Vesti

Javni uvid u Nacrt uredbe o proglašenju i studiji zaštite Parka prirode „Veliki Jastrebac“ omogućen do 30. septembra

2.jpgNacrt uredbe o proglašenju Parka prirode „Veliki Jastrebacˮ i Studija zaštite sa kartografskom dokumentacijom biće dostupni javnosti radnim danima od 10 do 13 časova u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine i Zavoda za zaštitu prirode Srbije, kao i na veb portalima Ministarstva i Zavoda.

Javna rasprava će biti održana 19. septembra 2024. u 10.00 sati u Kruševcu, u zgradi Skupštine Grada Kruševca, a u 13.00 časova u Blacu, u sali Kulturnog centra „Drainac”.

3.jpgSledećeg dana, 20. septembra javna rasprava biće održana u 09.00 sati u Prokuplju, u zgradi Gradske uprave grada Prokuplje, dok će u 12.30 sati biti održana u Aleksincu, u zgradi Skupštine opštine Aleksinac.

Park prirode „Veliki Jastrebac”, nalazi se na teritoriji gradova Kruševac i Prokuplje i opština Blace i Aleksinac, prostire se na području od 39,1 hektara, od čega je 70,1 odsto u državnoj svojini, 26,5 odsto u prviatnoj i 3,3 odsto u drugim oblicima svojine.

13 septembar, 2024

Opšina Temerin dobila na korišćenje kamion za odnošenje otpada

2.jpgKljučeve kamona predsedniku opštine Temerin Mladenu Zecu uručio je državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Robert Jakša.

Ministarstvo zaštite životne sredine i ove godine nastavlja da obezbeđuje i daje opremu na korišćenje lokalnim samoupravama. U sklopu projekta dodele opreme na korišćenje, Temerinu je dodeljeno na korišćenje i 120 kontejnera i 131 kanta za odlaganje otpada koji generišu domaćinstva i privreda.

Zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave državni sekretar Robert Jakša obišao je izgrađenu kanalizacionu mrežu na teritoriji te opštine

11 septembar, 2024

Ministarstvo zaštite životne sredine dodelilo na korišćenje kamion za odnošenje otpada opštini Titel

3.jpg

Ugovor o davanju na korišćenje opreme potpisali su sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Ivana Jokić i predsednik opštine Titel Dragan Božić.

7.jpg

„Danas sam u Titelu po ovlašćenju potpredsednice Vlade i ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović. U cilju podrške efikasnijem upravljanju otpadom, Ministarstvo zaštite životne sredine i ove godine nastavlja da obezbeđuje i daje opremu na korišćenje“, navela je Jokić.

Jokić je podsetila da to nije jedini projekat Ministarstva usmeren na zaštitu životne sredine u opštini Titel.

8.jpg

„Titel je ove godine dobio sredstva za čišćenje divlje deponije u Mošorinu. U planu je da Ministarstvo 2025. godine finansira projekat izgradnje oko 15 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže sa crpnim stanicama  i izgradnja postrojenje za prečićavanje otpadnih voda kapaciteta 8.800 ekvivalent stanovnika,  u naseljenom mestu Šajkaš u opštini Titel“, navela je Jokić.

Opština Titel konkurisala je i dobila sredstva i za projekat zamene kotlova u vrtiću i zgradi opštine, kao i za projekat pošumljavanja i ozelenjavanja na Titelskom bregu.

11 septembar, 2024

Izveštaj potvrdio bolji kvalitet vazduha u 2023. u odnosu na 2022. godinu

2.jpg

Izveštaj je pokazao da je godišnje prekoračenje granične vrednosti čestica PM10 u 2022. godini bilo registrovano gotovo na svakom trećem mernom mestu (28% mernih mesta), dok je u prošloj godini godišnje prekoračenje u velikoj meri smanjeno i registrovano je na svakom devetom mernom mestu (11% mernih mesta).

3.jpg

Broj mernih mesta gde je registrovano prekoračenje dozvoljenog broja dana iznad granične vrednosti, smanjeno je u istom periodu za petinu, odnosno za 19%. Takođe za 19% porastao je obuhvat merenja, odnosno broj mernih mesta suspendovanih čestica PM10 u 2023. u odnosu na prethodnu godinu.

4.jpg

Pozitivan trend je registrovan i kada je reč o suspendovanim česticama PM2.5. Broj mernih mesta na kojima se mere ove čestice povećan je prošle godine za 38% u odnosu na 2022. Broj mernih mesta na kojima je prekoračena godišnja granična vrednost PM2.5 je 2023. godine 12% manji nego 2022. godine.

6.jpg

Samo jednom, u Kostolcu, detektovane su koncentracije opasne po zdravlje ljudi za sumpor-dioksid, dok su koncentracije prizemnog ozona o kojima se obaveštava javnost zabeležene u Beogradu i Novom Sadu.

7.jpg

Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha sadrži sveobuhvatnu analizu rezultata merenja sprovedenih na ukupno 275 mernih mesta u okviru državne i lokalnih mreža za monitoring kvaliteta vazduha u Republici Srbiji tokom 2023. godine, kao i prikaz koncentracija alergenog polena.

8.jpg

Prikupljeni su i obrađeni podaci koje su dostavile 42 lokalne samouprave, što je do sada najveći dostavljen obim podataka o kvalitetu vazduha. Najbrojnija su bila merenja suspendovanih čestica PM10, zatim azot-dioksida, sumpor-dioksida, suspendovanih čestica PM2.5, ugljen-monoksida i prizemnog ozona.

Što se tiče monitoringa polena, u 2023. godini najviša vrednost maksimalnih koncentracija polenovih zrna za brezu registrovana je u Kikindi, za trave u Bečeju, a za ambroziju u Požarevcu. Najveći broj dana sa prekoračenjem graničnih vrednosti polenovih zrna za brezu zabeležen je u Novom Sadu, za trave u Bečeju i ambroziju u Subotici.

Kompletan izveštaj možete preuzeti ovde.

10 septembar, 2024

Vujović u Subotici obišla radove na sanaciji deponije: Rešavamo problem građana star skoro pola veka

Vujović Subotica 2.jpg

Vujović je istakla da su započeli radovi na prvoj fazi sanacije ove deponije koja se prostire na više od 30 hektara i na kojoj se godišnje odloži više od 50.000 tona otpada. Na mestu deponije će, kako je rekla, po kompletnom završetku projekta, umesto otpada biti zelena oaza.

Vujović Subotica 3.jpg

„Drago mi je što sam danas u Subotici i što na licu mesta mogu da se uverim da su započeli radovi na sanaciji deponije ‘Aleksandrovačka bara’, na kojoj se 46 godina, gotovo pola veka, nepravilno odlaže otpad. Na problem ove deponije ukazivali su nam građani, jer je u neposrednoj blizini prvih kuća i stanova i na oko 500 metara od jezera Palić. Prednost Subotice je što ima alternativnu sanitarnu lokaciju za odlaganje otpada – Regionalnu deponiju Subotica, gde se otpad odlaže po savremenim standardima. Važno je što ćemo zatvaranjem i sanacijom ‘Aleksandrovačke bare’ uticati i na promenu loših navika pojedinih preduzeća i nesavesnih pojedinaca koji, bez obzira što imaju mogućnost da svoj otpad pravilno odlože na regionalnu deponiju, i dalje ga dovoze na ovu lokaciju. Zatvaranjem deponije, otvorili smo novo poglavlje kada je reč o pravilnom upravljanju otpadom u Subotici”, rekla je Vujović koja je obišla početak radova sa gradonačelnikom Subotice Stevanom Bakićem.

Vujović Subotica 4.jpg

Vujović je istakla da je, zahvaljujući Regionalnoj deponiji Subotica, koja je izgrađena kroz IPA projekat i podršku Ministarstva zaštite životne sredine, odlaganje otpada po savremenim standardima obezbeđeno za Suboticu, ali i za opštine Bačka Topola, Mali Iđoš, Senta, Čoka, Kanjiža i Novi Kneževac.

Vujović Subotica 5.jpg

„U Subotici je u toku uvođenje odvajanja otpada u domaćinstvima, i želim da zahvalim svim građanima koji u tome učestvuju. Takođe, u regionalnom centru radi se sekundarna selekcija, odnosno dalje odvajanje otpada koji može da se reciklira i ponovo upotrebi, kao i kompostiranje zelenog otpada i mulja. Ova praksa je potpuno u skladu sa principima cirkularne ekonomije koja je jedan od važnih stubova Zelene agende kojoj smo potpuno posvećeni“, rekla je Vujović.

Vujović Subotica 6.jpg

Vujović je dodala i da su, uz podršku Ministarstva, u Subotici realizovani i projekti čišćenja sedam divljih deponija, a zasađeno je oko 6.000 novih sadnica.

10 septembar, 2024

Raspisan još jedan javni konkurs za zamenu kotlarnica i bolji kvalitet vazduha

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović navodi da je ovim konkursom, lokalnim samoupravama stavljeno na raspolaganje još oko 245 miliona dinara.

„Očekujem da će sredstva koja smo obezbedili biti iskorišćena za podršku kvalitetnim projektima, koji za cilj imaju bolji kvalitet vazduha u lokalnim samoupravama. Pozivam gradove i opštine da pripremaju projekte i da konkurišu, jer je ovo odlična prilika da zamene stare kotlove na ugalj, mazut i lož ulje, novim kotlovima na ekološki prihvatljivije energente. Ovo je drugi put ove godine da raspisujemo konkurs za zamenu kotlova u javnim ustanovama, školama, vrtićima ili toplanama, kako bismo pomogli da što više javnih ustanova pređe na ekološki prihvatljiviji energent, rekla je Vujović.

Rok za podnošenje zahteva za dodelu sredstava je 13. septembar 2024. godine a pravo da podnesu zahtev imaju jedinice lokalne samouprave na teritoriji Republike Srbije.

Vujović je istakla da Ministarstvo zaštite životne sredine raspisuje javne konkurse za zamenu kotlarnica od 2021. godine i do sada je 75 jedinica lokalne samouprave uspelo da kandiduje kvalitetne projekte i time obezbedi podršku države za njihovu relizaciju.

„Nastavićemo da obezbeđujemo sredstva i u narednom periodu, jer su realizacijom ovakvih projekata dajemo važan doprinos u ostvarenju našeg glavnog cilja, a to je bolji kvalitet vazduha za sve“, rekla je potpredsednica Vujović

30 avgust, 2024

Održana radionica u cilju pripreme Nacionalnog plana smanjenja potrošnje fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte

Radionicu je Ministarstvo orgaizovalo u saradnji sa implementacionom agencijom UNIDO, a u njenom radu učestvovali su i uvoznici/izvoznici fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte i uvoznici/izvoznici proizvoda i/ili opreme koji sadrže ili se oslanjaju na fluorovane gasove.

Na radionici, pod nazivom „Priprema nacionalnog plana smanjenja potrošnje fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte (HFC)“ bilo je 30 učesnika, a predstavnici kompanija koji su pozvani jedna su od ciljnih grupa za dostavu podataka potrebnih za izradu Nacionalnog plana za smanjenje potrošnje fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte.

Radionica 1

Učesnicima radionice su predstavljene obaveze preuzete nakon ratifikacije Kigali amandmana. U pitanju je, pre svega, zamrzavanje potrošnje HFC supstanci na bazni nivo i nakon toga smanjenje potrošnje ove grupe supstanci prema jasno definisanoj dinamici.

Radionica 2

Takođe, predstavljen je sistem HFC kvota u nekim zemljama regiona, a prezentovan je i presek stanja u vezi sa određenim kvotama i stepenu iskorišćenosti od strane uvoznika/izvoznika, a u skladu sa baznim nivoom koji je Republika Srbija odredila i sa čijom primenom je počela od 01. januara 2024. godine. Ova mera  je od izuzetnog značaja, jer je to sprovođenje prve kontrolne mere i ispunjenje jedne od preuzetih obaveza naše zemlje nakon ratifikacije Kigali amandmana.

Radionica 3

Radionica je održana u Beogradu, a u narednom periodu planirano je održavanje sličnih radionica samo za druge ciljne grupe, koje mogu dati značajan doprinos u pripremi i kasnije implementaciji Nacionalnog plana smanjenja potrošnje fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte (HFC).

21 avgust, 2024

Vujović obišla radove na izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda u Sečnju

Vujović je obišla radove zajedno sa predsednikom opštine Nebojšom Meljancem, i istakla da se postrojenje gradi po savremenim standardima, što će podići stepen zaštite životne sredine u ovom kraju.

Secanj 3

„Kao što smo čuli od predsednika opštine, ovaj projekat se najavljivao nekoliko godina unazad. Predsednik Aleksandar Vučić je obećao građanima da ćemo izgraditi postrojenje za preradu otpadnih voda u Sečnju i danas možemo da se uverimo da je realizacija projekta u toku. Malo se kasnilo sa početkom radova, jer je bila neophodna verifikacija projekta, a tim inženjera iz Ministarstva zaštite životne sredine je pregledao sve ulazne parametre. Na tome se intenzivno radilo, sprovedena je i druga neophodna procedura i stekli su se uslovi da krenu radovi. Pohvalno je za opštinu Sečanj što već imaju veliki procenat izgrađenosti kanalizacione mreže, jer je to jedan od preduslova da se krene i u izgradnju postrojenja. Očekujem da će postrojenje biti izgrađeno u januaru 2026. godine, što znači da će prečišćena i tehnički ispravna voda sa ove teritorije odlaziti u recipijent, reku Tamiš“, rekla je Vujović.

Secanj 4

Potpredsednica Vlade je zahvalila timu lokalne samouprave što su bili proaktivni i zajedno sa Ministarstvom zaštite životne sredine intenzivno radili na projektu, kao i što su razumeli sve zahteve struke u smislu izmene projekta.

Secanj 5

„Posebno želim da zahvalim građanima Sečnja na strpljenju, i što su zajedno sa svojom lokalnom samoupravom, mogu slobodno da kažem, bili i agresivni u zahtevima i trudu, kako bi se izgradilo ovo postrojenje. Oština će u narednim mesecima raditi i na sekundarnoj kanalizacionoj mreži, kako bi domaćinstva i svi koji će gravitirati ka prečistaču, mogli što lakše da se priključe. Razgovaraćeo i sa industrijom, jer je njihova obaveza da rade predtretman otpadnih voda. Ovo je samo početak naše dobre saradnje. Viđaćemo se uskoro opet, da se svi uverimo da se radovi odvijaju planiranom dinamikom. Kada sve bude gotovo, imaćemo sistem koji dobro funkcioniše i bolje standarde zaštite životne sredine u Sečnju“, rekla je Vujović.

Secanj 6

Vujović je dodala da će se u narednom periodu razgovarati i o drugim projektima, pre svega o upravljanju čvrstim otpadom. Prema njenim rečima, u planu je da Sečanj gravitira ka regionalnom centru za upravljanje otpadom u Inđiji, koji će biti izgrađen i za koji se uskoro kreće sa izradom dokumentacije.  

Secanj 7

19 avgust, 2024

Vujović: Gradimo preko 340 km kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda širom Srbije

Kroz projekte Ministarstva zaštite životne sredine u ovom trenutku ugovoreno je ili u izgradnji više od 340 kilometara kanalizacione mreže, a stekli su se uslovi i počela je izgradnja ili rekonstrukcija i više postrojenja za preradu otpadnih voda.

„Izgradnjom i rekonstrukcijom postrojenja za preradu otpadnih voda, uspećemo da sačuvamo naše reke i jezera, jer će se kroz proces prečišćavanja, u recipijent ispuštati tehnički ispravna voda. Da bi postrojenja mogla da rade, i to u punom kapacitetu, neophodna je izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže, na čemu intenzivno radimo a u narednom periodu ćemo raditi još brže. Samo u poslednja dva meseca potpisali smo niz ugovora, na osnovu kojih uskoro kreću radovi na terenu, a i u narednom periodu nas očekuje izbor izvođača za realizaciju projekata širom zemlje“, rekla je Vujović.

Potpredsednica Vujović je navela da je do sada ugovorena izgradnja postrojenja za preradu otpadih voda u Nišu, Sečnju i Apatinu, a njihova rekonstrukcija u Bečeju i Beloj Palanci. Plan za tekuću godinu obuhvata i početak realizacije projekata u Valjevu, Bačkoj Palanci, Pećincima i u drugim lokalnim samoupravama.

Kada je reč o izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže, trenutno se izvode radovi na više od 200 kilometara i to u Nišu, Pećincima, Raškoj, Boljevcu, Temerinu, Leskovcu, Staroj Pazovi, dok su ugovoreni i očekuje se da uskoro počnu radovi na izgradnji više od 100 kilometara kanalizacione mreže na teritoriji Bečeja, Priboja i Zrenjanina, a sledi ugovaranje za izradnju kanalizaciome mreže i u Topoli, Vrbasu, Valjevu itd.

„Izgradnja zelene infrastrukture je naš prioritet, jer time obezbeđujemo bolji kvalitet života građana“, rekla je Vujović.
 

15 avgust, 2024

Reakcija na netačne navode Dragane Đorđević o oblasti upravljanja otpadom

Ukoliko zaista veruje u to što govori, iznenađena sam neobaveštenošću, kao i količinom neznanja osobe koju organizatori protesta predstavljaju kao „najstručniju među njima“. Podsetiću ovom prilikom da je reč o osobi koja je i ranije širila dezinformacije o sumpornoj kiselini, upravo u cilju zastrašivanja građana na čemu intenzivno radi, da bi posle određenog vremena demantovala samu sebe i praktično priznala da je lagala. Kada je shvatila da ne može da manipuliše pričom o sumpornoj kiselini, prešla je na odlaganje otpada.

Moja je obaveza da informišem javnost i ukažem na činjenice koje se tiču višedecenijskog zanemarivanja i nebrige oko odlaganja otpada od strane bivše vlasti.  Uspostavljanjem nove odgovorne vlasti u Srbiji stavlja se akcenat na zaštitu životne sredine, svakodnevno se odgovorno i posvećeno radi, izrađuju se ambiciozni planovi i saniraju nasleđeni višedecenijski gorući problemi.

Ministarstvo zaštite životne sredine uvodi red u upravljanje otpadom, u oblast u kojoj se, u vreme bivše vlasti nije ni govorilo niti se bilo šta radilo. Dragana Đorđević je spremna da iznosi neosnovane i paušalne kritike bez ikakvih argumenata, nesvesna da time što kritikuje ovu oblast, zapravo govori o tome da bivša vlast ništa nije bila u stanju da uradi u ovoj oblasti, jer da jeste onda danas ne bi imali razloga da napadaju sve uspešne i kapitalne projekte koji se trenutnïo realizuju širom zemlje.

Zahvaljujući posvećenom radu Ministarstva zaštite životne sredine koje vodim, uspeli smo da obezbedimo sredstva, započnemo i uveliko radimo na izgradnji modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom u kojima će se zbrinjavati otpad po najsavremenijim standardima. U ovom momentu, izvode se radovi na regionalnom centru u Pirotu, ali i na najvećem regionalnom centru u Srbiji Ub-Kalenić, ka kojem će gravitirati 15 gradova i opština. U Srbiji će, u sklopu vizij e „Srbija 2027“ biti izgrađeno ukupno sedam regionalnih centara, u kojima će se zbrinjavati otpad iz 47 lokalnih samouprava i koji će zadovoljiti potrebe gotovo 1,5 miliona stanovnika. Centri su glavni preduslov da nastavimo da zatvaramo gradske nesanitarne deponije, da podignemo procenat reciklaže kako bi se otpad koristio kao resurs i kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu na deponiji.

Zatvorili smo staru deponiju u Vinči, na kojoj se 40 godina nepravilno odlagao otpad sa čitave teritorije Grada Beograda, a sada se na tom mestu nalazi moderan kompleks, gde se otpad tretira po svim savremenim standardima. U ovom kompleksu ove godine je pušteno u rad novo postrojenje, koje će obezbeđivati toplotnu energiju za više od 25.000 stanovnika i električnu energiju iz otpada za oko 35.000 Beograđana, što je primer primene cirkularne ekonomije, odnosno korišćenja otpada kao resursa.

U protekle četiri godine, samo kroz konkurse Ministarstva zaštite životne sredine, uklonjeno je više od 1.000 divljih deponija, na koje su nam građani ukazivali, kao na problem koji im najviše smeta.

Danas se o zaštiti životne sredine vodi računa više nego ikada pre. Dugačka je lista projekata koji su samo u protekle četiri godine realizovani. Građani su svedoci da danas gotovo da nema lokalne samouprave u Srbiji u kojoj se ne realizuje bar jedan ekološki projekat. Zato, za razliku od samoproklamovanih ekologa koji su bez osnova jaki na rečima i veoma predani u nastojanju da, pod plaštom lažne brige o životnoj sredini uznemire i uplaše građane, ova vlast će nastaviti da ulaže i da brigu o ekologiji pokazuje delima.

11 avgust, 2024

Vujović: I u prvih 100 dana posvećeno smo radili na ekološkim projektima važnim za građane

Vujović 100 dana 2.jpg

Govoreći o upravljanju otpadom, Vujović je istakla da se i u prvih 100 dana marljivo radilo na projektima izgradnje sedam regionalnih centara, koji su važan preduslov za uvođenje najviših standarda u ovu oblast.

Vujović 100 dana 3.jpg

„U ovom momentu, napreduju radovi na izgradnji sanitarne deponije i prateće infrastrukture u regionalnom centru u opštini Ub, koji će zbrinjavati otpad iz 15 lokalnih samouprava. Uskoro krećemo sa radovima u Pirotu, a intenzivno radimo i na dokumentaciji za izgradnju regionalnog centra u Inđiji. U prvih sto dana rada, završena je i transfer stanica za pretovar otpada u Smederevu. Paralelno, radili smo i na projektima zatvaranja i sanacije nesanitarnih deponija, koje su po 30-40 godina smetale građanima. U prethodne četiri godine sanirali smo osam nesanitarnih deponija, a pri kraju su radovi na sanaciji deponija u Požegi, Rumi i Zrenjaninu. Očekujem da će uskoro početi sanacija još tri deponije – u Subotici, Prokuplju i Topoli“, rekla je Vujović, dodajući da se vodilo računa i o rešavanju problema manjih, divljih deponija. Tokom četiri godine, kroz projekte Ministarstva uklonjeno je više od 1.000 divljih deponija, a samo u 2024. oko 200 deponija.

Vujović 100 dana 4.jpg

Vujović je istakla da se radi na rešavanju pepelišta u kragujevačkoj toplani i da je u finalnoj fazi izrada tenderske dokumentacije. Ona je podsetila da je, uz podršku države, u Kragujevcu kompletno rekonstruisana toplana i da su stari kotlovi na ugalj zamenjeni novim gasnim kotlovima. Ministarstvo zaštite životne sredine već četvrtu godinu zaredom, kao meru za unapređenje kvaliteta vazduha, raspisuje javne konkurse za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama i toplanama. U 2024. je za tu meru opredeljen najveći iznos do sada, 800 miliona dinara.

Vujović 100 dana 5.jpg

Govoreći o projektima izgradnje kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi se vode zaštitile od zagađenja, Vujović je navela da se kanalizacija gradi širom Srbije, dok je od početka godine ugovorena igradnja ili rekonstrukcija četiri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bečeju, Beloj Palanci, Apatinu i Sečnju. „Očekujem da ćemo do kraja godine ugovoriti nove kilometre kanalizacije i izgradnju još četiri postrojenja“, rekla je Vujović.

Ministarstvo zaštite životne sredine posvećeno brine i o biserima prirode. Tekuće nedelje, područje Rajca stavljeno je pod zaštitu države, čime je broj zaštićenih područja povećan na 491, a površina pod zaštitom na gotovo 10% teritorije Srbije. 

„Kada sumiramo, u prvih sto dana rada, nastavili smo sa ozbiljnim i odgovornim pristupom radu. U narednom periodu radićemo još efikasnije na svim projektima koji su važni za bolji život građana i zdravu i čistu životnu sredinu“, rekla je Vujović.

9 avgust, 2024

Vujović: Država neće dozvoliti realizaciju projekta Rio Tinto bez pune zaštite životne sredine

Vujović Skupština 2.jpg

Vujović je oštro odgovorila delu poslanika, da isti oni koji su doveli Rio Tinto u Srbiju, sada pokušavaju da uplaše građane, bez bilo kakvih činjenica i zvaničnih dokumenata.

„Podsetiću da je 26. januara 2012. godine, kada je tadašnja Vlada donela Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama, procenjeno da će 2020. godine učešće litijuma iz Srbije u proizvodnji činiti više od 10 odsto svetske proizvodnje i više od 90 odsto evropske. Tada su se ponašali kao da su već imali rudnik i kao da već eksploatišu. Država je ta koja će zaštititi inerese građane, jer je ova Vlada odgovorna i građani su joj najvažniji. U narednom periodu donosićemo i rigoroznije zakone kako bismo osigurali najviše standarde zaštite životne sredine. Litijum je izuzetno važan za e-mobilnost i omogućava zeleni razvoj, što je jedan od glavnih ciljeva zelene agende i  omogućava nam put ka zelenoj budućnosti“, rekla je Vujović.

Vujović je dodala, da kada je reč o dolini Jadra i čitavom okrugu, upravo je ova vlast, nizom projekata, dokazala da se brine o zaštiti životne sredine.

„Mi smo uklonili istorijski opasan otpad iz fabrike Viskoza. Tada kada je bilo puno otpada niko nije organizovao proteste. Mi smo uklonili popucale buriće koji su uticali na kvalitet vazduha, vode i zemljišta. Takođe, mi smo ti koji su rekultivisali jalovište Zajače. Gradimo moderan Regionalni centar za upravljanje otpadom u selu Kalenić, gde će se otpad iz 15 gradova i opština tretirati po najsavremenijim standardima, a kada počne sa radom, biće omogućeno zatvaranje nesanitarnih deponija u svim lokalnim samoupravama koje gravitiraju ka tom centru. Poštovani građani Srbije, sve što smo čuli od opozicionih političara je neistina i služi isključivo njihovim političkim interesima. Kada se izradi i preda studija o proceni uticaja na životnu sredinu, tek tada možemo svi da komentarišemo, ali i da čujemo reč stručnjaka“, rekla je Vujović.

29 jul, 2024

Vujović apeluje na privredu da što pre rešava pitanje predtretmana otpadnih voda

Vujović je podsetila da je prelazni rok za privredu propisan Uredbom o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode, ističući da po isteku roka neće biti tolerisano nikakvo odstupanje od propisanih vrednosti.

„Prema roku koji je naznačen u Uredbi, ostalo je još malo vremena za privredne subjekte koji još nisu obezbedili sredstva za predtretman otpadnih voda, da to i učine. Obaveza svih je da izgrade postrojenje za prečišćavanje industrijskih otpadnih voda koje će biti u funkciji najkasnije do isteka naznačenog roka. Na taj način, obezbeđuje se predtretman otpadnih voda, čime dajemo veliki doprinos zaštiti reka i zaštiti životne sredine u celini“, rekla je Vujović.

Vujović je podsetila da se u ovom trenutku širom Srbije, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, realizuju projekti izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i nedostajuća kanalizaciona mreža.

„Izgradnja zelene infrastrukture je od velikog značaja za bolji kvalitet života građana, zbog čega je realizacija ovih projekata jedan od naših prioriteta. U ovom velikom poslu, privreda je važan partner. Ukoliko svaki privredni subjekt doprinese, tako što će pre ispuštanja otpadne vode uraditi predtretman, zajedno ćemo uspeti mnogo efikasnije da sačuvamo reke i životnu sredinu za sve građane. Zato ponovo apelujem na poslovnu zajednicu da ubrza pripreme i ozbiljno shvati obaveze po Uredbi, jer nećemo dopustiti neodgovoran odnos prema životnoj sredini. Nama nije cilj da kažnjavamo privredu, već da zajedničkim zalaganjem podignemo standarde zaštite životne sredine, na dobrobit svih. “, rekla je Vujović.

Prema Uredbi o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode, u slučaju da se otpadne vode ispuštaju u javnu kanalizaciju, lokalna samouprava je u obavezi da, propiše lokalni akt o ispuštanju otpadnih voda usklađen sa Uredbom.

25 jul, 2024

Vujović: Već rezervisana sredstva za subvencionisanu kupovinu 187 električnih vozila

Vujović je dodala da su u tekućoj godini rezervisana sredstva za podršku kupovini 187 električnih vozila.

„To pokazuje da su građani, preduzetnici i pravna lica prepoznali ovu meru i da žele da pređu na ekološki prihvatljiv vid transporta. Za nas je to važno, jer je subvencionisanje kupovine električnih vozila, koja ne emituju štetne materije, deo paketa mera za unapređenje kvaliteta vazduha. Svi koji su zainteresovani za kupovinu električnog vozila, treba da znaju da je po Uredbi iz tekuće godine, na raspolaganju još 63 miliona dinara za subvencije. Usled velikog interesovanja, prethodnih godina smo obezbeđivali i dodatna sredstva kako bi svi zainteresovani ostvarili pravo na ovaj vid podrške. Do sada smo, u te svrhe, iz budžeta Ministarstva utrošili više od milijardu dinara. Nastavićemo i ubuduće da realizujemo ovu meru, jer je važna za čistiji vazduh i bolje stanje životne sredine“, rekla je Vujović.

Vujović je istakla da ova mera može biti dodatni impuls za domaću proizvodnju električnih vozila i podsticaj daljoj tražnji takozvanih ekoloških vozila.

„Kada na tržištu bude dostupan novi model „fijat grande panda“, iz kragujevačke fabrike Stellantis, omogućićemo podršku i za ova vozila. Za električne automobile, prema ovogodišnjoj uredbi, predviđena je podrška u iznosu od 5.000 evra“, rekla je Vujović.

Pravo na subvenciju za kupovinu električnog vozila mogu da ostvare fizička lica, preduzetnici i pravna lica, a predviđena podrška iznosi od 250 evra do 5.000 evra, u zavisnosti od vrste vozila. Zahtevi se podnose Ministarstvu dok se sredstva ne utroše, a najkasnije do 31. oktobra tekuće godine.

U prethodne četiri godine, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, kupljeno je oko 2.500 ekološki prihvatljivijih vozila.

23 jul, 2024

Vujović potisala ugovore sa 14 gradova i opština za nova ulaganja u zaštićena područja na njihovim teritorijama

Vujović ugovori JLS 2.jpg

„Zadovoljstvo mi je što sam sa predstavnicima 14 gradova i opština širom Srbije potpisala ugovore koji će im omogućiti nova ulaganja u zaštićena područja od nacionalnog značaja. Stalo nam je do toga da sačuvamo prirodu za buduće generacije i zato u kontinuitetu odvajamo sredstva sa ciljem da očuvamo, unapredimo i podignemo kapacitete naših prirodnih dobara. Samo u sklopu ovog javnog konkursa, izdvojili smo oko 97 miliona dinara, što je za 115 odsto više nego u prethodnoj godini. Takođe, i više smo nego duplirali broj lokalnih samouprava koje su korisnici sredstava, jer je prethodne godine podršku dobilo šest, a ove godine 14 lokalnih samouprava. To je jasan pokazatelj koliko Ministarstvo koje vodim brine o prirodi i zaštićenim područjima u našoj zemlji“, izjavila je Vujović.

Vujović ugovori JLS 3.jpg

Vujović je objasnila da su lokalne samouprave dobile sredstva nakon što su na javnom konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini, kandidovale kvalitetne projekte. Ona je istakla da će u zaštitu prirodnih dobara u 2024. godini, putem aktuelnog konkursa, ali i uključujući redovno subvencionisanje zaštićenih područja, biti uložena najveća sredstva do sada – oko 600 miliona dinara.

Vujović ugovori JLS 4.jpg

Prema ugovorima koji su danas potpisani, lokalne samouprave će dobijena sredstva koristiti za izgradnju i uređenje puteva u Knjaževcu, Lebanu i Trsteniku, pešačkih staza u Irigu i Zrenjaninu, za sanaciju mosta u Prijepolju, izgradnju vizitorskog centra u Kuršumliji, uređenje pećina u Krupnju i Despotovcu, prostora oko jezera i bare u Kruševcu i Pirotu. Koristiće se i za postavljanje javne rasvete u Bajinoj Bašti, eko učionice na otvorenom u Kikindi, postavljanje solarnih panela u Užicu.

Vujović ugovori JLS 5.jpg

 

23 jul, 2024

Vujović: Slušaćemo struku i građane, i bićemo beskompromisni kada je reč o zaštiti životne sredine

Vujović je istakla da je odlukom Ustavnog suda projekat „Jadar“ ponovo aktivan, ali i da Ministarstvu koje vodi još nije dostavljena Studija o proceni uticaja na životnu sredinu. Ukoliko kompanija dostavi studiju, dodaje ona, sva dokumenta biće pregledana od strane timova domaćih i međunarodnih stručnjaka.

„Država se ozbiljno i odgovorno bavi zaštitom životne sredine kada je reč o razvojnim projektima i ne ubeđujemo građane praznom pričom. Ukoliko dođe do implementacije ugovora sa kompanijom Rio Tinto, bićemo apsolutno beskompromisni kada je reč o zaštiti životne sredine i zahtevaćemo primenu svetskih standarda, na dobrobit svih građana Srbije. Litijum je trenutno najtraženija sirovina u svetu, a u budućnosti bi mogao da bude važan činilac u visokotehnološkoj prerađivačkoj industriji i na teritoriji naše zemlje, koja bi Srbiji donela značajnu komparativnu prednost na svetskoj sceni. Odgovorna strategija Vlade podrazumevala bi privlačenje stranih investitora, koji će u Srbiji otvarati fabrike za izradu litijumskih baterija koje imaju najširu primenu – od automobilske do telekomunikacione industrije. Time bismo, uz očuvanje životne sredine, ostvarili ekonomsku korist koja direktno dovodi do rasta životnog standarda građana“, rekla je Vujović.

Zemlje u Evropi, dodaje ona, uveliko rade na tome da iskoriste sopstveno rudno bogatstvo, dok se u Srbiji, zbog ličnih interesa ostrašćenih pojedinaca i njihovog štetnog i neargumentovanog delovanja, onemogućava dalji ekonomski napredak i sabotira civilizovan društveni dijalog.

„Pokušaji uzbunjivanja javnosti od strane neodgovornih i nedovoljno upućenih pojedinaca, koji su svojevremeno i doveli kompaniju Rio Tinto u Srbiju, a kasnije glasno isticali korist projekta za građane, vođena je očigledno njihovim ličnim interesima i nije u duhu istinske brige o narodu. Neobjašnjivo je da, i pored toga što ne barataju činjenicama i dokazima, takvi pojedinci daju sebi za pravo da iznose beskrupulozne laži. Širu javnost ipak nisu uspeli da uznemire, jer i nema razloga za brigu. Građani znaju da predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Vlade Miloš Vučević i Ministarstvo zaštite životne sredine, neće nikada raditi protiv interesa građana. Interes građana je interes svih nas, jer svi živimo u istoj zemlji, na istom prostoru, pijemo istu vodu i udišemo isti vazduh. Zato svi moramo da budemo odgovorni, da saslušamo struku, sagledamo argumente, a zatim je na građanima da odluče o potencijalnom ubrzanom ekonomskom razvoju koji će trasirati put Srbije u bolju budućnost“, rekla je Vujović.

17 jul, 2024

ODLUKA O DODELI PODSTICAJNIH SREDSTAVA NA OSNOVU UTVRĐENE LISTE VREDNOVANJA I RANGIRANJA PRIJAVLJENIH PROJEKATA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA ZA OČUVANJE I ZAŠTITU BIOLOŠKE, PREDEONE I GEOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI U 2024. GODINI.

ODLUKU O DODELI PODSTICAJNIH SREDSTAVA NA OSNOVU UTVRĐENE LISTE VREDNOVANJA I RANGIRANJA PRIJAVLJENIH PROJEKATA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA ZA OČUVANJE I ZAŠTITU BIOLOŠKE, PREDEONE I GEOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI U 2024. GODINI

Dana 23. aprila 2024. godine objavljen je na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine Konkurs o načinu podnošenja zahteva za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini, u iznosu od 100.000.000,00 dinara. Isti je dostavljen elektronskim putem jedinicama lokalnih samouprava na teritoriji Republike Srbije.

Ministarstvu zaštite životne sredine podneto je ukupno 18 zahteva. 

Kompletnu Odluku možete preuzeti ovde.

16 jul, 2024

Lista vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini

 

LISTU VREDNOVANJA I RANGIRANJA PRIJAVLJENIH PROJEKATA ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA
ZA OČUVANJE I ZAŠTITU BIOLOŠKE, PREDEONE I GEOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI U 2024. GODINI

 

Listu vrednovanja možete pronaći ovde.

12 jul, 2024

Obaveštenje o početku izrade Programa razvoja cirkularne ekonomije

Tokom procesa izrade Programa, kao dokumenta javne politike za oblast cirkularne ekonomije, biće sprovedene konsultacije sa zainteresovanim stranama i ciljnim grupama.

Dodatne informacije možete dobiti slanjem imejla na: aleksandra.vucinic@eko.gov.rs

11 jul, 2024

Vujović: Pet novih elektronskih usluga na raspolaganju privredi, kao podsticaj daljim ulaganjima u obnovljive izvore energije

Vujović prezentacija usluge 2.jpg

Danas su predstavljene ukupno 32 nove elektronske usluge, a pored potpredsednice Vujović, prisustvovale su i ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, predsednica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odil Reno-Baso i direktorka Republičkog sekretarijata za javne politike (RSJP) Bojana Tošić.

Vujović prezentacija usluge 3.jpg

„Usluge iz resora koji vodim odnose se na digitalizaciju administrativnih postupaka prilikom procene uticaja na životnu sredinu. Već sada sve te poslove investitori mogu da obave putem portala eUprava, kako bi brže i efikasnije došli do saglasnosti, a zatim i dozvola važnih za nova ulaganja u obnovljive izvore energije. Time unapređujemo poslovno okruženje i gradimo čvršće mostove saradnje između privrede i javne uprave. Digitalizacijom procedura smanjujemo upotrebu papira i štitimo životnu sredinu i ujedno stimulišemo ulaganja u obnovljive izvore energije, što je u skladu sa ciljem Vlade Srbije – da se poveća upotreba zelene energije. Ove investicije su važna karika u zelenoj transformaciji i održivom razvoju Srbije, o čemu ćemo brinuti i ubuduće“, rekla je Vujović.

Vujović prezentacija usluge 4.jpg

Vujović je ovom prilikom zahvalila predsednici Evropske banke za obnovu i razvoj Odil Reno-Baso na podršci EBRD-a u zelenoj transformaciji Srbije i kroz podršku projektima izgradnje regionalnih i reciklažnih centara širom zemlje.

Digitalizovane usluge iz oblasti zaštite životne sredine odnose se na postupke procene uticaja projekata na životnu sredinu i to: odlučivanja o potrebi procene uticaja, određivanja obima i sadržaja studije o proceni uticaja, saglasnosti na studiju o proceni uticaja, postupak zatečenog stanja i ažuriranje studije.

9 jul, 2024