Vesti

Nadležne službe čine sve da ugase požar na deponiji Rančevo kod Sombora

požar 2.jpgPrema podacima Ministarstva zaštite životne sredine, na gašenju požara koji se prvobitno raširio na površini od 8,5 hektara, pored Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, angažovane i ekipe više dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Sombora i Apatina, a na raspolaganju su i kapaciteti lokalne samouprave u ljudstvu i mehanizaciji.

Prema informacijama dobijenim od nadležnih organa na terenu su angažovana dva vozila profesionalne ekipe vatrogasaca, zatim šest vozila dobrovoljnih vatrogasnih društava, dva buldožera, tri utovarna vozila, kao i cisterna JKP Vodokanal Sombor.

Deponija je udaljena na oko 10 kilometara od gradske zone, gde se trenutno ne oseća dim. Agencija zaštite životne sredine će na lokaciju u neposrednoj blizini požara postaviti mobilnu stanicu za monitoring kvaliteta vazduha.

Ministarstvo zaštite životne sredine nastaviće da obaveštava građane o razvoju situacije na ovoj lokaciji.

U narednom periodu, kroz projekat Ministarstva biće urađena sanacija i remedijacija ove deponije, u sklopu šireg projekta izgradnje modernog regionalnog centra za upravljanje otpadom „Rančevo“. Radovi obuhvataju ugradnju biotrnova i baklje u kojoj će se tretirati biogas po najsavremenijim ekološkim standardima.

Takođe, predviđena je i izgradnja nove sanitarne deponije sa pratećom infrastrukturom, zatim sistem za procedne vode i za degazaciju, kao i za sakupljanje i tretman biogasa. Kada regionalni centar bude izgrađen, sa svim pratećim postrojenjima i opremom, mogućnost izbijanja požara biće smanjena na minimum.

11 avgust, 2025

Obaveštenje: Prekida se postupak dodele subvencija za kupovinu novih vozila koja imaju isključivo električni pogon za 2025. godinu

O B A V E Š T E Nj E

Obaveštavaju se zainteresovane strane da se prekida postupak dodele subvencija za kupovinu novih vozila koja imaju isključivo električni pogon za 2025. godinu, s obzirom da su sredstva subvencija iskrišćena pre isteka kalendarske godine.

Obustavlja se prijem zahteva za subvencionisanu kupovinu novih vozila koja imaju isključivo električni pogon za 2025. godinu, zaključno sa 8. avgustom 2025. godine.

Postupak dodele subvencija za kupovinu novih vozila koja imaju isključivo električni pogon u 2025. godini će se nastaviti kada budu obezbeđena budžetska sredstva za te namene, o čemu će zainteresovane strane biti obaveštene. 
 

8 avgust, 2025

Pavkov na Konferenciji UN o zemljama bez izlaza na more: Podrška i saradnja sa kopnenim zemljama

Turkmenistan1.docx.jpg

Pavkov je prilikom obraćanja istakla da je Republika Srbija, kao kopnena zemlja, otvorena za saradnju i svaki vid podrške svim zemljama koje nemaju izlaz na more.

Turkmenistan2.docx.jpg

„Okupili smo se u Avazi u Turkmenistanu, kako bismo zajedno razmatrali poteškoće sa kojima se suočavaju zemlje koje nemaju izlaz na more, imajući u vidu da su one na udaru negativnih efekata klimatskih promena i gubitka biodiverziteta. Iako smo svi svesni da je status kopnenih zemalja izazovan, sa druge strane, to je i velika prilika za saradnju kroz intenzivnije uključivanje zemalja bez izlaza na more u globalne tokove, jer se kroz zajednički rad otvaraju nove mogućnosti da se sve te prepreke i prevaziđu jačanjem saradnje. Sama činjenica da ograničen pristup pomorskim lukama otežava trgovinu, a samim tim i razvoj i zato smo spremni da zajedno sa našim prijateljima radimo na unapređenju poljoprivredne proizvodnje, razvoju IT infrastrukture i digitalizaciji. Zajedničkim i udruženim snagama možemo doći do rešenja, tako što ćemo naše resurse usmeriti ka razvoju transportnih sistema i infrastrukture ka morskim lukama i aerodromima. Zbog toga i Republika Srbija ulaže ozbiljne napore u razvoj putne infrastrukture“, rekla je Pavkov.

Turkmenistan4.docx.jpg

Ministarka je, govoreći o spremnosti Srbije da se uključi u globalne tokove, navela da se naša zemlja uvek odazove i kada je neophodna humanitarna pomoć. Prema njenim rečima, najbolja potvrda za takav pristup jeste donacija vakcina tokom krize izazvane pandemijom COVID-19. 

Turkmenistan5.docx.jpg

„Želim da zahvalim na prilici da i ovim putem jačamo našu saradnju, a posebno se radujemo što ćemo mnoge naše prijatelje iz grupe zemalja koje učestvuju na UN konferenciji, ugostiti i na specijalizovanoj Ekspo izložbi koja će se održati 2027. godine u glavnom gradu Srbije, u Beogradu, gde će imati priliku da predstave svoju kulturu, umetnost, sport i muziku“, rekla je Pavkov.

7 avgust, 2025

Ministarka Pavkov: Važna vest za Kragujevčane, deponija pepela odlazi u prošlost

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov naglasila je da će sa deponije u ovoj toplani biti izmešteno više od 60.000 tona pepela, a ceo proces će se odvijati u skladu sa najstrožim ekološkim standardima.

Pepelište

„Veoma sam zadovoljna jer je krenula realizacija druge faze projekta modernizacije daljinskog grejanja u Kragujevcu, koja podrazumeva trajno uklanjanje jedne od najavećih ekoloških crnih tačaka u tom gradu. Deponija pepela odlazi u prošlost i to je velika i važna vest za Kragujevčane. Danas je počelo uklanjanje pepela i već je odvezeno oko 75 tona ka cementari gde će dobiti novu upotrebnu vrednost. Podsetiću da je ovo druga faza velikog projekta i da smo u prvoj fazi zamenili dotrajale kotlove na ugalj stare 50 godina, savremenim kotlovima na gas, čime je prestalo generisanje novog pepela i crnog dima iz gradske toplane, čime smo unapredili kvalitet vazduha u ovom gradu. Realizacijom druge faze, zatvaramo poglavlje višedecenijske nebrige o gradskoj toplani, i počinjemo novu fazu rada u skladu sa savremenim standardima“, rekla je Pavkov.

Pepelište

Ministarka je podsetila da vrednost druge faze projekta iznosi više od tri miliona evra i da je realizovan uz kreditnu podršku partnera iz Evropske banke za obnovu i razvoj. Pavkov je dodala da je važno i što će pepeo biti transportovan u cementare gde će dobiti novu namenu.

Pepelište

„Pepeo iz kompleksa toplane više neće biti otpad, već resurs, koji se koristi u proizvodnji cementa i građevinskog materijala. Ovo je dokaz, da možemo da napravimo zatvoren i uspešan sistem u skladu sa principima cirkularne ekonomije. Hvala svim građanima Kragujevca na strpljenju. Još jednom smo pokazali da ispunjavamo obećanje koje smo im dali. Rešavanjem višedecenijskog problema pepelišta, pokazujemo da je moguće da unapredimo kvalitet vazduha i zaštitimo životnu sredinu uz poštovanje najviših ekoloških standarda“, rekla je Pavkov.
 

4 avgust, 2025

Pavkov u Užicu: Ovo je veliki dan za sve nas, napravljen prvi korak u zaštiti životne sredine nakon akcidenta u Regionalnom centru „Duboko“

Užice 1.jpg

Pavkov je istakla da je danas početak zajedničkog rešavanja izuzetno kompleksnog pitanja nastalog nakon gašenja požara na lokaciji gde se tretirao otpad sa teritorije Užica, Bajine Bašte, Požege, Arilja, Čajetine, Kosjerića, Lučana, Ivanjice i Čačka.

Užice2.jpg

„Svesni smo koliko je veliki problem sa kojim smo se suočili kada se na ovoj lokaciji rasplamsao ogroman požar na čijem gašenju su sve nadležne ekipe danonoćno radile, jer su ostale posledice po životnu sredinu koje su zahtevale reakciju. Praktično od osnivanja preduzeća, JKP Regionalni centar za upravljalje otpadom „Duboko“, postojao je veliki problem sa otpadnim, procednim vodama. Sistem koji je radio od početka nije davao očekivane rezultate. Na osnovu ugovora koji je danas potpisan, imaćemo novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje će koristiti savremenu membransku tehnologiju i tako sprečiti zagađenje zemljišta i vodotokova procednom otpadnom vodom. Iz postrojenja će izlaziti tehnički ispravna voda čime ćemo trajno rešiti ovaj veliki problem za dobrobit građana i očuvanje životne sredine“, rekla je Pavkov.

Užice3.jpg

Ministarka je rekla da je postrojenje za preradu otpadih voda preduslov za dobijanje dozvole za rad pretovarnog mesta na ovoj teritoriji koje planira Grad Užice, kao i za početak istražnih radova, projektovanja i izvođenja radova za narednu fazu koja se odnosi na sanaciju i rekultivaciju tela deponije „Duboko“.

Užice4.jpg

„Izuzetno sam ponosna na poruku koju smo danas zajedno poslali i sve što smo uradili, jer su zajedništvo i sloga svih nas bili ključni u celom procesu. Bez iskrenog dijaloga, saradnje i razumevanja, ne bismo mogli da dođemo do ovakvih rešenja i da krenemo u njihovu realizaciju. I to sve smo uspeli uprkos manjoj grupi građana koja se i danas pojavila i uzurpirala zgradu opštinske uprave. Teško mi je da poverujem da nijedna vest od značaja za ceo grad do njih ne dopire, a od blokada, pištanja i opstrukcija životna sredina se neće zaštititi. Ja želim još jednom da pohvalim ovaj ogroman uspeh uprkos otežanim okolnostima. Ovo nije uspeh jedne institucije, jednog grada ili jednog tima, ovo je uspeh svih devet lokalnih samouprava koje su pokazale da, kada svi delujemo kao jedan, uz snažnu podršku Vlade Republike Srbije i u ovom slučaju Ministarstva koje vodim možemo prevazići i najveće prepreke“, objasnila je Pavkov.

1 avgust, 2025

Pokrenut postupak zaštite Specijalnog rezervata prirode „Bosutske šume“

Ministarka Sara Pavkov naglasila je da ovaj rezervat, koji se prostire na području Sremske Mitrovice i Šida na 17.618,14 hektara, predstavlja neprocenjivo prirodno blago čije je očuvanje od vitalnog značaja za našu zemlju.

1.jpg„Izuzetno mi je drago što smo pokrenuli postupak zaštite Specijalnog rezervata prirode „Bosutske šume“, jer je to važan korak u očuvanju naše prirodne baštine. Na području SRP „Bosutske šume“ prisutne su prirodne vrednosti od posebnog nacionalnog i međunarodnog značaja: znatan broj retkih i ugroženih divljih biljnih i životinjskih vrsta, očuvana staništa nizijskih hrastovih šuma koja predstavljaju retkost u Evropi. Cilj ovog postupka je očuvanje izuzetno vrednog specijalnog, ekosistemskog i predeonog diverziteta ovog područja“, rekla je Pavkov.

Pavkov je naglasila da ovaj rezervat, sa svojim jedinstvenim biodiverzitetom, retkim vrstama i ekosistemima, nije značajan samo za Srbiju, već ima i međunarodni značaj.
Deo je najvećeg kompleksa očuvanih, starih oko četiri veka, lužnjakovih šuma Panonske nizije koji se prostire slivom reke Save i povezuje države i narode na njenim obalama, uz izrazit prekogranični značaj.

2.jpg„Ovaj rezervat ispunjava uslov za proglašenje zaštićenog područja prve kategorije, kao zaštićenog područja međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. Pored toga, „Bosutske šume“ su identifikovane kao međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice (Important Bird Area) i potencijalno su područje evropske ekološke mreže NATURA 2000. U našoj zemlji trenutno je zaštićeno 10,53 odsto teritorije. Nastavićemo i u narednom periodu da radimo na daljem povećanju teritorije pod zaštitom, kao i na očuvanju i unapređenju ovakvih izuzetnih prirodnih dobara“, rekla je Pavkov.

Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu obezbeđuje sredstva za zaštitu i unapređenje zaštićenih područja. U 2025. godini za te svrhe je obezbeđeno rekordnih 550 miliona dinara, što je dvostruko veći iznos od onog koji je opredeljen 2021. godine.

31 jul, 2025

Pavkov potpisala ugovor o izgradnji kolektora u Rumi: Projekat od strateškog značaja za životnu sredinu i građane

Potpisivanje 2025-07-31 at 11.09.48_59fe0469.jpg

Pavkov je navela da je ovaj projekat od izuzetne važnosti za očuvanje životne sredine i unapređenje kvaliteta života građana, a ugovor se finansira iz kreditnog zajma Razvojne banke Saveta Evrope (CEB).

Potpisivanje1 2025-07-31 at 11.09.48_e0766b2b.jpg„Zadovoljstvo mi je što zajednički ulažemo u sistem koji će omogućiti odgovorno upravljanje otpadnim vodama. Projekat obuhvata rekonstrukciju i izgradnju kanalizacione mreže za otpadne vode u Rumi, sa ciljem da se prikupljene otpadne vode transportuju do planiranog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ovaj projekat uključuje rekonstrukciju i novu izgradnju proširenja Zapadnog kolektora u Rumi, kao i izgradnju Glavnog kolektora koji će sakupljati celokupne otpadne vode iz naselja Ruma i transportovati ih do budućeg PPOV-a u ovoj opštini“, rekla je Pavkov.

Potpisivanje2 2025-07-31 at 11.09.48_3a172221.jpgMinistarka je istakla da projekat obuhvata izgradnju centralnog kolektora dužine 3,03 kilometra i zapadnog kolektora dugog 4,5 kilometara kanalizacione mreže.

„Ovaj projekat će omogućiti bolje održavanje, smanjiti rizik od kvarova i poboljšati kapacitet prikupljanja otpadnih voda u industrijskim i stambenim zonama Rume. Ovo je značajan korak ka ekološki odgovornom razvoju i zaštiti prirodnih resursa opštine Ruma“, rekla je Pavkov.

31 jul, 2025

Pavkov: Srbija i UAE jačaju saradnju u oblasti zaštite životne sredine

1 2025-07-30 at 12.44.04_b5883bf3.jpg

Pavkov je ukazala na značaj partnerstva sa ovom zemljom, posebno kada su u pitnju mogućnosti primene najsavremenijih standarda, tehničke podrške i razmene iskustva.

3  2025-07-30 at 12.44.04_72126a7b.jpg

„Imala sam danas veoma uspešan sastanak sa ambasadorom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Srbiji Ahmedom Almenhalijem, koji mi je uručio poziv za učešće na važnim konferencijama u UAE. Izuzetno me raduje predlog ambasadora da Srbija i UAE, potpišu zajednički sporazum kako bi dodatno unapredili buduću saradnju. Jačanje partnerstva sa UAE pokazuje da kroz zajedničke napore možemo značajno unaprediti oblast zaštite životne sredine i primeniti najsavremenije standarde. Razmena iskustava je ključna jer je naš zajednički zadatak da očuvamo biodiverzitet i sprečimo nelegalnu trgovinu divljim vrstama, čime štitimo prirodu za buduće generacije. Upravo zbog toga, mogućnost uspostavljanja zvanične saradnje sa CITES organima predstavlja važan korak u jačanju kapaciteta za borbu protiv nelegalne trgovine ugroženim divljim vrstama“, rekla je Pavkov.

4 2025-07-30 at 12.44.05_260ae3c8.jpg

Ministarka je ukazala da izuzetno dobre političke odnose Republike Srbije i UAE, podignute na nivo strateškog partnerstva, prati i intenzivno jačanje ekonomske saradnje.

6 2025-07-30 at 12.44.05_1ccd0b82.jpg

„Saradnja u oblasti zaštite životne sredine predstavlja važan korak ka unapređenju standarda, razmenu iskustava i primenu novih tehnologija. Izgradnja strateškog partnerstava sa UAE omogućava proširenje ekonomske saradnje, ali doprinosi i regionalnoj i globalnoj stabilnosti. Sveobuhvatnim sporazumom o ekonomskom partnerstvu između Srbije i UAE, kojim je uspostavljen režim slobodne trgovine robama i uslugama između dve zemlje, proširene su mogućnosti za saradnju u različitim sektorima“, poručila je Pavkov.

30 jul, 2025

Pavkov sa predstavnicima Evropske investicione banke o unapređenju saradnje i zelenoj transformaciji Srbije

1.jpg

Pavkov je istakla da Ministarstvo kojim rukovodi kontinuirano radi na implementaciji i usklađivanju sa standardima i propisima Evropske unije, jer je to ključni preduslov za održiv napredak u oblasti zaštite životne sredine.

3.jpg

„Danas sam sa našim evropskim partnerima razgovarala o mogućnostima za dalje unapređenje naše saradnje, a izuzetno me raduje i zainteresovanost EIB za naše projekte i način na koji bi mogla da uzmu učešće u njima. Naši prioriteti su nastavak kapitalnih projekata, kao što je izgradnja infrastrukture, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i unapređenje kvaliteta vazduha, gde smo već uradili mnogo tako što smo doneli novi Zakon o zaštiti vazduha” dodala je Pavkov.

4.jpg

Ministarka je istakla i da je uloga EIB kao partnera u primeni projekta „EU za zelenu agendu“ veoma važna, a iskustvo evropskih kompanija dragoceno, kako bi naš privatni sektor dobio smernice na koji način da sprovodi zelenu tranziciju u skladu sa EU standardima.

5.jpg

„U prethodnom periodu, u sprovođenju projekta ‘EU za Zelenu agendu u Srbiji’, postignut je značajan napredak, posebno u oblasti unapređenja politika i zakonodavnog okvira. Naš cilj ostaje isti, a to je da i u narednom periodu vredno radimo na ubrzanju konkretnih mera i investicija koje će omogućiti punu zelenu transformaciju privrede Srbije. Izuzetno mi je drago što su naši evropski partneri otvoreni za unapređenje saradnje i imaju sluha za naše potrebe, jer samo zajedničkim snagama možemo doći do željenog cilja, a to je zelena transformacija u skladu sa evropskim standardima, na čemu kontinuirano radimo i čemu težimo”, zaključila je Pavkov.

30 jul, 2025

Reakcija na netačne navode i uvrede Pokreta Kreni-Promeni upućene zaposlenima u Ministarstvu

Ne ulazeći u moralne aspekte namernog plasiranja neistina i pokušaja da se time obmanu građani i stvori iskrivljena slika o radu institucija, što isključivo ide u prilog nekim drugim interesnim grupama, u cilju istinitog informisanja javnosti, obaveštavamo vas o sledećem:

Ministarstvo zaštite životne sredine, kao i Sektor za upravljanje otpadom, otpadnim vodama i unapređenje cirkularne ekonomije kao sastavni deo ove institucije, funkcionišu u skladu sa zakonom i propisanim procedurama.

Poslovi se obavljaju kontinuirano i efikasno, a sve aktivnosti u vezi sa izdavanjem dozvola i prekograničnim kretanjem otpada sprovode se u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i drugim relevantnim propisima.

Ukoliko postoje pojedinačni predmeti u kojima je potrebno dodatno vreme za postupanje, to je isključivo iz objektivnih razloga koji se odnose na pravnu i stručnu utemeljenost svake odluke.

Navodi o „nekompetentnom upravljanju“ sektorom nisu samo neistiniti i neosnovani, već su duboko uvredljivi za profesionalni integritet zaposlenih u Ministarstvu, koji se sve češće nalaze na udaru politički motivisanih istupa i javno ispoljenih frustracija određenih političkih aktera. Činjenica je da tim u Sektoru za upravljanje otpadom, otpadnim vodama i unapređenje cirkularne ekonomije čine visokoobrazovani, iskusni i stručno osposobljeni službenici, koji iza sebe imaju dugogodišnje iskustvo u primeni nacionalnih i međunarodnih propisa, pripremi strategija, izradi podzakonskih akata i sprovođenju reformskih procesa u skladu sa evropskim direktivama. Tim čini 10 diplomiranih inženjera tehnologije, pet diplomiranih ekonomista, pet diplomiranih hemičara, jedan inženjer hemije, četiri inženjera zaštite životne sredine, tri inženjera mašinstva, dva diplomirana biologa, dva diplomirana pravnika, dva inženjera poljoprivrede, dva diplomirana analitičara zaštite životne sredine, dva inženjera šumarstva, jednog master hemičara, jednog diplomiranog fizikohemičara, jednog inženjera agronomije, jednog magistra nauka iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine, jednog strukovnog inženjera zaštite životne sredine, jednog inženjera tehnologije ishrane, jednog diplomiranog molekularnog biologa i fiziologa i jednog specijalistu strukovnog sanitarno-ekološkog inženjera. Pored toga, troje zaposlenih se usavršava, dvoje na doktorskim, a jedan na master studijama. Ovakva stručna struktura, raznovrsnost i profil zaposlenih najbolje svedoče o ozbiljnosti i posvećenosti rada Sektora, kao i o neosnovanosti i zlonamernosti optužbi usmerenih na račun zaposlenih.

Ovi službenici svakodnevno postupaju u skladu sa zakonom i isključivo u javnom interesu, uprkos pokušajima pojedinih aktera da njihov rad politizuju i omalovaže. Iznošenje kvalifikacija bez činjenica i bez odgovornosti predstavlja nedopustiv napad na državnu službu u celini i pojedince koji se targetiraju svakodnevno i tretiraju kao alat za političke obračune.

Kada je reč o rukovodiocima sektora, u toku je redovna procedura njihovog imenovanja, što je uobičajena administrativna praksa u javnoj upravi. Do imenovanja rukovodioca u skladu sa propisanom procedurom, radom Sektora rukovode zaposlene koji raspolažu relevantnim profesionalnim iskustvom, stručnim znanjem i dubokim poznavanjem pravnog i institucionalnog okvira u oblasti upravljanja otpadom. Rad se obavlja u punoj saglasnosti sa unutrašnjom organizacijom Ministarstva i bez ikakvog zastoja u sprovođenju nadležnosti sektora, pri čemu se obezbeđuje kontinuitet u donošenju odluka i sprovođenju ključnih poslova od javnog interesa.

Sve ove činjenice ogolile su i jednu drugu, a to je da Pokret Kreni-Promeni koji se toliko poziva na stručnost zapravo demonstrira ozbiljno neznanje kada je reč o funkcionisanju javne uprave, i nastavlja da izmišljanjem afera uznemirava građane, misleći uvek na sopstvene umesto na javni interes.

To je slučaj i sa tvrdnjama o nepostojanju odgovora na ekološke izazove, kao što su požari na deponijama i kvalitet vazduha. Potpuno je licemerno da u bilo kom smislu slušamo predavanja o upravljanju otpadom od onih koji su svojevremeno podržavali prevrtanje kontejnera i razbacivanje smeća po Srbiji, čime su direktno ugrozili i javno zdravlje i životnu sredinu. Sa druge strane, u interesu javnosti, obaveštavamo vas da Ministarstvo u saradnji sa lokalnim samoupravama, nadležnim inspekcijama i drugim institucijama kontinuirano radi na sanaciji nesanitarnih deponija, unapređenju monitoringa, pripremi novih propisa i obezbeđivanju sredstava za ulaganja u infrastrukturu. Činjenica je da je u toj oblasti u poslednjih pet godina urađeno više neko ikada ranije, a najbolja potvrda za to je što je u tom periodu Srbija beležila kontinuiran napredak u procesu pristupanja EU u ovoj oblasti.

Kada sumiramo navedeno, činjenica je da je država ta koja nudi rešavanje problema i rad uz poštovanje procedura, a da sa druge strane imamo opstrukciju, izmišljene afere i elementarno nepoznavanje institucionalnih mehanizama. Građanima je svakako sve jasno. 

28 jul, 2025

Pavkov: Ponosna sam koliko je dobrih vesti iz oblasti koju vodim stalo u prvih 100 dana rada Vlade

„Kada sumiramo rezultate iz prethodnog perioda, izuzetno sam ponosna što je u naših prvih sto dana rada stalo puno odličnih vesti. Poslednja u nizu i jedna od najznačajnijih iz oblasti zaštite prirode, jeste što je Grad Novi Sad juče i zvanično dobio prestižnu akreditaciju ‘Grad vlažnih područja’ na COP15 Ramsarskoj konvenciji u Zimbabveu. Time je postao jedan od samo 74 grada na svetu koji može da se pohvali ovim uspehom, a Republika Srbija prva zemlja u ovom delu Evrope čiji je grad primio takvu akreditaciju. Kako bismo još bolje čuvali naša prirodna dobra, nastavili smo da povećavamo površinu teritorije naše zemlje pod zaštitom, tako što smo nedavno proglasili Predeo izuzetnih odlika ‘Planina Jelica’. Taj posao nastavljamo i u narednom periodu i zato mi je drago što upravo danas, simbolično, sto dana rada Vlade obeležavamo u Knjaževcu, na čijoj teritoriji se nalazi Nacionalni park ‘Stara planina’“, rekla je Pavkov.

100 dana Vlade

Govoreći o rezultatima u oblasti zaštite vazduha, ministarka je naglasila da je donet izuzetno važan Zakon o zaštiti vazduha koji nije menjan od 2009. godine. 

100 dana Vlade

„Napravili smo značajan korak napred u ovoj oblasti, a ono što je za građane najvažnije, jeste da je proširena kaznena politika, precizirani su rokovi za upoznavanje javnosti sa rezultatima merenja kvaliteta vazduha i stvoren je okvir za efikasniju primenu mera zaštite vazduha u praksi. Pored regulative, i dalje sprovodimo sve mere za bolji kvalitet vazduha koje su u prethodnim godinama dale dobar rezultat. Značajan iskorak je što smo obezbedili i kreditnu liniju od 50 miliona evra, koji će biti uloženi u projekte za bolji vazduh i to u lokalnim samoupravama u kojima su ranije zabeležene povišene emisije zagađujućih materija“, rekla je Pavkov.

Kada je reč o izgradnji zelene infrastrukture u oblasti upravljanja čvrstim otpadom, Pavkov je rekla da je i u tom delu zabeležen napredak. „Na osnovu ugovora koji je nedavno potpisan, u narednom periodu krenuće opsežni radovi na modernizaciji i proširenju Regionalnog centra za upravljanje otpadom ‘Srem-Mačva’ u Sremskoj Mitrovici. Gradiće se sistemi za sakupljanje procednih voda i biogasa, postrojenje za tretman procednih voda i svi oni elementi koji čine centre za upravljanje otpadom i u evropskim zemljama. U završnoj fazi je i izgradnja kompostane u Pirotu, koja je važan element za primenu principa cirkularne ekonomije u sklopu pirotskog regionalnog centra, na koji otpad dovoze i Babušnica, Bela Palanka i Dimitrovgrad. Cilj je da se što više otpada tretira kao resurs i ponovo upotrebi, kako bi se odlagale najmanje moguće količine, čime se produžava vek korišćenja deponije. Time ujedno rešavamo problem otpada za građane i ispunjavamo ciljeve Zelene agende, kojima smo posvećeni“, rekla je Pavkov.

100 dana Vlade

Ministarka je istakla da je izuzetno ponosna na zalaganje, posvećenost i motivaciju tima koji vodi i da će Ministarstvo zaštite životne sredine i u narednom periodu nastaviti da radi na realizaciji projekata zaštite životne sredine, kojima se značajno unapređuje kvalitet života građana.

25 jul, 2025

Pavkov na čelu delegacije u Zimbabveu gde je Grad Novi Sad zvanično preuzeo prestižno međunarodno priznanje „Grad vlažnih područja“

Međunarodni sertifikat je zvanično preuzela Vanja Petković, članica gradskog veća za ekologiju, energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, čime je Grad Novi Sad postao deo Foruma gradova vlažnih staništa. U okviru ovogodišnje Konvencije, Grad Novi Sad je jedan od 31 novoakreditovanog grada u svetu.

Vanja Petković

„Izuzetno sam zahvalna i ponosna na svoju zemlju Srbiju i svoj grad Novi Sad koji sa ponosom zovem svojim domom. Ovaj trenutak za mene ima duboko lični značaj, jer je Novi Sad svrstan u samo 74 grada u svetu koji su prepoznati kao primeri dobre prakse u zaštiti vlažnih područja. Zato je za mene ova akreditacija više od priznanja. To je i potvrda posvećenosti Grada i Republike Srbije očuvanju prirodnih resursa i održivom razvoju, ali i prilika i odgovornost da se primene nove metode, da se razvija ekoturizam i da se Novi Sad jasno pozicionira kao grad koji predano radi na ekološkom napretku. Kao prvi grad u ovom delu Evrope kojem je pripala ova čast, Novi Sad predstavlja primer i za druge gradove kako mogu da se razvijaju uz očuvanje svog prirodnog nasleđa“, rekla je ministarka zaštite životne sredine Republike Srbije Sara Pavkov.

Sara Pavkov

Pavkov je naglasila da je ovo prestižno priznanje rezultat kontinuiranog rada, posvećenosti i ogromnog truda koje Ministarstvo zaštite životne sredine i lokalne zajednice ulažu kroz brojne mere zaštite prirode, poput očuvanja i revitalizacije Koviljsko-petrovaradinskog rita, jednog od najznačajnijih vlažnih područja u Srbiji, zatim kroz saradnju sa ekološkim organizacijama i edukaciju građana o važnosti vlažnih područja kao i integraciju zaštite prirode u planiranje urbanog razvoja. 

Sara Pavkov

„Ovo je potvrda da samo ukoliko smo posvećeni i predani cilju, ekološko liderstvo može da izraste i iz lokalnog i da zatim procveta i na globalnom nivou. Koliko je to značajno, najbolje govori činjenica da je u svetu izgubljeno oko 80 odsto prirodnih vlažnih područja, a ona koja su preostala suočavaju se sa sve većim pretnjama poput urbanizacije, klimatskih promena i drugih izazova. Upravo zato Ramsarska konvencija i ima tako dubok značaj, jer nas podseća na zajedničku odgovornost i neophodnost da zaštitimo ekosisteme koji održavaju život”, rekla je ministarka Pavkov.

COP15

Republika Srbija je jedna od 172 potpisnice Konvencije o vlažnim staništima – Ramsarske konvencije i aktivno učestvuje na ovom globalnom forumu, koji okuplja donosioce odluka, naučnike i predstavnike lokalnih samouprava iz celog sveta s ciljem razmene znanja i primera dobre prakse. Delegaciju predvodi ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov.

24 jul, 2025

Pavkov u Zimbabveu razgovarala sa ministarkom Ndlovu, dogovoreno čvršće povezivanje dve zemlje i saradnja u oblasti ekologije

Razgovor je održan na marginama 15. sastanka Konferencije ugovornih strana (COP15) Ramsarske konvencije o vlažnim područjima, koji se održava na Viktorijinim vodopadima u Zimbabveu.

Pavkov Zimbabve Ndlova 2.jpg

„Danas sam imala priliku da razgovaram sa ministarkom Ndlovu o brojnim pitanjima koja su važna za zaštitu životne sredine, a koja možda i na različite načine rešavamo svako u svojoj zemlji. Na osnovu današnje razmene iskustva, sigurna sam da ćemo uvoditi i drugačije pristupe kojima ćemo unaprediti upravljanje i zaštitu vlažnih područja. Takođe, treba imati na umu da višedecenijsko međusobno poštovanje i uvažavanje Srbije i Zimbabvea daje dobru osnovu za dalji razvoj naših odnosa i saradnje u oblasti koju vodim i to ne samo u segmentu zaštite vlažnih područja, već i u oblasti zaštite biodiverziteta, vrsta, ekosistema, u oblasti CITES konvencije i borbe protiv ilegalne trgovine ugroženim vrstama“, rekla je Pavkov.

Prema njenim rečima, u fokusu konstruktivnog sastanka bila je zaštita vlažnih područja, što je inače glavna tema Konferencije koja se održava u ovoj afričkoj zemlji.

„U tom smislu, razgovarali smo o razmeni dobrih praksi između grada Novog Sada i Viktorijinih Vodopada koji već imaju „Wetland City“ akreditaciju“, rekla je Pavkov.

23 jul, 2025

Pavkov sa generalnom sekretarkom Ramsarske konvencije o zajedničkom odgovoru na globalne ekološke izazove

Pavkov je istakla da je za suočavanje sa globalnim ekološkim izazovima ključno ujedinjeno delovanje, dodajući da Srbija i Zimbabve u tom smislu stoje rame uz rame pod okriljem Ramsarske konvencije.

Sara Pavkov

“Naše kulture, istorije i vrednosti mogu se razlikovati, ali naše nade, akcije i odgovornosti su zajedničke. Ramsarska konvencija je najstariji multilateralni ekološki sporazum koji prati sve aktuelne tendencije, usmeren i na prepoznavanje gradova koji aktivno rade na očuvanju i održivom korišćenju vlažnih područja. Ponosna sam što je, zahvaljujući dugogodišnjem radu lokalne samouprave i Ministarstva zaštite životne sredine pre svega na revitalizaciji vlažnih područja na teritoriji grada Novog Sada, saradnji sa ekološkim organizacijama i edukaciji građana, posebno mladih, naš Novi Sad kao jedan od 74 grada u svetu, koji su primer dobre prakse u zaštiti vlažnih područja. Takvo priznanje otvara vrata novim međunarodnim ekološkim projektima i održivim investicijama, podstiče ekoturizam, a takođe šalje snažnu poruku drugim gradovima u Srbiji i regionu da i oni pokrenu niz sličnih aktivnosti u svojim sredinama“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je naglasila da je Ministarstvo zaštite životne sredine posvećeno pružanju podrške ekološkim inicijativama i poboljšanju ukupnog kvaliteta života svih građana.

Sara Pavkov

„Aktivno radimo na povećanju broja zaštićenih područja u našoj zemlji, kao i povećanju ukupne površine teritorije Srbije pod zaštitom. Radimo i na ulaganju u resurse za unapređenje svih aspekata zaštite životne sredine, od kvaliteta vazduha i vode, do biodiverziteta. Prioritet je edukacija svih građana, i mladih i starijih, jer smo prepoznali važnost međugeneracijske saradnje u ekološkim akcijama. Kroz angažovanje zajednice, cilj nam je da podignemo svest i negujemo  kolektivnu odgovornost za očuvanje i unapređenje životne sredine“, rekla je Pavkov.

22 jul, 2025

Pavkov: Proglašenjem novog zaštićenog područja – PIO „Planina Jelica“ povećavamo teritoriju Srbije pod zaštitom

Novo zaštićeno područje prostire se na površini od 6.195,62 hektara, na teritoriji Čačka, Kraljeva i Lučana, a Uredbom je utvrđen režim zaštite prvog, drugog i trećeg stepena.

„Izuzetno mi je drago što je na inicijativu Ministarstva koje vodim Vlada donela Uredbu kojom je proglašeno novo zaštićeno područje, Predeo izuzetnih odlika „Planina Jelica“. Uredba ima višestruki značaj, kako sa stanovišta zaštite prirodnih odlika i raznovrsnosti ovog dela naše zemlje, tako i zbog kulturno-istorijskih spomenika koji upotpunjuju prirodno bogatstvo ovog predela. Proglašenjem PIO ‘Planina Jelica’ nastavljamo da povećavamo broj zaštićenih područja u našoj zemlji, kao i ukupnu površinu teritorije Srbije pod zaštitom koja sada iznosi 10,53 odsto. Nastavićemo i u narednom periodu da radimo na daljem povećanju teritorije pod zaštitom, kao i na očuvanju i unapređenju ovih izuzetnih prirodnih dobara“, rekla je Pavkov.

Govoreći o Predelu izuzetnih odlika „Planina Jelica“, ministarka je navela da to zaštićeno područje odlikuje bogatstvo biljnog i životinjskog sveta. Dom je za 630 biljnih vrsta, od kojih 101 ima nacionalni i međunarodni značaj. Evidentirano je i 18 vrsta vodozemaca, od kojih je 12 strogo zaštićeno, zatim 100 vrsta ptica, od kojih 18 ima međunarodni značaj. Od karakterističnih karstnih oblika reljefa izdvajaju se prozorac „Stjeničko okno“, pećina Svetog Jovana Stjeničkog, Savina pećina, kao i više vidikovaca. Posebnu vrednost daju kulturna dobra kao što je spomenik kulture Manastir Stijenik, spomenik kulture od velikog značaja Crkva Svetog Nikole u Ježevici i arheološko nalazište Gradina u Grabu.

Prema proceduri, od objavljivanja studije, “Planina Jelica” je već bila pod zaštitom, po Zakonu o zaštiti prirode. Uredbom Vlade zvanično je postala zaštićeno područje koje će dobiti upravljača i programe upravljanja. Za očuvanje ovog područja, Ministarstvo zaštite životne sredine obezbedilo je sredstva i za tekuću godinu.

Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu obezbeđuje sredstava za zaštitu i unapređenje zaštićenih područja. U 2025. godini u te svrhe je obezbeđeno rekordnih 550 miliona dinara. Takođe, ove godine je opredeljeno i 250 miliona dinara za projekte lokalnih samouprava u zaštićenim područjima od nacionalnog značaja.

20 jul, 2025

Pavkov donela Naredbu o uništavanju i sprečavanju širenja invazivne vrste Heracleum sosnowskyi u Kovilovu

„Danas je stupila na snagu naredba o suzbijanju alohtone divlje vrste Heracleum sosnowskyi, na osnovu koje će se tokom 2025. godine sprovoditi mere uništavanja i sprečavanja daljeg širenja ove vrste na teritoriji Kovilova. Ministarstvo koje vodim je, u saradnji sa JP „Srbijašume”, Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu i Zavodom za zaštitu prirode Srbije, već sprovelo prvu fazu uklanjanja ove vrste sa površina u Pančevačkom ritu, kako bi se sprečilo širenje na okolne parcele. Na osnovu naredbe će biti sprovedena i druga faza, hemijsko suzbijanje. Naredbom uvedimo obavezu vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta da na svojim parcelama primenjuju predviđene mere“, rekla je Pavkov.

Ministarka je navela da su naložene mere redovnog košenja, usitnjavanja, čupanja biljke i uklanjanja cvasti pre formiranja semena, kao i hemijski tretmani registrovanim herbicidima.

„Kako bi se sprečilo širenje vrste, prilikom primene mera uništavanja, zabranjeno je iznošenje biljnog materijala sa identifikovanih parcela, nadzemnih i podzemnih delova cvasti i semena, kao i zemljišta sa biljnim ostacima i semenom unete alohtone divlje vrste Heracleum sosnowskyi. Republički inspektori zaštite životne sredine će nalagati i nadzirati primenu mera, a Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu prati stanje i ocenjuje očuvanost prirode i stepena ugroženosti divljih vrsta, njihovih staništa na lokacijama u Kovilovu, pruža stručnu pomoć i daje smernice u njuhovom sprovođenju. Sigurna sam da ćemo i drugu fazu završiti uspešno i da ćemo ukloniti i sprečiti širenje ove invazivne vrste”, rekla je Pavkov.

19 jul, 2025

Pavkov: Regionalna deponija i kompostana u Pirotu primer kako može da se iskoristi svaka vrsta otpada

Pavkov je naglasila da je kompostana važan alat za primenu cirkularne ekonomije, jer što se više otpada bude tretiralo i ponovo upotrebilo, to će se manje količine odlagati na deponiju, čime se produžava vek njenog korišćenja.

Sara Pavkov

„Zadovoljna sam načinom na koji se dinamika sprovodi. Jako mi je važno da to građani mogu da vide i da razumeju, jer je i kompostiranje važan korak ka modernizaciji upravljanja otpadom – što je naš strateški cilj. Ovo nije samo pilot projekat, ovo je pionirski projekat koji može biti model za celu Srbiju i region. Uz pomoć informacionih tehnologija možemo da pratimo parametre koji su značajni za količinu zelenog otpada, organskog otpada i otpada koji dolazi sa linije mulja iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda“, rekla je Pavkov.

Pirot kompostana

Ministarka je navela da je kompostana ovog tipa prva u Srbiji i dodala a je to upravo zamajac koji će uticati na druge lokalne samouprave, da uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine implementiraju sličan ili isti primer.

Sara Pavkov

„Pirot je pravi primer zašto regionalni centar za upravljanje otpadom treba i mora da postoji u velikim centrima lokalnih samouprava. Pirot je primer kako može da se iskoristi apsolutno svaka vrsta otpada. Cilj nam je da uvedemo evropske standarde u oblast upravljanja otpadom, a Pirot je, nema sumnje, na odličnom putu i u to sam se i danas uverila. Naročito sam zadovoljna što je ovo rezultat znanja naših ljudi. To pokazuje da naša država ima eksperte i znanje, što nam omogućava da mi budemo ti koji će u narednom periodu diktirati slične projekte u oblasti upravljanja otpadom, rekla je Pavkov.

17 jul, 2025

Pavkov: Spomenik prirode „Bigrena akumulacija kod manastira Tumane” jedinstven spoj geološke retkosti i duhovnog nasleđa

Tumane 2.jpg

Pavkov je naglasila da je upravljanje ovim zaštićenim područjem, koje se prostire na površini od 5,85 hektara u opštini Golubac, povereno manastiru Tumane, čime je dodatno naglašena veza između prirode i duhovnosti.

Tumane 8.jpg

„Posetila sam danas, zajedno sa državnim sekretarom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Bratislavom Ćirkovićem i igumanom manastira Tumane Dimitrijem Plećevićem ovaj važan lokalitet u istočnoj Srbiji. Imala sam priliku da se upoznam sa jednim izuzetnim prirodnim i duhovnim mestom – bigrenom akumulacijom kod manastira Tumane. Nama je od izuzetne važnosti da podignemo na viši nivo ovo zaštićeno područje i krenućemo u proceduru kako bismo mogli da ga uredbom Vlade Republike Srbije svrstamo u drugu kategoriju zaštite. Važno je istaći i da je bigrena akumulacija deo Đerdapskog UNESKO globalnog geoparka, prvog takvog u Srbiji. Ovde se, na jednom mestu, susreću priroda, geologija i čovek – u harmoniji koja se retko gde može iskusiti.“, rekla je Pavkov.

Tumane 9.jpg

Ministarka je naglasila da ovu lokaciju čini posebnom i prisustvo duhovnog elementa, jer se u samom srcu bigrene akumulacije nalazi isposnica Svetog Zosima Sinajita, retka svetinja uklopljena u prirodni oblik od bigra – jedinstvena pojava u Srbiji.

Tumane 13.jpg

„Vrlo sam zadovoljna današnjom posetom i posebno bih istakla ovu zajedničku sinergiju između onoga što su stvorene vrednosti od strane Boga koje su u saglasnosti i podudaraju se sa principima zaštite prirode i zaštite životne sredine“, rekla je Pavkov.

17 jul, 2025

Ministarka Pavkov obišla radove na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Divčibare

s1.jpg

Ministarka je naglasila da se u ovom naselju gradi oko 11 kilometara kanalizacione mreže i izrazila zadovoljstvo što se radovi odvijaju planiranom dinamikom.

s3.jpg

„Ovaj projekat je dokaz da zaštita životne sredine može da ide ruku pod ruku sa urbanizacijom. Želim da zahvalim svima koji su se potrudili, pripremili projekat i obratili se Ministarstvu zaštite životne sredine, gradonačelniku Valjeva Lazaru Gojkoviću i njegovom timu, kao i izvođačima i nadzoru. Danas smo obišli i budući lokalitet postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čijom izgradnjom će biti kompletiran sistem upravljanja otpadnim vodama u kolubarskom kraju. Kada radovi na izgradnji kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda budu završeni imaćemo kompletan i funkcionalan sistem za upravljanje otpadnim vodama.To je od velikog značaja za sve meštane, ali i posetioce turističkog kompleksa Divčibare, ljubitelje prirode, stanovnike Valjeva, kao i one koji dolaze iz Požege, Mionice i čitave Srbije“, istakla je Pavkov.

s6.jpg

Ministarka je istakla da se izgradnjom kanalizacione mreže na Divčibarama ne rešava samo komunalni problem, već se štiti jedan od najvrednijih prirodnih predela naše zemlje.

s8.jpg

„Ovo područje je dragulj naše prirode i ako želimo da ga sačuvamo moramo ulagati u ekološku infrastrukturu. Ovim projektom pored izgradnje kanalizacione mreže nadograđuje se postojeća primarna kanalizacija u turističkom centru Divčibare“, rekla je Pavkov.

11 jul, 2025

Ministarka Pavkov obišla Tometino Polje nakon požara

3.jpg

Pavkov je naglasila da od upravljača ovog zaštićenog područja JP „Srbijašume“ očekuje da u najkraćem roku ispuni obavezu i donese Sanacioni plan, koji će sadržati procenu ukupne štete i mere za sanaciju i obnovu oštećenog područja.

4.jpg

„Hvala svima koji su svojim požrtvovanim i nesebičnim angažovanjem stali u odbranu prirode ovog izuzetnog kraja. Želim da pohvalim više od 80 vatrogasaca iz užičkog i valjevskog vatrogasnog bataljona, zaposleni JP „Srbijašume, pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Požege i Tometinog Polja, kao i ekipe JKP iz Požege i Valjeva, koji su pokazali spremnost i hrabrost u nepredviđenim okolnostima. Ministarstvo zaštite životne sredine će nastaviti da izdvaja sredstva za ovo prirodno dobro, i sigurna sam da ćemo planini Maljen brzo vratiti stari sjaj“, rekla je Pavkov.

6.jpg

Ministarka je istakla da je u prethodnim danima bilo nekoliko požara u zaštićenim područjima, i ukazala da moramo sve mere opreza i prevencije podići na najveći mogući nivo.

8.jpg

„Imali smo požare na Radanu, ovde na Maljenu, na Kamenoj Gori. Svi su, hvala Bogu, lokalizovani. Ali sada je najvažniji zadatak da zajednički definišemo naredne korake. Ministarstvo će započeti analizu pedoloških profila u koordinaciji sa „Srbijašumama“, kako bismo tačno znali na kojim lokalitetima u budućnosti treba da budu zasađene koje vrste – one koje su otpornije ne samo na velike suše i negativan uticaj klimatskih promena, nego i na potencijalne požare, kao što smo nažalost imali u prethodnom periodu“, rekla je Pavkov.

10.jpg

Zbog povećanog broja požara na deponijama u Srbiji koji su registrovani u proteklih mesec dana, Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva unutrašnjih poslova predložili su urgentne mere u cilju smanjenja broja požara na deponijama komunalnog otpada u Republici Srbiji.

11 jul, 2025