da zahvalim pripadnicima MUP-a, štabu za vanredne situacije koji su ovde na terenu, vatrogasnim ekipama. Hvala i svim lokalnim samoupravama, kao i privatnim putarskim preduzećima koji su svoju mehanizaciju usmerili u Užice, kako bi se što pre ugasio požar. Ovakve scene i situacije moraju da postanu prošlost u Srbiji. Vlada Srbije intenzivno radi na tome da što pre modernizujemo regionalne i reciklažne centre širom Srbije. ‘Duboko’ je svakako prioritet, ali je i najkompleksniji projekat koji zahteva obimne radove, posebno imajući u vidu da će se, dok se radovi izvode, i dalje odlagati otpad na ovoj lokaciji“, rekla je Vujović.
Vujović je podsetila da je Ministarstvo u 2021. godini već uložilo 96 miliona dinara kako bi se proširilo telo deponije, uradila stabilizacija i sprečilo nastajanje klizišta, a uz projekat čija realizacija uskoro kreće, mogućnost novog požara i zagađenja biće svedena na minimum.
„U najkraćem roku krenuće se u odabir izvođača, a nakon toga sledi projektovanje koje ćemo nastojati maksimalno da skratimo. Zamolićemo i kreditore da ubrzaju svoje procedure, kako bismo što pre mogli da krenemo sa radovima. Po realizaciji projekta, vek trajanja deponije biće najmanje dvadeset narednih godina“, rekla je Vujović dodajući da je došla u Užice kako bi se na terenu uverila da ima dovoljno mehanizacije.
„Moramo da radimo brže i da saniramo ovu situaciju što pre. Čeka nas veliki posao kako bi ‘Duboko’ postalo regionalni centar po evropskim standardima i najmoderniji centar u ovom delu Srbije“, rekla je Vujović.
Obaveštenje povodom požara na deponiji „Duboko“ u Užicu
U ovom trenutku na terenu su pripadnici štaba za vanredne situacije koji čini sve kako bi se požar lokalizovao i ugasio. Pored vatrogasne ekipe angažovana je i dodatna mehanizacija.
Ministarstvo zaštite životne sredine ubrzano radi na rešavanju ovog višedecenijskog problema, koji je jedan od najkompleksnijih i najzahtevnijih problema, kako bi se mogućnost izbijanja požara i zagađenja svela na minimum.
U sklopu realizacije kapitalnog projekta modernizacije i proširenja užičke deponije „Duboko“, u prvoj fazi biće uloženo 30 miliona evra. U narednom periodu očekuje se izbor izvođača i početak radova.
Po realizaciji projekata, otpad će se tretirati po najsavremenijim standardima.
Podrška merama zaštite vazduha u lokalnim samoupravama u Srbiji
Poziv je namenjen opštinama i gradovima koji imaju planove kvaliteta vazduha, kratkoročne akcione planove ili su uključili mere zaštite vazduha u svoja strateška dokumenta. Jedinice lokalne samouprave koje su planskim dokumentima definisale mere unapređenja kvaliteta vazduha mogu da konkurišu za sufinansiranje jedne odabrane mere u visini do najviše 70% ukupne vrednosti njene primene.
Sprovođenje mera koje se prijavljuju na ovaj poziv treba da doprinese i realizaciji nacionalnog Programa zaštite vazduha za period 2022-2030, koji je Republika Srbija usvojila u decembru 2022. godine.
Prijave se mogu slati do 31. maja 2024. godine putem onlajn platforme na:
https://www.undp.org/sr/serbia.
Vujović potpisala ugovore sa 38 JLS: Nastavljamo sadnju širom Srbije

Vujović je istakla da su ovi projekti od velikog značaja, jer su deo paketa mera za unapređenje kvaliteta vazduha.
„Na osnovu ugovora koje smo danas potpisali, nastavićemo sa akcijama sadnje širom Srbije. U protekle tri godine, kroz naše javne konkurse, Srbija je bogatija za 250.000 sadnica. Ove godine smo, kako bismo ubrzali ove važne projekte, opredelili još veća sredstva nego u 2023. godini. Trudićemo se da izađemo u susret svim lokalnim samoupravama koje imaju potrebu da ozelene ili pošume deo svoje teritorije. Ovo je važna mera za bolji kvalitet vazduha, što je naš strateški cilj“, izjavila je ministarka Vujović.
Podaci iz Druge nacionalne inventure šuma pokazuju da je 2006. godine šumovitost Srbije bila 29,1 odsto, dok danas iznosi 39,01 odsto teritorije zemlje.
„Srbija se približila evropskom proseku koji iznosi 41 odsto teritorije i baš zato moramo da nastavimo da radimo, da održimo i ubrzamo pozitivan trend. Ove godine smo opredelili značajana sredstva, a želim da zahvalim i lokalnim samoupravama koje i same finansiraju projekte sadnje na svojoj teritoriji, jer su ti projekti od neprocenjivog značaja za građane“, rekla je Vujović.
Najveći iznos sredstava po konkursu u 2024. godini dobio je Grad Novi Sad, kako bi se, kroz novu sadnju ublažile i otklonile posledice olujnog nevremena koje je prošlog leta pogodilo grad. Sredstva su dobili i Raška, Dimitrovgrad, Opovo, Šabac, Zrenjanin, Bački Petrovac, Pirot, Novi Sad, Novi Pazar, Trstenik, Leskovac, Vranje, Srbobran, Osečina, Kula, Inđija, Kikinda, Titel, Rača, Šid, Irig, Vrnjačka Banja, Sombor, Čačak, Ljubovija, Niš, Beočin, Kladovo, Kruševac, Vladimirci, Kragujevac, Kraljevo, Subotica, Nova Crnja, Bosilegrad, Arilje, Smederevska Palanka i Senta.
Vujović: Novo postrojenje za odsumporavanje u TENT A od neprocenjivog značaja za kvalitetniji vazduh za Beograđane

Vujović je istakla da o značaju projekta najbolje govore podaci Agencije za zaštitu životne sredine, prema kojima je termoelektrana u Obrenovcu bila najveći emiter štetnih materija, a upravo zahvaljujući ovoj investiciji rešen je problem aerozagađenja iz ovog izvora.

„Novo postrojenje je od neprocenjive važnosti za sve građane Beograda. Građeno je po najsavremenijim tehnologijama, višestruko će smanjiti emisije sumpor-dioksida, dok je emisija praškastih materija svedena na evropske standarde. Za životnu sredinu je važno i što će se sumpor-dioksid koristiti za pravljenje gipsa, u skladu sa principima cirkularne ekonomije kao važnom delu Zelene agende, kojoj smo posvećeni. Sve govori u prilog tome da je u Beogradu realizovan najveći zeleni projekat i da je Vlada Srbije izuzetno posvećena unapređenju kvaliteta vazduha i životne sredine u celini“ – rekla je Vujović.

U novo postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u TENT A uloženo je 215 miliona evra. Vujović je navela da država kontinuirano ulaže u stara postrojenja i u skladu sa Nacionalnim planom za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija koje potiču iz starih velikih postrojenja za sagorevanje (NERP), dodajući da je do sada uloženo više od 400 miliona evra.

„Projekat koji smo obišli je ključan za unapređenje kvaliteta vazduha u Beogradu i okolini. Hvala svima koji su učestvovali u njegovoj realizaciji, i koleginici Đedović Handanović što je posvećena svim važnim projektima koji doprinose boljem kvalitetu životne sredine za građane Srbije. Pored ovog važnog projekta, očekuju nas i nova značajna ulaganja u narednom periodu, ne samo u Beogradu, već širom Srbije. Zaštita živote sredine jedan je od glavnih prioriteta u radu Vlade Srbije i sigurna sam da ostati visoko na listi prioriteta i u budućoj Vladi“, rekla je Vujović.

Obilasku postrojenja koje je izgrađeno zajedničkim zalaganjem domaćih i japanskih stručnjaka i primenom najsavremenijih tehnologija, prisustvovali su i zamenik ministra spoljnih poslova Japana Jasuši Hosake, delegacija iz Japana, kao i predstavnikci „Elektroprivrede Srbije”.
Ministarki Vujović priznanje opštine Gornji Milanovac „Zlatna medalja – Takovski ustanak“

Ministarki Vujović priznanje je uručeno na svečanosti povodom dana opštine, a kako je istakla, rezultat je dobre saradnje i zajedničkog zalaganja republičkog i lokalnog nivoa, za bolji i čistiji Gornji Milanovac.
„Uz podršku Ministarstva koje vodim, Gornji Milanovac je pre dve godine očistio 28 lokacija i postao prva opština bez divljih deponija u Srbiji. Prva je opština u kojoj smo započeli kapitalni projekat izgradnje nedostajuće kanalizacije i biće među prvima u kojoj je tako važan projekat i realizovan. Pokrivenost kanalizacionom mrežom biće tada iznad 90% što je po evropskom standardu. Gornji Milanovac je i samostalno radio na unapređenju kvaliteta vazduha, jer je grejanje u gradskoj toplani prebačeno na biomasu, a uspeli su i ove godine da iskoriste podršku Ministarstva i dobiju sredstva za zamenu kotlova u osnovnoj školi“, navela je ministarka.
Vujović je istakla da je u protekloj deceniji država mnogo uradila na stabilizaciji javnih finansija i zato danas ima dovoljno sredstava i za zelene investicije.
„Danas imamo jasnu viziju zelene budućnosti, plan i projekte kako bi se taj cilj, uz punu podršku predsednika Vučića, i dostigao. To su pre svega projekti izgradnje kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, poput ovog koji realizujemo u Gornjem Milanovcu, zatim izgradnja modernih regionalnih i reciklažnih centara, i projekti kojima se utiče na bolji kvalitet vazduha. Ovim projektima napravićemo veliku razliku koja će uticati na bolji kvalitet života za sve“, rekla je Vujović.
Ministarka se osvrnula i na simboliku vezanu za 23. april, dan kada je, 1815. godine, u Takovu podignut drugi Srpski ustanak. „Srbi su se u toj borbi izborili za samostalnost od Osmanskog carstva, koja je omogućila dalji ekonomski i društveni razvoj. I danas, 209 godina kasnije, naša borba za razvoj i prosperitet države neprestano traje i neće se zaustaviti. Imajući u vidu bogatu istoriju naše zemlje, koja se gradila baš na ovim prostorima, izuzetna mi je čast što sam dobitnica priznanja ‘Zlatna medalja – Takovski ustanak’“, poručila je Vujović.
Ministarki Vujović ključ grada i Povelja počasnog građanina Šapca

Vujović je zahvalila gradonačelniku Aleksandru Pajiću i svim građanima što su prepoznali zalaganje Ministarstva, ističući da je ovo priznanje kruna marljivog rada na rešavanju višedecenijskih ekoloških problema u Šapcu.
„Veliki uspeh koji smo zajedno ostvarili, jeste sanacija i rekultivacija ekološke bombe Šapca – nesanitarne deponije ‘Dudara’. Uspeli smo da završimo ogroman posao, od suštinskog značaja za Šapčane, jer je deponija koja se prostirala uz obalu reke Save, na 500 metara od centra grada i na samo 100 metara od prvih stambenih zgrada, decenijama smetala građanima. Posebno želim da se zahvalim vrednim radnicima koji su obavili značajan posao i završili sve radove pre dogovorenog roka. Možemo da budemo ponosni što budućim generacijama ne ostavljamo u nasleđe smetlište, već zelenu oazu i čistiji Šabac“, rekla je Vujović.

Vujović je dodala da je Ministarstvo zaštite životne sredine uložilo značajna sredstva i u druge projekte u Šapcu, kojima je cilj unapređenje kvaliteta vazduha, poput ozelenjavanja, zamene individualnih ložišta, zamene kotlarnica u pet škola, dok je u planu zamena kotlova u još četiri škole.
„Za građane je važno da znaju da će zaštita životne sredine ostati visoko na listi prioriteta i budućoj Vladi Srbije. I dalje će se razgovarati sa zainteresovanim građanima, kako bi se izlazilo u susret njihovim potrebama. Čvrsto verujem da ćemo, uz punu podršku predsednika Aleksandra Vučića, uspeti da ostvarimo ambiciozne planove za zelenu budućnost. Svojevremeno smo, kada mnogi nisu verovali, uspeli da umrežimo Srbiju autoputevima i građani Šapca osećaju taj benefit, jer do Beograda stižu za 45, a do Rume za 15 minuta. Pokazali smo građanima da možemo da realizujemo velike projekte i nećemo posustati sve dok, projekat po projekat, ne podignemo kvalitet životne sredine i kvalitet života svih“, rekla je Vujović.

Ministarka je zahvalila što je laureat tradicionalne Aprilske nagrade Šapca za 2024. godinu i pozvala gradstvo rukovodstvo da nastavi da kandiduje kvalitetne projekte koji će, uz podršku države, uticati na bolji kvalitet životne sredine u Gradu Šapcu.
Sertifikacija za servis klima uređaja obavlja se po istim propisima već osam godina
Regulativa koja se odnosi na sticanje sertifikata A (za stacionarne uređaje – npr. klime) i sertifikata B (za pokretne uređaje – npr. klimatizacione sisteme motornih vozila) nije menjana osam godina, od kada su propisi i stupili na snagu.
Zakon o zaštiti vazduha koji propisuje da je zabranjeno stavljanje u promet na malo supstanci koje oštećuju ozonski omotač i fluorovane gasove sa efektom staklene bašte u primeni je od 2009. godine. Način postupanja sa pomenutim gasovima, kao i uslovi za izdavanje dozvola, definisani su Uredbom koja je stupila na snagu 2014, a 2016. godine i Uredba o sertifikaciji lica koja obavljaju određene delatnosti u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i određenim fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte, dokument kojim je omogućeno je sticanje A i B sertifikata.
Tokom osam godina primene propisa, organizovane su obuke za sticanje sertifikata u pet gradova, u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu i Kaću. Ministarstvo objavljuje spisak servisa kojima je izdata dozvola na zvaničnoj internet stranici: https://www.ekologija.gov.rs/dozvole-obrasci/zastita-vazduha-i-ozonskog-omotaca
Budući da tokom osam godina nije bilo nikakvih novina u propisima, kao i da su organizovne obuke za zainteresovane strane, ne postoji nijedan razlog za prepreku u procesu pribavljanja sertifikata.
Do danas, obuku i ispit za sertifikat A uspešno je završilo 869 lica, od kojih je njih 426 podnelo zahtev Ministarstvu za dobijanje sertifikata i do sada je sertifikovano njih 392, dok je 34 u proceduri. Obuku za sticanje sertifikata B uspešno je završilo 511 lica, od čega je 174 podnelo zahtev za dobijanje sertifikata, sertifikovano je njih 114, dok ih je 60 u proceduri.
U ovom momentu ne postoji preopterećenost raspoloživih kapaciteta za obuku, a time ni potreba za dodatnim centrima. Ukoliko se ispostavi da su raspoloživi kapaciteti nedovoljni, Ministarstvo zaštite životne sredine će preduzeti sve korake kako bi se uspostavili novi centri za obuku.
Vujović obišla novo postrojenje za termički tretman otpada izgrađeno po najvišim EU standardima

Vujović je postrojenje obišla zajedno sa predsednikom privremenog organa Grada Beograda Aleksandrom Šapićem i predstavnicima privatnih partnera. Ministarka je tom prilikom istakla da je kompleks u Vinči jedan od najmodernijih i da radi u skladu sa evropskim standardima.

„Pravo je zadovoljstvo videti kako funkcioniše probni rad postrojenja koje će obezbeđivati toplotnu energiju za više od 25.000 stanovnika i električnu energiju iz otpada za oko 35.000 Beograđana, u skladu sa principima cirkularne ekonomije. Postrojenje je izgrađeno po najvišim standardima i spremno da ispuni sve uslove zaštite životne sredine prema najbolje dostupnim tehnologijama. Ono što je i za mene kao ministarku zaštite životne sredine posebno važno, jeste što u sklopu postrojenja postoje najmoderniji sistemi za sprečavanje aerozagađenja i u slučaju minimalnih prekoračenja, zaustavio bi se automatski čitav proces. Zadovoljna sam što u Gradu Beogradu, koji ima veliki broj stanovnika i u kojem se generišu velike količine otpada, imamo jedan ovakav centar“, naglasila je ministarka Vujović.

Vujović je navela da se očekuje da u sklopu centra u Vinči, uskoro bude izgrađeno i postrojenje za sakupljanje i tretman deponijskog gasa, koji će biti sakupljen i iskorišćen za proizvodnju električne i toplotne energije.

„U Vinči se danas tretira i građevinski otpad, izgrađena je deponija inertnog otpada, imamo postrojenje za tretman procednih voda. Drago mi je što sam se uverila da radi i nova sanitarna deponija, gde se otpad odlaže na propisan način. Stara deponija na kojoj se nepravilno odlagao otpad više od 40 godina je zatvorena, a biće i sanirana. Sada je na svima nama da podižemo svest građana da svako da doprinos kako bi unapredili zaštitu životne sredine, jer danas možemo da izaberemo da ne pravimo smetlišta, već da otpad odlažemo propisno, kako bi se ovde u Vinči na najbolji način i tretirao“, rekla je Vujović.
Obeležen Dan zaštite prirode Srbije

Ovaj datum je odabran, jer je na taj dan 1949. godine prvi put ustanovljen status jednog područja kao zaštićenog prirodnog dobra u Srbiji, a to su vodopadi u okviru Spomenika prirode „Velika i Mala Ripaljka“.

Pod zaštitom države nalazi se površina od 9,21% teritorije Srbije i više od 20% pod ekološkom mrežom. Strogo je zaštićeno 2.633 divljih vrsta, bogat je genofond divljih i gajenih biljnih i životinjskih vrsta i varijeteta koji predstavljaju nezamenljive resurse za razvoj mnogih privrednih grana. Mnoga područja su pod međunarodnom zaštitom kao proglašena ili kandidovana u okviru međunarodnih konvencija kao što su Ramsarska i Bernska konvencija, rezervati biosfere, područja od značaja za ptice, biljke, leptirove, a identifikovana su i buduća Natura 2000 područja.

Obeležavanja Dana zaštite prirode Srbije ove godine je upriličeno u Predelu izuzetnih odlika „Stolovi“ kod Kraljeva u organizaciji Javnog preduzeća „Srbijašume“, čemu je prisustvovala državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Ivana Hadži Stošić.

„Srbija je jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta u Evropi, sa brojnim specifičnostima i kompleksan je zadatak koji imamo da ovo bogatstvo očuvamo i zaštitimo. Kako je priroda na globalnom nivou, a i u Srbiji, pod pritiskom različitih faktora ugrožavanja, ona može biti zaštićena samo uz snažnu i koordinisanu saradnju svih relevantnih aktera, na čemu Ministarstvo zaštite životne sredine svakodnevno radi “, izjavila je Hadži Stošić.
Vujović predsedavala sastankom Radne grupe za implementaciju ciljeva Zelene agende

Tokom sastanka su predstavljene dosadašnje aktivnosti Ministarstva zaštite životne sredine, važne za ispunjenje ciljeva Radne grupe, poput ulaganja u sisteme za monitoring, izveštavanje i verifikaciju emisija gasova sa efektom staklene bašte, infrastrukturne projekte, planirane dalje investicije, kao i nacionalni i regionalni projekat koji se odnosi na Zelenu agendu.

„Preduslov da Radna grupa bude efikasnija i da uspešno ispunimo sve ciljeve Zelene agende, jeste da radimo zajedno, što se pre svega odnosi na sektore zaštite životne sredine, energetike, poljoprivrede, transporta i privrede, ali i na sve ostale koji učestvuju u njenom radu“, naglasila je ministarka Vujović.
Prema njenim rečima, u Srbiji je od početka Zelena agenda vezana za primenu zahteva Evropske unije – najpre onih u sklopu Poglavlja 27, ali i ostalih poglavlja iz Klastera 4.

„Moramo da nastavimo da radimo na usklađivanju sa zahtevima EU i verujem da će početak pregovora biti snažan podsticaj napretku procesa pristupanja, što će ubrzati i dostizanje ciljeva Zelene agende. Trenutno je u izradi Strategija zaštite životne sredine – Zelena agenda, kojim se definišu pravci razvoja koji se poklapaju sa pet stubova Zelene agende za Zapadni Balkan a to su dekarbonizacija, cirkularna ekonomija, borba protiv aerozagađenja, zaštita i očuvanje prirode i biodiverziteta i uspostavljanje održivih lanaca za snabdevanje hranom i ruralni razvoj. U Radnu grupu za izradu ovog planskog dokumenta uključeni su predstavnici više ministarstva i drugih institucija, kao i nevladine i organizacije civilnog društva, što nam obezbeđuje širi društveni konsenzus o ovoj važnoj temi, što i jeste naš cilj“, rekla je Vujović.

Ministarka je istakla da Zelena agenda nije samo moderan trend, već mora da se nametne kao moralni imperativ. „Za to je neophodno da moralna obaveza svakog pojedinca bude da da svoj doprinos, kako bi zajedno čuvali planetu“, rekla je Vujović.
Vujović potpisala ugovore – Kreće se u rešavanje problema tri nesanitarne deponije u Topoli, Subotici i Prokuplju
Vujović je potpisala ugovore sa predstavnicima lokalnih samouprava, kojima se obezbeđuju značajna sredstva za prvu fazu radova u sklopu projekta sanacije, zatvaranja i rekultivacije nesanitarne deponije „Torovi“ u Topoli, sanaciju i rekultivaciju nesanitrne deponije-smetlišta „Aleksandrovačka bara“ u Subotici prva i druga faza, i za sanaciju i remedijaciju nesanitarne deponije „Dunek“ u Prokuplju.
„Danas sam potpisala važne ugovore, na osnovu kojih ćemo u Topoli, Subotici i Prokuplju krenuti u rešavanje problema nesanitarnih deponija, na kojima se decenijama nepropisno odlagao otpad i time narušavala životna sredina. Naš strateški cilj je Srbija bez nesanitarnih deponija, i zato svake godine odvajamo značajna sredstva kako bismo, u gradovima i opštinama u kojima postoji alternativna lokacija za odvoženje otpada, zatvorili i sanirali nesanitarne deponije. Izgradnjom regionalnih i reciklažnih centara širom Srbije, što je deo vizije Srbija 2027, ujedno stvaramo neophodan preduslov za dalje zatvaranje nesanitarnih deponija, čime ćemo doprineti boljem kvalitetu života građana“, rekla je Vujović.
Ministarka je naglasila da je za projekte zatvaranja, sanacije ili rekultivacije nesanitarnih deponija ove godina obezbeđeno milijardu dinara. U prethodnim godinama, zatvoreno je i rekultivisano sedam nesanitarnih deponija: „Stanjevine“ u Prijepolju, „Sovljak“ u Bogatiću, „Mileševo“ u Bečeju, „Prelići“ u Čačku, „Osaonica“ u Trsteniku, deponija jalovine u Zajači i „Druglići“ u Priboju. U 2023. počeli su radovi na sanaciji još četiri velike nesanitarne deponije u Šapcu, Rumi, Zrenjaninu i Požegi. Uz tri deponije u Topoli, Subotici i Prokuplju za koje je danas potpisan ugovor, u narednom periodu biće rešen problem ukupno 14 nesanitarnih deponija.
Vujović potpisala ugovor, kreće modernizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Pirotu
Vujović je istakla da je izgradnja kompostane korak napred ka modernizaciji regionalnog centra, gde će se i zeleni otpad tretirati po savremenim standardima.
„Izgradnja kompostane u Pirotu je značajan projekat. Postrojenje će imati kapacitet da tretira 12.000 tona otpada godišnje, i to zelenog baštenskog i biorazgradivog otpada, kao i mulja iz budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Pirotu. Otpad tretiran u kompostani moći će ponovo da se upotrebi u skladu s principima cirkularne ekonomije. Kompost nastao od zelenog otpada, koji je i najkvalitetniji, može da se koristi u poljoprivredi, a tretiran biorazgradivi otpad i mulj mogu dalje da se koriste kao prekrivka na telu deponije ili u građevinske svrhe. Za građane je važno da znaju da, što se više otpada bude tretiralo i ponovo upotrebilo, to znači da će se manje količine odlagati na deponiju, čime se produžava vek njenog korišćenja i doprinosi boljoj zaštiti životne sredine“, naglasila je Vujović.
Ministarka je navela da očekuje da će radovi na izgradnji početi u 2024. godini, dok je rok za realizaciju dve godine.
Regionalni centar u Pirotu operativan je od 2013. godine i predstavlja primer dobre prakse kada je reč o upravljanju otpadom. Efikasniji rad Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Pirotu deo je vizije Srbija 2027 koju je predstavio predsednik Aleksandar Vučić. Ministarstvo zaštite životne sredine je za ovaj projekat obezbedilo sredstva iz kreditne linije Evropske banke za obnovu i razvoj i Francuske razvojne agencije. Aktivnosti na daljem unapređenju Regionalnog centra u Pirotu, pored izgradnje kompostane, predviđaju i zatvaranje ćelije 1 deponije i izgradnju ćelije 2, zatim izgradnju sistema za prikupljanje i tretman biogasa i procednih voda, kao i nadogradnju skladišnog prostora.
Vujović potpisala ugovore: Odvajamo sve veća sredstva za prirodna dobra od nacionalnog značaja

Vujović je istakla da je za zaštićena područja obezbeđeno čak 500 miliona dinara, koji će u potpunosti biti utrošeni u tekućoj godini i za područja koja će u 2024. godini biti stavljena pod zaštitu države.

„Ministarstvo koje vodim nastoji da iz godine u godinu izdvaja sve veća sredstva za sufinansiranje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog značaja. Pre pet godina je u te svrhe izdvojeno 229 miliona dinara, dok smo ove godine izdvojili dvostruko više. Obezbedili smo 500 miliona dinara što je za 40 odsto više u odnosu na prethodnu godinu i najveći iznos do sada opredeljen za naše bisere prirode. Razvojne mogućosti Srbije moguće je u potpunosti uskladiti sa potrebama i očuvanjem prirode. Zato se nadam da ćemo uz zajednički trud i rad učiniti da buduće generacije prepoznaju ovaj period kao ključan u borbi za zaštitu prirode, a koja počinje upravo kroz dobro zakonodavno utemeljenje i dobro upravljanje zaštićenim područjima“, rekla je Vujović.
Opredenjena sredstva upravljači će koristiti za rad i opremanje čuvarske službe, obeležavanje zaštićenih područja, infrastrukturne, edukativne aktivnosti, monitoring vrsta i staništa i naučno-istraživačke projekte.

„Drago mi je što su upravljači zadovoljni sredstvima koja smo im obezbedili za ovu godinu. Projekti koje će, uz našu podršku realizovati, podići će na viši nivo zaštitu prirode. Primera radi, iz ovih sredstava realizovaćemo projekat koji je u planu 40 godina, a u pitanju je uređenje riblje staze u zaštićenom području PIO ‘Dolina Pčinje’. Radićemo istim intenzitetom i ubuduće, kako bismo sačuvali prirodne dobra i omogućili budućim generacijama njihovo održivo korišćenje“, rekla je Vujović.
Vujović sa studentima: Stručna praksa će obogatiti znanja i doprineti budućem razvoju karijere mladih

Vujović je navela da se program stručne prakse u Ministarstvu sprovodi drugu godinu zaredom, kao i da će je u školskoj 2023/2024. godini obaviti 37 studenata master i osnovnih akademskih studija sa različitih fakulteta.

„Drago mi je što sam danas u prilici da pozdravim studente Univerziteta u Beogradu koji su se prijavili za program stručne prakse u Ministarstvu koje vodim. Raduje me što vidim da je među mladima veliko interesovanje za oblast zaštite životne sredine, jer smo ove godine dobili dvostruko više studenata na praksi, nego prethodne godine. Praksa će trajati od četiri do šest nedelja, zavisno od fakulteta, a podrazumeva prezentacije, obuke i mentorski rad u svim sektorima Ministarstva. Studenti će dobiti i potvrde da su obavili stručnu praksu u Ministarstvu, ali za mlade je mnogo važnije što će dobiti priliku da steknu znanja koja će im kasnije pomoći da grade karijere i uspešno realizuju buduće zelene projekte“, rekla je ministarka.

Stručna praksa predviđena je Programom saradnje u pružanju podrške javne uprave visokoškolskim ustanovama u obrazovnom procesu za 2023/2024. godinu, koji koordinira Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.
U Ministarstvu zaštite životne sredine, praksu će obavljati ukupno 37 studenata koji dolaze sa sledećih beogradskih fakulteta: Biološkog, Hemijskog, Fizičkog, Tehološko-metalurškog, Geografskog, Rudarsko-geološkog, Šumarskog, Poljoprivrednog, Pravnog i Fakulteta političkih nauka.
Ministarka Vujović: Očuvanje šuma je naš generacijski zadatak za budućnost

Vujović je istakla da Ministarstvo koje vodi ima veoma uspešnu saradnju sa Šumarskim fakultetom, u zajedničkom cilju da se šume u Srbiji prošire, unaprede i sačuvaju.
„Ministarstvo koje vodim iz godine u godinu daje svoj doprinos kroz sufinansiranje projekata pošumljavanja i ozelenjavanja širom Srbije. Od 2018. do 2023. godine dodelili smo više od 400 miliona dinara za pošumljavanje preko 1.000 hektara. U protekle tri godine, samo putem naših javnih konkursa, Srbija je bogatija za 250.000 novih sadnica. Kroz javni konkurs u tekućoj godini, obezbedili smo 200 miliona dinara, što je dvostruko više u odnosu na 2023. godinu“, izjavila je Vujović.
Prema njenim rečima, Ministarstvo neprekidno radi i na unapređenju i očuvanju zaštićenih područja kojih u Srbiji ima 473, a prostiru se na 8,65% teritorije.
„Sa planiranim proširenjem područja pod zaštitom za ovu godinu na 9,21% ukupne teritorije i uz površinu koju obuhvata ekološka mreža, očekujem da do kraja godine pod zaštitom bude oko 30% od ukupne površine naše zemlje. Time će Srbija znatno pre roka ispuniti cilj Konvencije o biodiverzitetu da se pod zaštitu stavi 30 odsto kopnenih i vodenih ekosistema do 2030. godine. Važno je istaći i da iz godine u godinu uvećavamo iznos sredstava za održavanje i unapređenje naših bisera prirode. U 2020. je u te svrhe bilo opredeljeno 229 miliona dinara, dok je za 2024. godinu obezbeđen najveći iznos do sada od 500 miliona dinara“, naglasila je Vujović.
Ministarka je navela i da je, prema podacima iz Druge nacionalne inventure šuma, šumovitost Srbije sa 29,1% iz 2006. godine porasla na trenutnih 39,01% teritorije, što znači da se Srbija približila evropskom proseku od 41%. Vujović je navela da su zelene oaze, posebno u urbanim sredinama, podložne brojnim pritiscima uključujući i klimatske promene, zbog čega je više nego ikada, neophodna saradnja svih relevantnih institucija u njihovom očuvanju.

„Zaštita i očuvanje šuma je naš generacijski zadatak za budućnost i na tome ćemo, sa našim partnerima, predano raditi i u narednom periodu“, poručila je Vujović.
Vujović potpisala ugovore za projekte unapređenja kvaliteta vazduha u 65 gradova i opština širom Srbije

Ugovori su potpisani za dodelu ukupno 700 miliona dinara kroz tri javna konkursa, za projekte zamene kotlova u toplanama i javnim ustanovama, podršku zameni individualnih ložišta i uklanjanje divljih deponija.

„Danas sam potpisala ugovore koji su namenjeni unapređenju kvaliteta vazduha i zemljišta i za koje smo obezbedili značajna sredstva. Čestitam gradovima i opštinama koji su ove godine kandidovali kvalitetne projekte i tako uspeli da iskoriste priliku da, uz podršku Ministarstva koje vodim, unaprede kvalitet života građana u svojim sredinama. Važno je da svi koji su dobili sredstva, što pre počnu i sa radovima na terenu, kako bi se u najkraćem roku realizovali ovi projekti, važni za građane – rekla je Vujović.

Vujović je istakla da Ministarstvo zaštite životne sredine već četvrtu godinu zaredom raspisuje javne konkurse koji za cilj imaju bolji kvalitet vazduha i zemljišta, jer se pokazalo da su te mere dale dobar rezultat. Tokom prethodnih godina, kroz konkurse zamenjen veliki broj kotlarnica u gradovima poput Valjeva, Kosjerića, Smedereva, Užica, podržano je i više od 3.000 domaćinstava da zamene kućna ložišta i očišćeno je oko 900 divljih deponija.

„I ove godine smo opredelili značajna sredstva za podršku lokalnim samoupravama u realizaciji ekoloških projekata. Na osnovu ugovora koje sam danas potpisala, menjaćemo kotlove u Knjaževcu, Ivanjici, Valjevu, Kraljevu, Požarevcu, Vrnjačkoj Banji, Čačku i u brojnim drugim gradovima i opštinama. Pozivam sve zainteresovane lokalne samouprave da pripremaju projekte, jer ćemo raspisati javni konkurs za dodelilu preostalih sredstava. Ministarstvo koje vodim će uvek rado podržati projekte koji za cilj imaju bolji kvalitet vazduha i života stanovnika“, rekla je Vujović.

Vujović u Bečeju potpisala ugovor za kapitalni projekat: Krećemo u modernizaciju i proširenje prečistača otpadnih voda

„Danas je za mene kao ministarku zaštite životne sredine važan dan, jer sam potpisala ugovor za prvo postrojenje za preradu otpadnih voda u resoru koji vodim“, poručila je Vujović. Ona je istakla da se ugovorom koji je danas potpisala u Bečeju, kreće u realizaciju kapitalnih projekata izgradnje i modernizacije prostrojenja za preradu otpadnih voda širom Srbije. Ovo je, kako kaže, prvi od mnogih ugovora koje će u narednom periodu potpisivati, kako bi se po realizaciji projekata pravilno upravljalo otpadnim vodama

„Projektu u Bečeju smo izuzetno posvećeni i u protekle dve godine smo vredno radili na reviziji dokumentacije, kako bi postrojenje po završetku radova, moglo da radi u punom kapacitetu. Predviđeno je da ovo postrojenje pokrije potrebe od 29.000 ekvivalent stnovnika, odnosno za oko 20.000 stanovnika, dok je još 9.000 planirano za industriju koja će se priključiti. Ono što je važno, jeste da će otpadna voda, nakon tretmana u postrojenju i pre ispuštanja u kanal Dunav-Tisa-Dunav, biti tehnički ispravna“, rekla je ministarka koja je pre potpisivanja ugovora, zajedno sa predsednikom opštine Vukom Radojevićem obišla staro postrojenje.

Vujović je navela da postrojenje u Bečeju ima i simboličan značaj za Ministarstvo zaštite životne sredine, jer se time najavljuje realizacija brojnih kapitalnih projekata izgradnje i rekonstrukcije prečistača otpadnih voda širom Srbije.

„Uskoro krećemo i u izgradnju ili modernizaciju postrojenja u Apatinu, Pećincima, Bačkoj Palanci, Sečnju. Ovi kapitalni projekti su od velikog značaja za životnu sredinu i deo su vizije Srbija 2027 koju je predstavio predsednik Aleksandar Vučić. U ovom poslu imamo punu podršku predsednika Vučića, ali i zadatak da radimo mnogo brže, jer su ovo projekti od ogromnog značaja za građane. Za Bečej je još važno i da u maju kreće izgradnja više od 60 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže koja će gravitirati ka postrojenju, a koju smo projektovali do samih kuća. Zato molim građane da iskoriste priliku i da se priključe, kako bi zajedno podigli standard životne sredine i kvalitet života“, rekla je Vujović.

Govoreći o Bečeju, Vujović je navela da je Ministarstvo koje vodi, već realizovalo niz zelenih projekata koji su važni za građane ove opštine. Prema njenim rečima, u prethodnom periodu su realizovani projekti pošumljavanja, čišćenje kanala, a takođe je zatvorena i sanirana nesanitarna deponija u naselju Mileševo. Ministarka je istakla da će u narednom periodu održati sastanak sa opštinskim rukovodstvom vezano za dalji rad na unapređenju stanja životne sredine u Bečeju.
