Vesti
Izdato je Rešenje o obimu i sadržaju za rudarski deo projekta „Jadar“, strogi zahtevi za izradu studije
Prilikom izrade rešenja koje sadrži smernice za izradu Studije detaljno su analizirani svi pristigli komentari i mišljenja zainsteresovane javnosti, koje je neophodno uzeti u obzir prilikom izrade narednog proceduralnog dokumenta. Prema ovom dokumentu, kvalitativno i kvantitativno najobimnijem koje je doneto u prethodnih 15 godina, kompanija je u obavezi da osigura da će u Studiji biti detaljno obrađeni i prikazani svi potencijalni kumulativni uticaji projekta na životnu sredinu. Još važnije, za svaki od detektovanih potenicijalnih uticaja, neophodno je taksativno navesti mere za njihovo smanjenje, kao i sisteme praćenja, u skladu sa definisanim obimom i sadržajem.
Ministarstvo zaštite životne sredine insistira da, ukoliko kompanija nastavi sa procedurom, u Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu detaljno prikaže i objasni primenu i plan usklađivanja sa najboljim dostupnim tehnologijama i tehnikama. U cilju konkretne i detaljne razrade svih uslova zaštite životne sredine, Studija o proceni uticaja mora biti izrađena na osnovu glavnog rudarskog projekta, i u skladu sa preporukama evropskih referentnih BREF dokumenata i BAT zaključcima, odnosno u skladu sa najboljom praksom ustanovljenom u Evropskoj uniji.
Rešenje je izrađeno na osnovu Zahteva kompanije koji je, na insistiranje Ministarstva dopunjen detaljnijim podacima, kako bi građanima više informacija bilo dato na uvid. Kao i sva prethodna dokumenta, rešenje će biti transparentno i dostupno svim zainteresovanim građanima na veb stranici ministarstva i u sredstvima javnog informisanja u narednih osam dana.
Kada dokument bude konačan, podnosilac zahteva ima zakonski rok od godinu dana da dostavi Ministarstvu zaštite životne sredine Studiju o proceni uticaja projekta na životnu sredinu, izrađenu u skladu sa zahtevima definisanim Rešenjem. Studija o proceni uticaja na životnu sredinu će, kao i sva ostala dokumenta, biti potpuno transparentna, dostupna građanima kroz proceduru sprovođenja javnog uvida, nakon čega se ista dostavlja tehničkoj komisiji za ocenu studije o proceni uticaja.
Održan rani javni uvid u deo Nacrta zakona o zaštiti vazduha
Državna sekretarka Sara Pavkov pozvala je zainteresovane da aktivno učestvuju u javnoj raspravi, koja je planirana za decembar, jer je poboljšanje kvaliteta vazduha briga i dogovornost svih nas zajedno.
„U predhodnih godinu dana Ministarstvo zaštite životne sredine je intenzivno radilo na realizaciji aktivnosti koje su bile neophodne kako bi se izradio Nacrt Zakona o zaštiti vazduha. U okviru projekta „EU for Green Agenda in Serbia“ i uz podršku UNDP-a u Srbiji urađena je ex-ante analiza efekata Zakona o zaštiti vazduha, koja je pokazala da je neophodno uraditi nov Zakon o zaštiti vazduha“, izjavila je Pavkov.
Trenutno važeća verzija teksta Zakona iz 2009. godine iziskuje regulatornu intervenciju koja treba da stvori uslove za ispunjenje svih preuzetih međunarodnih obaveza u oblasti upravljanja kvalitetom vazduha, kao i da omogući napredak u postizanju pune transpozicije onih elemenata pravnog sistema Evropske Unije nastalih nakon donošenja Zakona, kako bi izmene i dopune važećih zakonskih rešenja dovele do unapređenja stanja u oblasti upravljanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vazduha.
„U julu ove godine formirana je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o zaštiti vazduha koju čine predstavnici relevantnih institucija i predstavnici organizacija civilnog društva koji su odabrani na Javnom pozivu koji je sproveden u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Cilj ranog javnog uvida je predstavljanje dosadašnjih rezultata Radne grupe, kao i njegovo unapređenje u skladu sa predlozima, preporukama i dodatnim pitanjima koja se mogu dostaviti najkasnije do 27. novembra“, naglasila je Pavkov.
Vujović: Veliko interesovanje za kupovinu električnih vozila, u ovoj godini obezbeđena sredstva za podršku kupovini 359 vozila
Vujović je istakla da je za isplatu svih validnih zahteva neophodno je 205,2 miliona dinara, što je više u odnosu na planirana sredstva za ovu godinu, koja iznose 170 miliona dinara.
„Drago mi je što se i ove godine pokazalo da je interesovanje za ekološki prihvatljiv vid transporta veliko, jer je podrška kupovini električnih vozila koja ne emituju štetne materije, deo paketa mera za unapređenje kvaliteta vazduha. I ove godine su sredstva opredeljena za tu meru utrošena i premašena, a kako smo i ranije kada je to bio slučaj uspevali da obezbedimo dodatna sredstva i da svima koji su podneli ispravan zahtev omogućimo da ostvare pravo na podršku, s tom praksom nastavljamo i ove godine. Obezbedili smo dodatna sredstva i svi koji su u roku predali validan zahtev, moći će da kupe električno vozilo uz podršku države“, rekla je Vujović
Ministarstvu zaštite životne sredine prihvatalo je zahteve za subvencije zaključno sa 31. oktobrom 2024. godine. Vujović je rekla da je prema Uredbi za 2024. godinu, predviđena podrška u iznosu od 250 evra za mopede i lake tricikle, od 500 evra za motocikle, teške tricikle, lake i teške četvorocikle i od 5.000 evra za putnička vozila do devet sedišta i teretna vozila do 3,5 tona. Najveće interesovanje je za putnička vozila, dok je najčešće dodeljen iznos subvencije 5.000 evra.
„Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi ovu meru od 2020. godine. Zaključno sa tekućom godinom u te svrhe je dodeljeno ukupno nešto više od milijardu dinara. Budući da se mera pokazala kao efikasna, nastavićemo da je sprovodimo i da planiramo sredstva u te svrhe i u narednoj 2025. godini“, rekla je Vujović.
Vujović u leskovačkom selu Milanovo zajedno sa građanima zasadila četinare

Potpredsednica Vujović zasadila je u Milanovu sadnice četinara zajedno sa građanima i gradonačelnikom Leskovca dr Goranom Cvetanovićem.

„Danas sam ovde u prelepom selu Milanovo zasadila sadnice četinara zajedno sa građanima, gradonačelnikom Cvetanovićem i njegovim timom, koje su obezbeđene iz sredstava Ministarstva koje vodim. Drago mi je što vidim da je interesovanje građana za nove sadnice veliko i moram da naglasim da ovo nije prvi ovakav projekat koji realizujemo u Leskovcu. Mi već nekoliko godina unazad odvajamo sredstva za pošumljavanje i ozelenjavanje u ovom kraju. Želim da zahvalim građanima i gradskoj upravi što su imaju sluha, aktivni su i kandiduju projekte na našim javnim konkursima, jer su ovi projekti važni za bolji kvalitet vazduha i životne sredine u celini“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, u proteklim godinama projekat pošumljavanja na ovom području sproveden je kroz konkurs Ministarstva i u 2021. 2022. i 2024. godine, za sadnju u park šumi „Hisar“, kao i za ozelenjavanje zelene površine u Brestovcu i Spomen parku. Od 2020. godine, kako je dodala, samo kroz javne konkurse Ministarstva zaštite životne sredine, Srbija je bogatija za oko 350.000 novih sadnica.

„Trudićemo se da izađemo u susret svim lokalnim samoupravama koje imaju potrebu da ozelene ili pošume deo svoje teritorije i u narednoj godini. Mi smo danas razgovarali, ne samo o projektima koji su u toku, već i o drugim važnim projektima koje bi, zajedničkim snagama, mogli da realizujemo u narednoj godini. Važno je da napomenem da je zaštita životne sredine i dalje jedan od glavnih prioriteta Vlade Republike Srbije, kao i da je planiran budžet za resor koji vodim znatno veći u narednoj godini. To znači da ćemo imati mogućnosti da realizujemo još mnogo mnogo dobrih projekata za lokalne samouprave širom Srbije, i da ćemo, sve što su građani tražili i što smo im obećali, moći i da ispunimo», rekla je Vujović.

Vujović u Leskovcu obišla radove na izgradnji 78 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže

Vujović je precizirala da se radovi na ovom projektu, važnom za građane, izvode na 18 lokacija u 16 naseljenih mesta na teritoriji Grada Leskovca, a da je do sada izgrađeno oko 60 kilometara kanalizacione mreže.

„Drago mi je što sam u prilici da obiđem najveći projekat koji realizujemo u Leskovcu, a to je izgradnja 78 kilometara kanalizacione mreže. Uverila sam se da se radovi odvijaju u skladu sa planom i da su građani zadovoljni, jer su kanalizacionu mrežu čekali decenijama i spremni su da se priključe što je pre moguće. Ovaj projekat je važan i zato što je to infrastruktura koja nedostaje kako bi postrojenje za preradu otpadnih voda moglo da radi u punom kapacitetu, a to je 86.000 ekvivalent stanovnika. Ovo je projekat na kojem godinama radimo, Danas obilazimo radove na kanalizaciji, a mnogo puta ranije obilazili smo postrojenje, i liniju vode i liniju mulja i gledali šta još možemo da uradimo kako bi radilo još bolje“, rekla je Vujović koja je obišla radove zajedno sa gradonačelnikom Leskovca dr Goranom Cvetanovićem.

Radovi na izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže u Leskovcu deo su ORIO projekta, koji se realizuje uz podršku holandske vlade i Vlade Republike Srbije. Vujović je zahvalila gradonačelniku i njegovom timu što su ozbiljno shvatili značaj ovog projekta za građane, što su imali inicijativu i obratili se Ministarstvu zaštite životne sredine za podršku u realizaciji.

Vujović je istakla da je Ministarstvo koje vodi kao jedan od prioriteta u radu odredilo oblast upravljanja otpadnim vodama. „U ovom momentu širom Srbije realizujemo brojne projekte izgradnje nedostajuće kanalizacione mreže, a istovremeno radimo i na izgradnji ili rekonstrukciji postrojenja u više lokalnih samouprava. Svi ovi projekti važni su za podizanje standarda zaštite životne sredine na evropski nivo, čime obezbeđujemo i bolji kvalitet života građana“, rekla je Vujović.
Vujović u Prokuplju: Sanacijom i remedijacijom deponije „Dunek“ rešavamo višedecenijski problem građana

Vujović je navela da se deponija prostire na 11,5 hektara i da je pri kraju prva faza radova, koja podrazumeva sanaciju pet hektara. Prema njenim rečima, naredne godine krenuće radovi na drugoj fazi, kojom se rešava ukupna površina.

„Zadovoljstvo mi je što se nalazim u Prokuplju i što vidim da se radovi na ovom važnom projektu odvijaju planiranom dinamikom. Želim da zahvalim rukovodstvu opštine što su imali snage i volje, i što su slušali potrebe građana koji su im sugerisali da je neophodno da se ova lokacija u centru grada, na samoj obali reke Toplice, nakon 30 godina nepravilne upotrebe napokon sanira. Danas sam razgovarala i sa komšijama, sa gospodinom Zoranom koji ovde živi i svakodnevno posmatra radove, koji mi je rekao da su i on i drugi građani veoma zadovoljni. Želim svima da zahvalim na strpljenju, posebno onima koji žive na nakoliko desetina metara odavde, što su trpeli decenijama. Realizacijom ovog projekta ćemo unaprediti kvalitet životne sredine, a time i njihov kvalitet života. Na ovom mestu, po završetku projekta, napravićemo građanima zelenu oazu ili će, u dogovoru sa opštinom, moći da koriste prostor u druge svrhe“, rekla je Vujović.

Vujović je naglasila da je projekat u Prokuplju, jedan od dobrih primera kako se i u drugim lokalnim samoupravama, u kojima za to ima uslova, rešava problem nesanitarnih deponija.

„Kroz projekte Ministarstva koje vodim zatvaramo i saniramo nesanitarne deponije širom Srbije. Do sada smo uspeli da rešimo problem deset ovakvih lokacija i to u Prijepolju, Bogatiću, Bečeju, Čačku, Trsteniku, Zajači, Priboju, Rumi, Šapcu i Požegi. Pri kraju su radovi u Zrenjaninu, a u ovoj godini počeli su i u Topoli i Subotici, kao i ovde u Prokuplju. Ovakvi projekti su u planu i za narednu godinu. Planiran budžet Ministarstva za 2025. godinu je oko 23 milijarde dinara i trudićemo se da značajan deo tih sredstava bude opredeljen upravo za izgradnju zelene infrastrukture i rešavanje višedecenijskih problema građana“, rekla je Vujović.

Zatvoren Regionalni centar za upravljanje otpadom „Duboko“ u Užicu
Na osnovu rešenja republičkog inspektora, Regionalni centar za upravljanje otpadom „Duboko“ zatvoren je 14. novembra 2024. godine. Rešenjem se zabranjuje prijem, skladištenje, ponovno iskorišćenje i odlaganje bilo koje vrste otpada na ovoj lokaciji.
Vujović svečano pustila u rad energanu u Vinči koja proizvodi toplotnu i električnu energiju za potrebe velikog broja Beograđana

Vujović je zahvalila konzorcijumu „Beo Čista Energija“ koji čine japanska ITOCHU korporacija, francuska Veolia grupa i Marguerite fond iz Luksemburga, što je kompleks u Vinči izgrađen po svim savremenim standardima.

„Drago mi je što sam danas ovde, iako smo ovak kompleks obilazili više puta – da obeležimo početak izradnje, pa puštanje u probni rad, a danas obeležavamo i puštanje u rad kombinovanog postrojenja za proizvodnju energije iz otpada. Svaki naš dolazak trebalo je da skrene pažnju na značaj projekta, na izazove sa kojima smo se susretali u svakoj fazi realizacije, kao i na potrebu da pratimo svaki korak kada je reč o ovakvim postrojenjima, koja se po prvi put grade u Srbiji i u našem glavnom gradu. Zadovoljstvo mi je što ovim projektom pokazujemo koliko smo posvećeni Zelenoj agendi, cirkularnoj ekonomiji i zelenim infrastrukturnim projektima kojim je cilj da poboljšaju kvalitet života svih građana Srbije“, rekla je Vujović.

Vujović je istakla da je moderan kompleks u Vinči primer kako mogu konstruktivno da se iskoriste najbolja iskustva i tehnologije, koji se primenjuju i u razvijenim zemljama, što će biti važno i za realizaciju drugih projekata u Srbiji.

„Energana koju smo danas svečano pustili u rad važna je pre svega i zato što otpad pretvara u toplotnu i električnu energiju, koja će zadovoljiti potrebe velikog broja Beograđana. Važno je i što su radom ovog postrojenja smanjene emisije ugljen-dioksida za 210.00 tona, čime se doprinosi unapređenju kvaliteta vazduha. Takođe, postrojenje ima i pametne sisteme i alarme koji će signalizirati ukoliko dođe do prekoračenja emisija. Pored tog postrojenja, u ovom kompleksu imamo i deponiju građevinskog i inertnog otpada i sve što je potrebno građanima prestonice. Zato želim da se zahvalim građanima na strpljenju, jer je od potpisivanja ugovora do danas prošlo dosta vremena, ali rezultat nije izostao. Mi i dalje radimo i čeka nas izgradnja postrojenja za sakupljanje deponijskog gasa. Čeka nas još posla, ali izvesno je da je napravljen veliki iskorak na bolje kada je reč o upravljanju otpadom“, rekla je Vujović.

Puštanju u rad kombinovanog postrojenja za tretman i proizvodnju energije iz otpada u Vinči, prisustvovali su i ambasadori Japana i Francuske, Akira Imamura i Pjer Košar, kao i regionalni direktor za zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj Mateo Kolanđeli.
Vujović i Glišić u opštini Ub: Napreduju radovi na izgradnji regionalnog centra, rešavamo problem otpada za više od pola miliona građana

Prema njenim rečima, regionalni centar Eko – Tamnava jedan je od najvećih koji se gradi u Srbiji, i po realizaciji ovog projekta, otpad sa teritorije 15 gradova i opština biće tretiran po najvišim svetskim standardima.

„Drago mi je što smo se danas uverili da se radovi odvijaju planiranom dinamikom. U ovom momentu već završeno oko 60 odsto planiranih radova na regionalnoj sanitarnoj deponiji, a radi se i na drugim objektima u sklopu regionalnog centra, poput postrojenja za reciklažu, MBT postrojenja, a gradićemo i reciklažna dvorišta, postrojenja za preradu procednih voda, kao i postrojenja koja će nam omogućiti da dobijamo energiju iz otpada, što je sve u skladu sa principima cirkularne ekonomije i Zelene agende. Kada uspemo da zaokružimo proces, a danas smo videli da smo na dobrom putu, predstoji nam obezbeđivanje dodatne opreme, kamiona, kanti, kontejnera, ali i edukacija građana kako da rade primarnu separaciju“, rekla je Vujović.

Vujović je zahvalila aktuelnom opštinskom rukovodstvu i direktoru regionalnog centra Eko – Tamnava, što su imali svest o značaju ovakvog kapitalnog projekta, i što su se borili da se realizuje baš u njihovoj opštini.

„Želim izuzetno da se zahvalim i svom kolegi Darku Glišiću koji je i svojevremeno kao predsednik opštine Ub i danas kao moj kolega ministar, razumeo sve ekološke izazove sa kojima se susrećemo, dok je sa druge strane osluškivao potrebe građana, ne samo iz ove opštine, nego i iz opština u okolini. Izgradnjom ovog centra stvaraju se uslovi i za zatvaranje nesanitarnih deponija iz svih lokalnih samouprava koje će otpad voziti u Kalenić. Zatvorićemo 12 nesanitaranih deponija iz ovog dela Srbije, neke po fazama, neke odjednom. Ono što je važno za građane je deponija u Valjevu, koja će biti zavorena, baš kako su to građani i tražili. Želim da se zahvalim građanima na strpljenju, jer već sada višedecenijske probleme ostavljamo iza nas“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, budžet Ministarstva zaštite životne sredine za narednu godinu je rekordno visok, i potvrda je odlučnosti i spremnosti za dalja ulaganja u kapitalne zelene projekte i zaštitu životne sredine, za dobrobit građana Srbije.
Vujović potpisala važne ugovore za bolji kvalitet vazduha u još šest lokalnih samouprava
Vujović je istakla da su ugovori potpisani nakon što je sproveden drugi po redu konkurs za zamenu kotlarnica u 2024. godini, kao deo paketa mera za unapređenje kvaliteta vazduha. Vujović je navela da će sredstva biti dodeljena za projekte za bolji kvalitet vazduha u šest lokalnih samouprava: Niš, Kruševac, Topola, Novi Pazar, Despotovac i Smederevo.
„Projekte zamene kotlova u toplanama i javnim ustanovama, Ministarstvo koje vodim sprovodi četiri godine zaredom. U ovoj godini raspisali smo čak dva javna poziva gradovima i opštinama da kandiduju projekte i na taj način pokušaju da obezbede sredstva za projekte u svojim sredinama. Ugovori koje sam danas potpisala preduslov su za dodelu još 245 miliona dinara za zamenu kotlova po drugom javnom pozivu i raspodeljena su u šest lokalnih samouprava. Tokom četiri godine, kroz ove konkurse Ministarstvo je uložilo više od 1,4 milijarde dinara, za zamenu oko 170 kotlova na čvrsto gorivo u 76 gradova i opština širom Srbije“, rekla je Vujović.
Ministarstvo zaštite životne sredine, prema njenim rečima, spremno je da ulaže u sve projekte koji su se pokazali efikasni, kada je reč o unapređenju kvaliteta vazduha.
„Projekti zamene kotlarnica pokazali su se kao dobra mera i zato ćemo nastaviti da je sprovodimo i nastojaćemo da obezbedimo sredstva za ovu namenu i u narednom period. Ministarstvo zaštite životne sredine je kroz konkurse za lokalne samouprave, tokom četiri godine, uložilo značajna sredstva u zamenu kotlova, ali i u podršku građanima da zamene ložište u svojim domaćinstvima. Pozivam građane da se informišu i da budu proaktivni ka lokalnom rukovodstvu, kako bi lokalne samouprave kandidovale projekte na našim konkursima. Naš je cilj da unapredimo kvalitet vazduha, a time i kvalitet života građana u svim opštinama u Srbiji“, rekla je Vujović.
Proglašeno novo zaštićeno područje – Specijalni rezervat prirode „Mojstirsko – Draške planineˮ

Ovaj specijalni rezervat nalazi se na teritoriji opštine Tutin, a uredbom je utvrđen režim zaštite prvog, drugog i trećeg stepena.
U rezervatu površine 10.822 hektara zabeležen je bogat diverzitet flore i faune sa brojnim zaštićenim, retkim i ugroženim vrstama.

Prostor karakterišu i specifični geomorfološki, geološki, hidrogeološki, hidrološki i klimatski fenomeni, karakteristična fizionomija pejzaža kao i dobro očuvan tradicionalni, izvorni i autohtoni način života.
Ministarstvo zaštite životne sredine svake godine odvaja sve više sredstava za brigu o zaštićenim područjima, a ove godine za tu namenu opredeljeno je 600 miliona dinara.

Od 2020. godine je usvojeno čak 39 uredbi o zaštiti područja od nacionalnog značaja.
Od 2023. godine obezbeđujemo sredstva i za projekte loklanih samouprava u zaštićenim područjima prve i druge kategorije čije uredbe je donela Vlada Republike Srbije. Ukupno je, za ove projekte, tokom dve godine dodeljeno 145 miliona dinara.
Vujović: Nedopustivo potpirivanje sukoba koji su rezultirali nasrtanjem na žene
Sramotno je što, umesto da pokažu bar malo skrupula i podnesu ostavke, jer su odgovorni za zaustavljanje projekta koji bi rešio problem građana za najmanje 20 narednih godina, oni naprasno menjaju narativ, postavljaju pitanje sanacije koju su svim silama sabotirali i prebacuju odgovornost na druge.
Zbog građana koji zaslužuju da znaju istinu, podsetiću da je regionalni centar „Duboko“ formiran davne 2005. godine, na lokaciji na kojoj se danas nalazi, a formirali su ga predstavnici opozicije koji danas zdušno vode protest protiv modernizacije deponije i direktno protiv interesa većine građana.
Licemerno ponašanje predstavnika opozicije, koji u prljavoj političkoj borbi očigledno ne biraju sredstva za obračun, za nas i nije ništa novo, ali je nedopustivo potpirivanje sukoba koji su rezultirali nasrtanjem na žene. Možda je za opoziciju i Dragana Đilasa nastranje na žene prihvatljivo, ali za društvo i državu kakva je danas Srbija apsolutno je neprihvatljivo i zato pozivam nadležne institucije da što pre utvrde i sankcionišu odgovorne za fizički obračun sa ženama tokom jučerašnjih protesta na deponiji Duboko.
Ministarstvo zaštite životne sredine spremno da odustane od kapitalnog projekta proširenja i modernizacije deponije „Duboko“
Vujović je navela da bi realizacija ovog projekta osigurala upravljanje otpadom po najsavremenijim standardima za više od 300.000 stanovnika. Međutim, usled kontinuiranog nezadovoljstva građana okupljenih u različitim udruženjima, koje je juče preraslo i u fizički obračun, realizacija projekta će biti obustavljena.
„Država je za regionalni centar ‘Duboko’ u Užicu obezbedila više od 30 miliona evra, ali s obzirom da izostaje saglasnost osnivača regionalnog centra – devet gradova i opština koji ka njemu gravitiraju, kao i građana, Ministarstvo će obustaviti projekat. Spremni smo da podržimo tu njihovu odluku, iako bi planiranim ulaganjem problem neadekvatnog odlaganja otpada bio bi rešen za devet lokalnih samouprava za najmanje 20 narednih godina. Rezervisana sredstva još nisu dodeljena i u narednom periodu donećemo odluku o njihovom preusmeravanju u izgradnju savremene zelene infrastrukture u nekom od drugih regiona u Srbiji. Ovakva investicija je neophodna svim regionima, a biće realizovana tamo gde postoji saglasnost jedinica lokalne samouprave i volja građana“, rekla je Vujović.
Grad Užice će, prema sopstvenoj odluci, otpad sa svoje teritorije ubuduće odlagati na regionalnoj sanitarnoj deponiji u Lapovu. Vujović je istakla da su, zbog obustavljanja projekta proširenja, stabilizacije i modernizacije Regionalnog centra „Duboko“, i sve lokalne samouprave osnivači tog regiona – Arilje, Bajina Bašta, Kosjerić, Požega, Čajetina, Čačak, Ivanjica i Lučani, takođe u obavezi da obezbede alternativnu sanitarnu lokaciju za odlaganje otpada.
„Ministarstvo će podržati svaku odluku Regionalnog centra ‘Duboko’ formiranog davne 2005. godine ukoliko je ista odgovorna prema građanima. Apsolutno nećemo tolerisati stvaranje novih nesanitarnih deponija na njihovim teritorijama, već samo odgovorno odlaganje otpada po savremenim standardima na nekoj od sanitarnih lokacija“, poručila je Vujović.
Dijalog o klimatskim promenama – Kako do efikasne adaptacije na klimatske promene

„Uprkos izazovima, Ministarstvo zaštite životne sredine preduzelo je niz neophodnih koraka i nastavlja da beleži značajne rezultate. Usvojili smo Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period 2023–2030. godine, prvi dokument takve vrste u Srbiji, koji predstavlja ključni korak ka povećanju otpornosti najranjivijih sektora. Definisali smo 25 prioritetnih mera prilagođavanja, koje su neophodne da bismo umanjili buduće gubitke i unapredili spremnost društva na klimatske rizike. Poseban akcenat stavljen je na sektor poljoprivrede, gde su štete u prethodnim godinama bile izrazito visoke”, rekla je državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Sandra Dokić.
Ona je podsetila da je Evropska komisija u Izveštaju o napretku Srbije za 2024. godinu kontatovala dobar napredak naše zemlje u oblasti zaštite životne sredine.
Ministarstvo je, kako je naglasila, po uzoru na EU, uspostavilo sistem za izdavanje dozvola za emisije gasova sa efektom staklene bašte operaterima energetskih i industrijskih postrojenja, koji je digitalizovan i operativan.

“Sistem monitoringa, izveštavanja i verifikacije, jedan je od ključnih zahteva EU u procesu pregovora za članstvo i preduslov za ulazak u Sistem trgovine emisijama po pristupanju Evropskoj uniji. Svesni izazova koje klimatske politike EU donose, intenzivno radimo i na specifičnom planu implementacije Direktive o sistemu trgovine emisijama Evropske unije koji će nam omogućiti da jasno sagledamo poziciju Srbije, mogućnosti i prilike za pregovore. Ovo je ključan iskorak koji nas priprema za primenu evropskih pravila o dekarbonizaciji i energetskoj tranziciji”, naglasila je Dokić.
Konferencija je organizovana u saradnji sa predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN) u Srbiji i Programom UN za razvoj (UNDP), uoči globalne konferencije UN-a o klimatskim promenama COP29, koja se ove godine održava u Azerbejdžanu.
Povećana površina pod zaštitom u Parku prirode „Golija“
Preduzete su aktivnosti kako bi se izvršila revizija režima zaštite u cilju boljeg upravljanja i kontinuiranog funkcionisanja, kako Parka prirode, tako i Rezervata biosfere, imajući u vidu promenu nacionalnih propisa koji regulišu oblast životne sredine i prirode, proces usaglašavanja sa propisima Evropske unije, kao i primedbe i preoruke Međunarodnog savetodavnog komiteta.
Nakon saglasnosti Savetodavnog odbora UNESCO-a, korigovane su zone u Rezervatu biosfere, pokrenuta je procedura za promenu, odnosno reviziju režima zaštite u Parku prirode.

Ivršena je revizija spoljnih granica i granica režima zaštite I i II stepena u okviru Parka prirode „Golijaˮ, pa je prvi režim zaštite povećan sa 553,8 hektara na 763.3 hektara, drugi sa 3.883,1 hektar na 4.457,49 hektara, dok je treći smanjen sa 70.746,1 hektar na 70.618,15 hektara.

Vujović: Oštro osuđujem izazivanje incidenta od strane lažnih ekologa
Poslednje istupanje propale opozicije, u sprezi sa medijima pod kontrolom tajkuna koji su sve uživo prenosili, još jedna je potvrda njihove neozbiljnosti i neodgovornog odnosa prema građanima i institucijama Republike Srbije. Kada je već očigledno da nisu uspeli u nameri da se zastrašivanjem građana i širenjem laži na ulici domognu vlasti, ne misleći na interes građana već isključivo na svoje političke interese, odličili su da nastave prljavu borbu direktnom opstrukcijom rada institucija, što je neprihvatljivo u demokratskom društvu kakvo je Srbija.
Za ovu vlast je, za razliku od drugih, interes građana Loznice i cele Srbije apsolutno na prvom mestu i zato nećemo tolerisati nasilje lažnih ekologa zarad izazivanja tenzija, kao ni dalje uznemiravanje građana koji imaju pravo da čuju činjenice o projektu pre nego što, sa svojim legitimno izabranim predstavnicima, donesu odluku o daljem smeru razvoja Srbije.
Kada je reč o projektu Jadar, u ovom momentu završen je javni uvid u prvi proceduralni dokument koji vodi ka izradi studije – a to je Zahtev o određivanju obima i sadržaja o studiji procene uticaja na životnu sredinu za rudarski deo projekta. Skromno interesovanje za javni uvid, koji je izvršilo svega desetoro ljudi, još je jedna potvrda koliko opoziciju ne interesuje ova tema i da je posmatraju samo kao priliku da se širenjem dezinformacija politički okoriste.
Dok lažni borci za životnu sredinu promovišu nasilje, ova vlast će ostati dosledna odgovornom pristupu prema svim građanima. Stručne službe će detaljno pregledati sve pristigle komentare, kojih ima 146, kako bismo uzeli u obzir sve opravdane sugestije i uneli ih u finalni dokument – koji će takođe biti transparentan i javno dostupan svim građanima. Na kraju, građani zaslužuju da ostvare uvid u studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, kako bismo svi zajedno, na osnovu činjenica doneli najbolju odluku koja ne oslikava interes pojedinaca, već isključivo interes zajednice i svih građana.
Vujović uručila prvu dozvolu za emisije gasova sa efektom staklene bašte beogradskom Aerodromu Nikola Tesla

Vujović je istakla da su GHG dozvole put ka uspostavljanju sistema za praćenje, izveštavanje i verifikaciju ovih emisija. Cilj uspostavljanja takvog sistema jeste da se ove emisije iz industrijskog sektora dugoročno smanje i da se ubrza dekarbonizacija privrede, koja je jedan od važnih stubova Zelene agende.
„Prvu izdatu dozvolu danas sam uručila direktoru beogradskog Aerodroma i time je počelo sprovođenje obaveze da industrijska postrojenja u Srbiji rade monitoring i izveštavanje o emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Srbija je među prvim zemljama na Zapadnom Balkanu uspostavila sistem za praćenje, izveštavanje i verifikaciju ovih emisija u skladu sa Zakonom o klimatskim promenama i pratećim podzakonskim aktima. Aerodrom Nikola Tesla je prošao kroz proceduru, prvi je dobio dozvolu, a očekujem da će ostali slediti ovaj primer i da ćemo do kraja godine izdati dozvole za više od 100 operatera“, rekla je Vujović.
Vujović je podsetila da klimatski ciljevi Srbije ostaju ambiciozni, a to je da se emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine smanje za 33% u odnosu na 1990. godinu.
„Naši klimatski ciljevi su ambiciozni i zato nam je važno da maksimalno ubrzamo smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ministarstvo koje vodim omogućilo je podnošenja zahteva i prateće dokumentacije za izdavanje dozvole onlajn, putem e-GHG platforme. Ova platforma, kojoj može da se pristupi putem veb sajta Ministarstva, sadrži sva relevantna uputstva, smernice i potrebne informacije za operatere. Osmišljena je kako bi olakšala komunikaciju operatera i Ministarstva, odnosno Agencije za zaštitu životne sredine i tako ubrzala proces“, rekla je Vujović.
Ona je navela da je u Srbiji nedavno usvojen i Program prilagođavanja na klimatske uslove. Takođe, razvijen je digitalni atlas klime, koji je koristan alat prilikom planiranja mera prilagođavanja na klimatske promene.
Vujović potpisala važan ugovor za proširenje deponije i dalju modernizaciju regionalnog centra za upravljanje otpadom u Pirotu

Vujović je istakla da će se, završetkom ovog značajnog projekta, uvesti red u sistem upravljanja otpadom, koji će biti po evropskim standardima kako za Pirot, tako i za lokalne samouprave koje gravitiraju ka ovom centru.
„Na osnovu ugovora koji sam danas potpisala, uskoro će krenuti radovi na nadogradnji deponije i izgradnji nove sanitarne kasete u regionalnom centru u Pirotu, a za to vreme će se postepeno zatvarati postojeća ćelija. Ovim projektom nastavljamo sa modernizacijom ovog regionalnog centra u Pirotu, što je od ogromnog značaja za sve građane. Kada sve završimo, u Pirotu će se raditi i tretman i skupljanje biogasa, imaće i sistem za procedne vode, a biće urađena i nadogradnja skladišnog prostora. Građani Pirota, ali i drugih lokalnih samouprava koje gravitiraju ka ovom centru – Dimitrovgrada, Babušnice i Bele Palanke – do 2027. godine imaće na raspolaganju kompletno završen savremeni centar gde će se otpad u narednih 30 godina tretirati na isti način kao i u zemljama EU“, rekla je Vujović, koja je ugovor sa izvođačima radova potpisala u prisustvu gradonačelnika Pirota Vladana Vasića.

Potpredsednica Vlade je podsetila da je u aprilu ove godine potpisala ugovor i za izgradnju kompostane za tretman zelenog i biorazgradivog otpada u ovom kompleksu, gde su radovi u toku.
„Kompostana je joj jedan korak napred ka modernizaciji ovog centra, kako bi se u Pirotu i zeleni otpad tretirato po savremenim standardima. Otpad tretiran u kompostani ponovo će biti upotrebljen u skladu s principima cirkularne ekonomije, kako bismo što manje otpada odlagali na deponiju“, rekla je Vujović.
Vujović je naglasila da regionalni centar za upravljanje otpadom u Pirotu jedan od kapitalnih projekata koje realizuje Ministarstvo zaštite životne sredine uz punu podršku predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučuća. U sklopu vizije Srbija 2027, pored projekta u Pirotu, izvode se i radovi na izgradnji najvećeg regionalnog centra Kalenić-Ub ka kojem će gravitirati 15 lokalnih samouprava, a u je planu da se do kraja godine krene u modernizaciju i drugih regionalnih centara u kojima će se otpad tretirati uz poštovanje savremenih standarda zaštite životne sredine.
Vujović i Vesić u Svilajncu obišli radove na izgradnji više od 70 kilometara kanalizacione mreže

Vujović je navela da Vlada Srbije nedostajuću kanalizacionu mrežu gradi kroz projekte više ministarstava, kao i da se projekat u Svilajncu realizuje uz podršku Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

„Nedostajuća kanalizaciona mreža i izgradnja zelene infrastrukture jedan su od prioriteta i Ministarstva koje vodim, i zato se zajedničkim snagama dva ministarstva trudimo da izgradimo što više kilometara kanalizacije i što više postrojenja za preradu otpadnih voda širom Srbije. Samo Ministarstvo zaštite životne sredine u ovom momentu realizuje 15 projekata izgradnje nedostajuće kanalizacione mreže, koja je preduslov za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, koja takođe gradimo u više lokalnih samouprava. Kada je reč o Svilajncu, po završetku kompletnog projekta, koji će imati još jednu fazu, gradski centar će stoprocentno biti pokriven kanalizacijom, a zajedno sa selima pokrivenost će iznositi 70 odsto. Sledeće što nas u ovoj opštini čeka jeste izgradnja postorojenja za preradu otpadnih voda kako bi u recipijent odlazila prečišćena voda. Postrojenje bi trebalo da zadovolji potrebe oko 20.000 ekvivalent stanovnika, a njegova izgradnja će značajno doprineti poboljšanju kvaliteta životne sredine“, rekla je potpredsednica Vlade.

Vujović je tokom današnje posete, razgovala sa predsednikom opštine Predragom Milanovićem, o novim projektima koji bi imali za cilj unapređenje upravljanja čvrstim otpadom u opštini Svilajnac.

„Razgovarali smo o mogućnostima za izgradnju reciklažnog dvorišta ili transfer stanice u ovoj opštini, kao i odvoženju tog otpada u regionalni centar u Lapovu ili Jagodini. To je ujedno preduslov da se na ovoj teritoriji uklone i sve divlje deponije i smetlišta, ali i da se krene u zatvaranje i sanaciju nesanitarne lokalne deponije. Izuzetno je važno što opštinski tim ima sluha za potrebe građana i što su i u prethodnom periodu kandidovali projekte na konkursima Ministarstva zaštite životne sredine, i tako im je dodeljen kamion smećar, kante i kontejneri. Trudićemo se da obezbedimo i drugu potrebnu opremu kako bi se povećala stopa reciklaže, ali i da pokrenemo druge zelene projekte u Svijalncu od značaja za građane i životnu sredinu“, rekla je Vujović.
Vujović u Vladimircima pustila u rad novu, ekološki prihvatljiviju kotlarnicu u Domu zdravlja
Vujović je istakla da su za ovu grejnu sezonu u Vladimircima zamenjene dve kotlarnice – u Domu zdravlja i u zgradi opštinske uprave, koje će umesto čvrstog goriva koristiti pelet i drvnu sečku.

„Nalazimo se u Domu zdravlja gde smo zamenili stare kotlove na ugalj, koji su uticali na lošiji kvalitet vazduha, pravili buku i proizvodili pepeo koji je leteo po gradu i smetao građanima. Potrudili smo da u ovoj opštini unapredimo kvalitet vazduha. Nedaleko odavde je i zgrada opštinske uprave, gde je takođe zamenjena kotlarnica, a na koju su već priključeni i nova zgrada uprave, biblioteka i turistička organizacija. Važno je što opština Vladimirci misli o tome kako da njihova opština postane zelenija i priprema projekte. Sada kada smo pustili u rad nove kotlarnice, ostaju nam još zgrade srednje i osnovne škole. Trudićemo se da u narednim godinama i to zamenimo“, rekla je Vujović.

Govoreći o projektima zamene kotlova širom Srbije, Vujović je navela da je Ministarstvo zaštite životne sredine u prethodne četiri godine uložilo oko 1,2 milijarde dinara za realizaciju takvih projekata.

„Za četiri godine, uspeli smo da zamenimo kotlove u više od 160 javnih ustanova. U ovoj godini raspisali smo dva javna poziva za gradove i opštine da kandiduju projekte za zamenu kotlova. U toku je pregledanje pristiglih prijava po drugom javnom pozivu u 2024. godini, za koji smo opredelili još oko 245 miliona dinara. Trudićemo se da nastavimo sa ovom merom, za koju se pokazalo da daje dobar rezultat. Tamo gde postoji inicijativa građana, trudićemo se da obezbedimo sredstva za zamenu kotlova. Pozivam građane da se preko lokalnih samouprava prijavljuju i na konkurse za zamenu ložišta u domaćinstvima. Cilj nam je da unapredimo kvalitet vazduha, a time i kvalitet života građana u svim opštinama u Srbiji bez obzira na broj stanovnika i stepen zagađenosti, jer su nam svi građani podjednako važni“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, i projekti zamene ložišta u domaćinstvima deo su paketa mera za bolji kvalitet vazduha, a Ministarstvo zaštite životne sredine je u periodu od 2021. godine do sada, opredelilo oko 480 miliona dinara, za zamenu više od 4.500 ložišta u domaćinstvima.
