Vesti
Pavkov na Fruškoj gori aktivnostima na tri lokacije zajedno sa mladima započela veliku nacionalnu ekološku kampanju
Na lokacijama Ravne, Neradin i trim staza na Iriškom vencu, mladi su udružili snage i zajedno sa ministarkom farbali su mobilijar, uređivali staništa zaštićenih vrsta i trim stazu.

„Hvala svima što ste se odazvali na prvu akciju u sklopu velike nacionalne ekološke kampanje, kojoj je cilj da okupi mlade u konkretnim akcijama za zaštitu životne sredine. Ponosna sam što ste se okupili u ovolikom broju i što vidim dobru energiju, atmosferu i volju da učestvujete. Tome smo i težili, da što više uključimo mlade i da konkretnim aktivnostima zajedno doprinesemo zaštiti životne sredine. Danas smo pripremali mobilijar za zimske uslove i uređivali trim stazu za posetioce. Radili smo i na održavanju staništa ugrožene vrste tekunice, koja je jako važna za biodiverzitet Fruške gore, kako bismo je sačuvali za budućnost. Ovakve akcije su ujedno i dobar način da mladi sami, kroz neposrednu interakciju s prirodom, razumeju važnost zaštite prirode i životne sredine, jer je naš zadatak da je sačuvamo za buduće generacije“, rekla je Pavkov.

Pavkov je dodala da će u narednom periodu aktivnosti u sklopu nacionalne ekološke kampanje za mlade biti održane na više lokacija širom Srbije.

„Narednih dana imaćemo još osam lokacija na teritoriji Srbije na kojima ćemo raditi zajedno sa mladima. Sledeća aktivnost je planirana na jugozapadu Srbije. Pozivam vas sve da pratite zvanični sajt kampanje www.delujzaprirodu.rs i instagram nalog @delujzaprirodu.rs, kako biste bili u toku sa daljim planovima i kako biste mogli da se prijavite za učešće. Nadam se da će u i narednim akcijama odziv mladih biti veliki. Želim da pošaljem poruku da je neophodno da prirodna dobra koristimo na održiv način i da delujemo zajedno da bismo ih sačuvali i u njima uživali i u budućnosti“, rekla je Pavkov.
Pavkov: Uklanjamo divlju deponiju koja je bila veliki ekološki problem Futoga
Deponija koja se prostire na površini od oko 1,5 hektar duže vreme smeta građanima Futoga, na čiju inicijativu su Ministarstvo zaštite životne sredine i Grad Novi Sad pokrenuli projekat uklanjanja otpada sa te lokacije.

„Kako smo gradonačelnik Mićin i ja obećali u maju kada smo ovde u Futogu organizovali veliku akciju čišćenja obale Dunava, kroz projekat Ministarstva koje vodim počeli smo da čistimo najveću divlju deponiju u Novom Sadu. Ono što je za mene kao ministarku izuzetno značajno, jeste da pokažemo građanima da ispunjavamo data obećanja i da uklanjamo deponiju koja im smeta i za koju su nam skretali pažnju da je veliki ekološki problem ovog kraja. Deponija se nalazi sa obe strane atarskog puta i to u neposrednoj blizini kuća, kanala i poljoprivrednog zemljišta i prostire se na oko 15.000 kvadratnih metara, dok su procene da je na ovoj lokaciji nataloženo oko 15.000 kubika otpada. I u ovom poduhvatu, koji će zbog količine otpada trajati nekoliko meseci, pokazali smo da nema rezultata bez zajedništva i saradnje“; rekla je Pavkov.

Ministarka je dodala da će na mestu deponije biti izgrađeno jedno od tri reciklažna dvorišta predviđena planom izgradnje Regionanog centra za upravljanje otpadom.

„Želim da istaknem izuzetno dobru saradnju Ministarstva zaštite životne sredine i Grada Novog Sada, i da zahvalim gradonačelniku Mićinu što sa svojim timom kandiduje kvalitetne ekološke projekte. Samo kroz konkurse Ministarstva, od 2021 do 2025. godine u Novi Sad je uloženo ili se ulaže skoro 160 miliona dinara u projekte pošumljavanja, čišćenja divljih deponija i podršku građanima da zamene individualna ložišta. Čišćenjem u Futogu počinjem dan kada smo krenuli i sa prvom u nizu aktivnosti u sklopu velike nacionalne ekološke kampanje za mlade koju sprovodimo pod sloganom ‘Priroda nema alternativu. Zato deluj i ti!’. Nakon ovog događaja odlazim na Frušku goru da se pridružim mladima i da ih podržim u aktivnostima uređenja i zaštite na prostoru Nacionalnog parka Fruška gora“, rekla je Pavkov.

Ona je pozvala mlade da prate kanale komunikacije Ministarstva zaštite životne sredine i instagram @delujzaprirodu.rs, kako bi mogli da se priključe narednim akcijama za zaštitu prirode i životne sredine.
Pavkov potpisala ugovore važne za životnu sredinu i poboljšanje uslova života građana opština Prijepolje i Svrljig
Zaključkom Vlade Srbije, Ministarstvo je dobilo saglasnost za prenos sredstava opštini Prijepolje za izgradnju zaštitnog zida na desnoj obali reke Lim radi izolovanja zatvorene deponije Stanjevine od visokih vodostaja, a opštini Svrljig za izgradnju novog arterskog bunara i obezbeđivanje stabilnog snabdevanja stanovnika pijaćom vodom.

„Danas sam potpisala dva važna ugovora vredna oko 90 miliona dinara, koji će obezbediti bolji kvalitet života građana ovih lokalnih samouprava i unaprediti životnu sredinu. U slučaju Prijepolja obezbedili smo sredstva za izgradnju zaštitnog zida na desnoj obali reke Lim, kako bi se u potpunosti zaštitilo telo bivše nesanitarne deponije Stanjevina, koju smo zatvorili 2021. godine, od nadolaska visokih voda Lima i sprečila klizišta i urušavanja deponije u reku. Projekat za koji sam danas potpisala ugovor je od velikog značaja, jer se pre zatvaranja nesanitarne deponije dešavalo da kod visokih vodostaja otpad sa Stanjevina ugrožava životnu sredinu nizvodno od Prijepolja. Ovaj ugovor predstavlja kontinuitet rada Ministarstva koje vodim na zatvaranju nesanitarnih deponija širom Srbije i podizanju standarda zaštite životne sredine“, rekla je Pavkov.
Ona je dodala da je Ministarstvo koje vodi uz podršku Vlade Srbije obezbedilo i sredstva za izgradnju novog arterskog bunara.
„Opština Svrljig se u prethodnom periodu, usled suše izazvane klimatskim promenama, suočila sa nestašicom pijaće vode. Kapacitet glavnog vodoizvorišta smanjen je za dve trećine, a bunari i prirodni izvori presušili su u više od polovine od ukupno 38 sela koliko ih ima na teritoriji ove lokalne samouprave. Izgradnja novog arterskog bunara, za koji smo obezbedili sredstva, je od ključnog značaja za stabilno vodosnabdevanje građana opštine Svrljig, ali i za zaštitu životne sredine. Ovaj projekat je i praktičan primer primene Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, koji smo doneli u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama Republike Srbije“, rekla je Pavkov.
Pavkov na obeležavanju važnog jubileja: Sadnjom Pančićeve omorike čuvamo ovu vrednu i retku vrstu
„Čini mi posebnu čast što se danas, na našoj prelepoj Tari, zajedno sećamo i proslavljamo tri velika jubileja: 150 godina od otkrića Pančićeve omorike, 130 godina organizovanog šumarstva i 120 godina turizma na ovom području. Pronašao je Josif Pančić na Tari još 1875. godine, iako ona na ovoj planeti živi mnogo duže. Pančićeva omorika je simbol Tare i ponos srpske botanike, i upravo je naša obaveza da je čuvamo. Od suštinske je važnosti da očuvamo ovo prelepo područje, a Ministarstvo zaštite životne sredine ostaje posvećen i pouzdan partner u tome. Samo u poslednje tri godine Javnom preduzeću „Nacionalni park Tara“ dodeljeno je više od 80 milion dinara za podršku očuvanju ovog zaštićenog prirodnog dobra. To svedoči da ulaganje u Taru nije samo ulaganje u prirodu, već i u ljude i u njihov kvalitet života“, istakla je Pavkov.

Pavkov je naglasila da Ministarstvo kojim rukovodi, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske, intenzivno radi na razvoju jedinstvenog prekograničnog područja „Tara – Drina“.

„Ovaj prekogranični rezervat je pravi model kako prirodu možemo čuvati zajednički i preko granica. Obuhvatao bi Nacionalni park „Tara” i Park prirode „Šargan–Mokra gora“, koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije, kao i Nacionalni park „Drina” i budući Park prirode „Veliki Stolac“, koji se nalaze na teritoriji Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine. Uspostavljanjem zaštićenog prekograničnog rezervata napravićemo važan korak ka ispunjenju naših nacionalnih i međunarodnih obaveza u oblasti zaštite prirode, kao i ka novim mogućnostima za naučna istraživanja, ekološki turizam i očuvanje biodiverziteta“, rekla je Pavkov.

Učesnici današnje akademije simbolično su zasadili sadnice omorike kako bi dali svoj doprinos očuvanju ove vredne i retke vrste. Ministarka je podsetila i da je cilj velike ekološke kampanje, koju je pokrenulo Ministarstvo, upravo upoznavanje mladih sa ovakvim lepotama, kao i njihovo očuvanje.

„Mladi mogu biti snaga prirode i zato ih i sada pozivam da se priključe, da deluju, da upoznaju i ovo i druga zaštićena područja u našoj zemlji“, dodala je Pavkov.
Pavkov otvorila tradicionalnu manifestaciju „Župska berba“ u Aleksandrovcu
Ministarka je u pratnji predsednice opštine Aleksandrovac Jelene Paunović obišla stalnu postavku u Muzeju vinarstva i vinogradarstva, a potom je u vinogradu Srednje poljoprivredne škole „Sveti Trifun“ ubrala prve grozdove, čime je zvanično počela berba grožđa u tom kraju.

„Velika mi je čast što danas imam priliku da otvorim ovogodišnju Župsku berbu, manifestaciju koja zaista ima posebno mesto u kulturnom i privrednom životu Srbije. Za mene lično, Župa ima posebno mesto u srcu, ne samo zbog prirode, tradicije i gostoprimstva koje ovde nalazimo, već i zato što je ovo kraj mog dede Milana, iz kog potiče deo moje porodice, a time i mog identiteta. U ovim krajevima, naši ljudi neguju vinovu lozu i čuvaju duh kraja iz generacije u generaciju, još od vremena župana Stefana Nemanje. Njihova stručnost, predanost i poštovanje prema prirodi pokazuju kako se tradicija i održivost mogu spojiti u jedinstvenom skladu. Zato mi je posebna čast da otvorim ovaj događaj koji nije samo praznik grožđa i vina, već slavlje rada, prirode i kulturnog nasleđa“, rekla je Pavkov.

Pavkov je podsetila da su, zajedno sa opštinskim rukovodstvom i celim timom, u proteklom periodu uspešno realizovani brojni projekti koji su važni za životnu sredinu, od pošumljavanja gradskih parkova, čišćenja divljih deponija, do modernizacije kotlarnica i nabavke opreme za upravlje otpadom.

„Danas smo dogovorili da ćemo investirati i u zamenu kotlova za sportsku halu, kao i za još jedan javni objekat. Ponosna sam što smo u prethodnim godinama očistili više od 21 lokaliteta divljih deponija i nadam se da ćemo u narednom periodu obezbediti dodatnu opremu za kvalitetnije upravljanje otpadom na teritoriji opštine Aleksandrovac“, rekla je Pavkov
Elektromobilnost važna za čistiju životnu sredinu i ispunjenje klimatskih ciljeva u Srbiji
Pavkov je istakla da se kroz promovisanje električnih vozila, smanjenje štetnih emisija i podršku održivoj mobilnosti, doprinosi i ispunjenju klimatskih ciljeva Srbije.

„Sa velikim zadovoljstvom sam se odazvala pozivu da učestvujem na konferenciji EV Days 2025 pre svega zato što okuplja vizionare, inovatore, privrednike i naučnike, ljude koji odlično razumeju zašto je tema elektromobilnosti važna. Elektrifikacija saobraćaja za nas predstavlja važan pravac delovanja, ne samo kao alat za poboljšanje kvaliteta vazduha u našim gradovima, već i kao ključni element u ispunjenju klimatskih ciljeva kojima težimo kao deo evropske i globalne zajednice. Smatram da je u ovoj materiji potrebno da država Srbija sa svim relevantnim faktorima što tešnje sarađuje jer naš cilj nije puko ispunjavanje predviđenih kriterijuma međunarodnih organizacija već poboljšanje životnih uslova naših građana i adaptacija naše države na budućnost koja dolazi i koja je već tu“, rekla je Pavkov.

Pavkov je naglasila da iako je saobraćaj i dalje značajan izvor zagađenja, dostupni podaci pokazuju da modernija vozila, kvalitetnija goriva i stroži standardi mogu imati stvaran i merljiv efekat na kvalitet vazduha koji udišemo.

„Ministarstvo koje vodim u kontinuitetu obezbeđuje sredstva za subvencionisanu kupovinu ekološki prihvatljivih vozila. Prvih godina to su bila hibridna i vozila na potpuno električni pogon, dok od prošle godine subvencionišemo isključivo električna vozila. To je direktna podrška građanima, konkretna i efikasna, kojom želimo da omasovimo upotrebu ovih vozila, jer su podaci pokazali da ovaj tip vozila može direktno da utiče na poboljšanje kvaliteta vazduha. Srbija je i u ovom segmentu pokazala pozitivne pomake, pokazali smo da želimo da radimo na tome i da idemo u korak sa razvijenim zemljama“, rekla je Pavkov.

U periodu od 2020. do 2025. godine, uz podršku države, nabavljeno je ukupno 2.834 ekoloških vozila, a sa pristiglim zahtevima u tekućoj godini, taj broj dostiže 3.305. vozila.
Pavkov sa predstavnicima kompanije NIS: Pozitivan primer brige o životnoj sredini
Ministarka je izrazila zadovoljstvo jer je jedan od prioriteta u radu ove kompanije zaštita životne sredine sa fokusom na zbrinjavanju otpada po svim evropskim standardima.

„Dobra saradnja i otvorena komunikacija između državnih institucija i privrednog sektora je izuzetno važna, jer imamo isti cilj, a to je briga o našoj životnoj sredini, uz smanjenje štetnih efekata po nju. Drago mi je što je upravo to jedan od prioriteta u poslovanju kompanije NIS, a njihovi konkretni rezultati u ovom domenu, koji su vidljivi i merljivi, to i dokazuju. Da smo na istoj strani pokazuje i naša briga o kvalitetu vazduha, pa me raduje podatak konstantnog pada štetnih emisija u vazduh i smanjenje za oko 90 odsto u odnosu na 2010. godinu. Takođe, izuzetno je važno i što je ova kompanija uspostavila sistem praćenja i izveštavanja o emisiji gasova sa efektom staklene bašte, sa ciljem smanjenja emisije do 30 odsto, do 2030. godine“, izjavila je ministarka Pavkov.

Pavkov je dodala je jedan od ključnih prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine način tretiranja otpada po svim evropskim standardima, a ova kompanija je spremna i da dodatno ulaže u razvoj sopstvenih resursa kako bi se otpad zbrinjavao upravo na taj način.

„Izuzetno mi je drago što će predstavnici ove kompanije učestvovati u izradi regulative, jer upravo zajednički rad privrede i državnih institucija predstavlja najbolji put ka unapređenju i zaštiti životne sredine“, zaključila je Pavkov.
Na današnjoj sednici Vlade, Republika Srbija po treći put povećala klimatsku ambiciju do 2035. godine
Predlog zaključka kojim se prihvata treći Nacionalno utvrđeni doprinos smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte – NDC 3.0 usvojen je na današnjoj sednici Vlade Republike Srbije, na predlog Ministarstva zaštite životne sredine.
„Naš novi klimatski cilj čak četiri puta ambiciozniji od prvog Nacionalno utvrđenog doprinosa iz 2015. godine, kada je predviđeno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte od 9,8 odsto. Takođe, značajno je viši i od cilja definisanog drugim Nacionalno utvrđenim doprinosom iz 2022. godine, kojim je bilo utvrđeno smanjenje od 33,3 odsto do 2030. godine. Sada smo sebi dali još jedan target, još ambiciozniji, a to je da do 2035. godine smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte bude iznad 40 odsto u odnosu na 1990. godinu. Povećanje naše klimatske ambicije je u skladu sa ciljevima Sporazuma iz Pariza, ali i sa dinamikom kojom Republika Srbija kontinuirano ispunjava svoje obaveze u oblasti klimatskih promena i održivog razvoja, odnosno potvrda je i priznanje za napore koje kontinuirano ulažemo u ovoj oblasti“, rekla je Pavkov.

Osnov za definisanje cilja NDC 3.0 predstavlja Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan (INEKP), koji sadrži analizu scenarija smanjenja emisija i okvir za sprovođenje mera u sektorima od značaja za klimatsku politiku. NDC 3.0 je rezultat konsultativnog procesa i predstavlja značajan korak ka pravednoj energetskoj tranziciji i jačanju otpornosti Republike Srbije na klimatske promene.
Nakon što je danas usvojen na sednici Vlade, NDC 3.0 biće dostavljen Sekretarijatu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime (UNFCCC), čime Republika Srbija ispunjava međunarodne obaveze i čime se omogućava pristup finansijskoj i tehničkoj podršci u oblasti klimatskih promena. Ovo je još jedna u nizu obaveza koje Ministarstvo uspešno realizuje, nakon što je 2024. godine dostavljen Nacionalni inventar emisija gasova sa efektom staklene bašte (NID) i Prvi dvogodišnji izveštaj o transparentnosti (BTR1).
Pavkov potpisala ugovore za pošumljavanje za 28 gradova i opština
Pavkov je naglasila da su ovi projekti od velikog značaja, jer su deo paketa mera za unapređenje kvaliteta vazduha.

„Veoma sam zadovoljna projektima koji su pristigli na naš konkurs. Na osnovu ugovora koje smo danas potpisali, nastavićemo sa akcijama sadnje širom Srbije. Ministarstvo koje vodim iz godine u godinu daje svoj doprinos kroz sufinansiranje projekata pošumljavanja i ozelenjavanja u gradovima i opštinama. Od 2020. godine, kroz naše javne konkurse, Srbija je bogatija za 350.000 sadnica Trudićemo se da izađemo u susret svim lokalnim samoupravama koje imaju potrebu da ozelene ili pošume deo svoje teritorije. Ovo je važna mera za bolji kvalitet vazduha, što je naš strateški cilj“, izjavila je Pavkov.

Pavkov je dodala da će Ministarstvo nastaviti da pruža podršku i u narednim godinama, jer je to važna mera za unapređenje kvaliteta vazduha.
„Svako zasađeno stablo doprinosi borbi protiv klimatskih promena, sprečava eroziju zemljišta i poboljšava kvalitet vazduha koji udišemo. Posebno je važno povećati procenat zelenih površina na teritoriji Vojvodine, što smo i uspeli na način što od ukupnog broja jedinica lokalnih samouprava koje su dobile podršku za projekte pošumljavanja i ozelenjavanja čak 35,7 odsto pripada teritoriji AP Vojvodine. Nastavićemo da podržavamo projekte pošumljavanja i ozelenjavanja, jer je očuvanje prirode naš generacijski zadatak za budućnost “, rekla je Pavkov.

Za realizaciju ovih projekata Ministarstvo je ove godine opredelilo 112,3 miliona dinara, kao deo ukupnih sredstava, a za ovu namenu sredstva su dobili gradovi i opštine: Jagodina, Zrenjanin, Sombor, Novi Sad, Vrbas, Raška, Koceljeva, Kladovo, Veliko Gradište, Sremska Mitrovica, Kikinda, Šabac, Šid, Čajetina, Kragujevac, Medveđa, Zaječar, Bosilegrad, Novi Pazar, Niš, Sremski Karlovci, Čačak, Arilje, Vrnjačka Banja, Bačka Palanka, Titel, Kruševac i Trstenik.
Održan prvi sastanak Radne grupe za izradu nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom
Time je još jednom potvrđeno da su tendenciozni navodi da se propisi značajni za zaštitu životne sredine donose mimo zakona, tajno i bez učešća šire javnosti apsolutno netačni i da predstavljaju samo još jedan u nizu malicioznih pokušaja pokreta Kreni-Promeni da diskredituju rad institucija i unesu neosnovano nepoverenje u proces donošenja propisa koji se sprovodi u skladu sa zakonom i uz poštovanje principa transparentnosti i javnog uvida.

Ministarstvo zaštite životne sredine uvek nastoji da pri donošenju strateških dokumenata uključi širu javnost i sve relevantne aktere, i u tom smislu često se obezbedi i veća inkluzivnost od one koja je propisima određena. Tako je i u ovom slučaju obaveza bila da uključimo dve najbolje rangirane organizacije civilnog društva na konkursu, a uključene su tri, odnosno sve koje su koje su ispunile kriterijume konkursa.

Apsolutno su netačni navodi da je iz rada ovog tela isključen civilni sektor, jer su već određeni članovi iz organizacija civilnog društva putem konkursa koji je sproveden uz poštovanje svih propisa. Obaveštenje o postupku njihovog izbora objavljeno je na veb sajtu Ministarstva što je Pokret Kreni–Promeni morao da zna i kada je plasirao netačne navode.

Prilikom upućivanja poziva očekivalo da će sve procesne pretpostavke biti ispunjene. Budući da se to nije dogodilo, prvobitno zakazan prvi sastanak i nije održan, već je odložen o čemu su obavešteni svi imenovani predstavnici relevantnih institucija. Takođe, poznato je i da, u okviru zakonodavne delatnosti, predstavnici ministarstva povremeno održavaju neformalne sastanke u širokom formatu kao i međuresorni dijalog, i za to se često neformalno koristi termin radna grupa iako ona to formalno nije.

Manipulacija činjenicama, kojom se pokret Kreni-Promeni uporno služi, predstavlja svesni pokušaj obmanjivanja javnosti i omalovažavanja svakog napora države da unapredi sistem zaštite životne sredine. Uporno izvlačenje informacija iz konteksta i namerno kreiranje lažne slike o radu institucija postali su prepoznatljiv model njihovog delovanja. Umesto da doprinesu dijalogu i ponude konkretna rešenja, predstavnici ovog pokreta nastavljaju da se bave političkim marketingom, bez ikakve odgovornosti prema građanima i temama o kojima govore. Širenje dezinformacija ne doprinosi konstruktivnoj raspravi niti interesima građana.
Pavkov obišla radove na uklanjanju treće divlje deponije u Temerinu
Ministarstvo zaštite životne sredine dodelilo je sredstva opštini Temerin, po javnom konkursu za sufinansiranje čišćenja divljih deponija u 2025. godini, za uklanjanje tri divlje deponije, od čega su dve već očišćene.

“Izuzetno sam ponosna na dobru saradnju sa opštinom Temerin i dinamikom kojom se radovi izvode. Dve divlje deponije su već uklonjene, a danas počinje čišćenje i treće. Međutim, posao se ne završava uklanjanjem otpada jer nam predstoji borba da nesavesni pojedinci svojim nemarom ne ugroze ono što smo zajednički uradili. Za nas je adekvatno upravljanje otpadom jedan od najvažnijih prioriteta, a ključni cilj je uspostavljanje reda u ovoj oblasti. Zbog toga ćemo nastaviti da sprovodimo niz mera i aktivnosti kako bi trajno rešili ekološke probleme sa kojim se pojedine lokalne samouprave suočavaju decenijama. Ovo je jedna od 288 lokacija koju Ministarstvo zaštite životne sredine, po konkursu za ovu godinu, uklanja i čisti, a od 2021. godine očistili smo čak 1300 ovakvih deponija“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla i da je uklanjanje ove divlje deponije izuzetno važno jer se ona nalazi na svega pedesetak metara od prvih kuća i u blizini kanala koji se uliva u reku Jegričku, pa je zbog toga predstavljala ozbiljan problem i za životnu sredinu i za građane.

„I ovde se nećemo zaustaviti. Zajedničkim snagama, radom i ulaganjima nastavićemo da sprovodimo mere koje obezbeđuju zdravu životnu sredinu i bolji kvalitet života za sve građane. Upravo zbog toga pokrećemo i veliku nacionalnu ekološku kampanju koja podrazumeva konkretne aktivnosti na terenu, a jedna od njih biće i akcije čišćenja, sadnje, ali i što boljeg upoznavanja sa radom i potrebama očuvanja zaštićenih prirodnih dobara“, dodala je Pavkov.
Pavkov najavila veliku nacionalnu ekološku kampanju: Priroda nema alternativu. Zato deluj i ti!
Pavkov je istakla da će kampanja obuhvatiti raznovrsne i konkretne aktivnosti na terenu, od čišćenja i sadnje, do boljeg upoznavanja sa radom i potrebama očuvanja zaštićenih prirodnih dobara, kako bi se što efikasnije odgovorilo na izazove i potrebe životne sredine.
„Veliko mi je zadovoljstvo što danas mogu da najavim nacionalnu ekološku kampanju kojoj je cilj da svi zajedno, udruženi i vođeni pre svega snagom mladih, krenemo u sveobuhvatnu akciju očuvanja prirode širom Srbije. Već od danas, kroz različite kanale komunikacije, imaćete priliku da pogledate naš tizer kojim, uz podršku pojedinih ekološki osvešćenih javnih ličnosti, najavljujemo ovu veliku kampanju. Očekujem da će pripremna faza biti uskoro gotova i da ćemo vrlo brzo moći da se zajedno pokažemo i u akciji, na terenu. Pripremili smo brojne aktivnosti, od neophodnih akcija čišćenja, zatim sadnje i oplemenjivanja lokalnih sredina, upoznavanja i konkretnog učestvovanja u zaštiti biodiverziteta i upravljanja zaštićenim područjima, zaštićenim vrstama, kao i bližeg upoznavanja šta sve čini lepotu profesije čuvara prirode“, rekla je Pavkov.
Pavkov je pozvala sve građane, a naročito mlade, da se uključe i daju svoj doprinos očuvanju životne sredine, a sve detalje mogu da prate na kanalima komunikacija Ministarstva zaštite životne sredine.
„Pozivam sve mlade da se uključe i da, kroz učešće u našim akcijama budu zeleni stubovi u svojim lokalnim samoupravama i čuvari naše zajedničke zelene budućnosti. Pozivam i sve zainteresovane građane da se takođe uključe, jer svaka ideja, svaka sadnica, svaka očuvana livada čini razliku. I da završim u duhu našeg slogana: Priroda nema alternativu. Zato deluj i ti!“, poručila je Pavkov.
Pavkov: Stavljamo tačku na neodgovorno odlaganje otpada u Subotici
„Danas sam potpisala ugovor za realizaciju treće i finalne faze sanacije nekadašnje nesanitarne deponije u Subotici, ‘Aleksandrovačka bara’, koja je na ovoj lokaciji, na više od 30 hektara površine, ružila izled naselja Aleksandrovo i smetala građanima i to duže od 45 godina. Procenjuje se da je na ovoj lokaciji godišnje odlagano više od 50.000 tona otpada. Ono što je dodatno pogoršavalo situaciju, jeste što se deponija nalazila na oko 170 metara od prvih stambenih objekata i oko 500 metara od početka kompleksa jezera Palić. Zatvaranje nesanitarne deponije je moguće, zato što u Subotici, postoji alternativa, jer je već u funkciji regionalni centar za upravljanje otpadom izgrađen uz podršku EU i Ministarstva koje vodim. Sa druge strane, sve dok je postojala nesanitarna deponija, postojale su i navike neodgovornih pojedinaca da i dalje tu dovoze otpad. Sada je s tom praksom gotovo i očekujem da će RC dobiti svoju punu primenu“, rekla je Pavkov.
Ona je dodala da pored regionalne sanitarne deponije, u tom kraju radi više transfer stanica, reciklažnih dvorišta, postrojenja za sekundarno odvajanje otpada, a obezbeđena je i oprema za građane za primarno odvajanje u domaćinstvima.
„Treba da imamo u vidu da u Subotičkom regionu živi oko 200.000 stanovnika. Procenjeno je da svako domaćinstvo godišnje proizvede 1.000 kg otpada. Pored Subotice, ovde se odlaže i otpad iz 6 opština: Bačka Topola, Mali Iđoš, Senta, Čoka, Kanjiža i Novi Kneževac. Dobra stvar je što Subotica ima plan upravljanja otpadom koji predviđa i upravljanje biootpadom i kompostiranje, kao i zbrinjavanje građevinskog otpada. Sve me to raduje, i očekujem da, kada dođem u obilazak radova u Subotici, moći lično da se uverim da je čitav sistem postavljen i da funkcioniše. Sanacijom nesanitarne deponije, stavljamo tačku na neodgovorno odlaganje otpada. Ostaje nam večita borba – a to je da sprečimo neodgovorne pojedince da kreiraju nove divlje deponije i tu očekujem pun angažman lokalne samouprave kako se to ne bi dogodilo“, rekla je Pavkov.
Ministarka je navela da je od 2021. godine Ministarstvo u Subotici kroz javne konkurse uložilo 8,6 miliona dinara za uklanjanje divljih deponija, kao i 12 miliona dinara u projekte pošumljavanja i dodala da je sigurna da nas čeka još mnogo zajedničkih projekata za bolji život građana.
Obaveštavaju se zainteresovane strane da se nastavlja postupak dodele subvencija za kupovinu novih vozila koja imaju isključivo električni pogon za 2025. godinu
Obaveštavaju se zainteresovane strane da se nastavlja postupak dodele subvencija za kupovinu novih vozila koja imaju isključivo električni pogon za 2025. godinu.
Postupak dodele sredstava za subvencionisanu kupovinu navedenih vozila se nastavlja prema redosledu prijema urednih zahteva
Pavkov: Uz podršku UN do uspešne zelene transformacije
Pavkov je istakla da je Ministarstvo koje predvodi u potpunosti posvećeno intenzivnom sprovođenju projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji se realizuje uz podršku Ujedinjenih nacija i Razvojnog programa UN (UNDP).

„Izuzetno me raduje što smo kroz konkretne programe uspešno pokrenuli zelenu transformaciju Republike Srbije, ublažavajući efekte klimatskih promena sa kojima se suočava ne samo naša zemlja, već i cela međunarodna zajednica. Postigli smo značajan napredak u sprovođenju projekta EU za Zelenu agendu, posebno u oblasti unapređenja politika i zakonodavnog okvira. Neki od važnih ciljeva već su realizovani, a posebno sam ponosna na usvajanje Zakona o zaštiti vazduha. Jedan od naših prioriteta je i nastavak izgradnje zelene infrastrukture u oblasti upravljanja otpadom, kao i primena cirkularne ekonomije u skladu sa EU standardima“, rekla je Pavkov.

Ministarka je dodala da Ministarstvo, uz podršku evropskih partnera, uskoro pokreće i veliku nacionalnu kampanju za mlade, čiji je cilj uključivanje mladih u konkretne akcije zaštite životne sredine. Stalna koordinatorka UN u Srbiji, Matilda Mort, pokazala je veliko interesovanje da se aktivno uključi u ovu inicijativu.

„Želimo da uključimo mlade, ne samo kroz sistemsku edukaciju, već i kroz konkretne akcije, jer upravo oni mogu da budu stubovi razvoja i glas prirode u svojim sredinama. Svesni smo kolika je njihova uloga u sprovođenju Zelene agende, jer bez njihove energije, znanja i inovativnosti nema uspešne tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji“, zaključila je Pavkov.
U toku velika akcija inspekcijske kontrole prometa biocidnih proizvoda na tržištu
Biocidi se koriste za kontrolu štetnih organizama, kao i za dezinfekciju u domaćinstvima, zdravstvenim ustanovama, industriji, na farmama, za ličnu higijenu, ali zbog mogućih rizika po zdravlje i životnu sredinu, njihova upotreba je strogo regulisana Zakonom o biocidnim proizvodima.
Na spisku za inpekcijsku kontrolu nalazi se 280 privrednih subjekata i 786 biocidnih proizvoda.
Inspektori Ministarstva zaštite životne sredine izdali su dva rešenja o zabrani stavljanja biocidnih proizvoda u promet, podnete su tri prijave za privredni prestup zbog prometa biocidnih proizvoda bez važećeg akta i dve prekršajne prijave, jedna zbog onemogućavanja inspekcijskog nadzora, a druga zbog neregistrovanog subjekta. Do 22. avgusta 2025. godine inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da 285 biocidnih proizvoda nisu stavljani u promet nakon isteka roka važenja rešenja.
Biocidni proizvodi su hemikalije koje su namenjene za uništavanje i kontrolu organizama koji su nepoželjni ili imaju štetan efekat na ljude, životinje i životnu sredinu. Njihov značaj svakodnevno raste zbog široke primene u svakodnevnom životu. Koriste se, između ostalog, za dezinfekciju površina, opreme, nameštaja, vode i vazduha u domaćinstvima, u objektima javnog zdravlja i u drugim javnim objektima, u industrijskim objektima, u prehrambenoj industriji, na farmama. Osim toga, koriste se i za održavanje lične higijene i za dezinfekciju zdrave kože ljudi, kao i za održavanje higijene životinja.
Međutim, zbog svojih svojstava da unište, učine bezopasnim ili spreče delovanje štetnih organizama, biocidni proizvodi mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i životnu sredinu. Zbog toga je stavljanje na tržište i korišćenje biocidnih proizvoda uređeno posebnim zakonom – Zakonom o biocidnim proizvodima, kojim se obezbeđuje visok nivo zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.
Pavkov: Počela sistemska ekološka edukacija u sportskim kampovima
Pavkov je podsetila da nedavno potpisan Sporazum o saradnji između Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva sporta predviđa sistemsku edukaciju dece i mladih o zaštiti životne sredine u okviru sportskih kampova širom Srbije.

„Zadovoljstvo mi je što sam danas sa ministrom Gajićem u poseti sportskom centru u Karatašu, koji se nalazi u granicama Nacionalnog parka Đerdap, kako bismo mogli da vidimo na delu implementaciju sporazuma koji smo potpisali prošle nedelje sa željom da mladima omogućimo održivu sistemsku edukaciju o zaštiti životne sredine. Ovde u kampu, zajedno sa decom, učestvovali smo u edukativnoj igri pod nazivom „Đerdapska pustolovina“. Kao neko ko je dugo bio u sportu, apsolutno razumem šta znači timski duh, šta znači individualni razvoj, rast, ali isto tako i odgovornost prema onome što nas okružuje, odnosno prema našoj životnoj sredini. Upravo ovim sporazumom, podizanjem svesti mladih koji će sutra biti budući profesionalni, uspešni sportisti, želimo da podstaknemo i znanje i edukaciju o životnoj sredini. Vrlo je značajan ovaj korak ka formiranju stabilnog i solidarnog društva koje će biti izgrađeno na temeljima discipline i onih vrednosti koje su podjednako bitne kako za sport, tako i za zaštitu životne sredine“, rekla je Pavkov.

Ministarka je naglasila da Ministarstvo zaštite životne sredine u septembru pokreće veliku nacionalnu ekološku kampanju sa ciljem da direktno uključi mlade, koji će imati konkretne zadatke i aktivnosti, i koji će sutra biti mostovi i stubovi održivosti u svojim mestima.

„Vrlo nam je važno da mladi budu glas prirode. Ovo je izuzetno važan korak u stvaranju novih generacija koje će biti stubovi održivog razvoja. Upravo ovakvim zajedničkim delovanjem gradimo društvo koje je snažno, koje neguje timski duh i zajedništvo i usmereno je ka očuvanju onoga što nam je najdragocenije – naše životne sredine“, poručila je Pavkov.
Pavkov potpisala važan Sporazum o saradnji sa Ministarstvom sporta u cilju edukacije o zaštiti životne sredine

Sporazum će doprineti unapređenju i razvoju ekološke svesti kod najmlađih, kroz integraciju ekoloških edukativnih sadržaja u sportske aktivnosti.

„Izuzetno mi je drago što će Sporazum koji smo danas potpisali omogućiti da se ekološka svest razvija od najranijeg uzrasta. Zahvaljujući njemu, kroz sportske kampove edukovaćemo mlade ljude o osnovnim principima odgovornosti prema prirodi, racionalnom korišćenju vode i energije, pravilnom upravljanju otpadom, očuvanju čistoće sportskih terena i prirodne okoline, ali i o značaju zaštite biodiverziteta. Sigurna sam da će ovaj Sporazum doprineti stvaranju nove generacije mladih ljudi koji će usvojiti prave vrednosti koje se zasnivaju na odgovornom odnosu i poštovanju prirode. Zajedno gradimo društvo koje je usmereno ka očuvanju onoga što nam je najdragocenije – naše životne sredine“, rekla je Pavkov.

Pavkov je istakla da Ministarstvo zaštite životne sredine želi i dodatno da podrži i osnaži mlade u ekološkim akcijama, na koje će se ona, kao i do sada, uvek i sa zadovoljstvom odazvati.

„Upravo zbog toga pokrećemo i veliku nacionalnu ekološku kampanju za mlade, kako bi baš oni bili mostovi i stubovi održivog razvoja u svojim mestima. Zato bih pozvala sve mlade ljude da se priključe i da budu glas prirode“, dodala je Pavkov.

Potpisivanjem ovog Sporazuma dva ministarstva su pokazala jasnu posvećenost stvaranju uslova da deca i mladi, kroz sport, steknu znanja i veštine neophodne za očuvanje životne sredine i održivu budućnost.
Pavkov: Potpisani važni ugovori za zamenu kotlova i bolji kvalitet vazduha u devet gradova i opština

Putem ovog javnog konkursa sredstva će biti dodeljena za projekte u Novom Pazaru, Zaječaru, Bojniku, Irigu, Gornjem Milanovcu, Kuli, Lebanama, Bosilegradu i Medveđi.

„Danas smo još jednom potvrdili čvrstu rešenost da nastavimo realizaciju ciljanih mera za bolji kvalitet vazduha, koje su u prethodnom periodu već dale dobar rezultat. Želim da zahvalim timovima lokalnih samouprava koje su prepoznale i iskoristile šansu za ovu vrstu podrške države. Apelujem na sve da maksimalno ubrzaju realizaciju projekata kako bi građanima omogućili čistiji vazduh u grejnoj sezoni. Kada smo počeli sa ovim projektima 2021. godine, naš cilj je bio ambiciozan, a to je zamena 200 kotlarnica širom zemlje do 2027. godine. Izuzetno me raduje što ćemo zajedničkim snagama nastaviti da krupnim koracima grabimo ka cilju, i što ćemo ga vrlo brzo i premašiti, jer ćemo samo realizacijom projekata po ovom javnom pozivu već imati zamenjenih 197 kotlarnica širom Srbije“, rekla je Pavkov.

Pavkov je istakla da je ovo drugi po redu javni konkurs za podršku projektima zamene kotlarnica raspisan u 2025. godini, kojim je u te svrhe opredeljeno dodatnih 187,9 miliona dinara.

„Građani će već u narednoj grejnoj sezoni moći da osete benefite ovih konkretnih mera u cilju unapređenja kvaliteta vazduha. Ministarstvo na čijem sam čelu ulaže napor da realizuje i druge projekte sa istim ciljem. U tekućoj godini smo obezbedili i kreditnu liniju evropskih partnera vrednu čak 50 miliona evra, kako bismo menjali kotlarnice i uticali na bolji kvalitet vazduha u lokalnim samoupravama u kojima su u prethodnom periodu bile zabeležene povećane koncentracije zagađujućih čestica. Paralelno ćemo nastojati da podržimo sve kvalitetne projekte kojima je cilj bolji kvalitet vazduha u Republici Srbiji, što je prioritet i na nivou Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine“, zaključila je Pavkov.
Raspisan konkurs za sufinansiranje projekata uklanjanja i sanacije nesanitarnih deponija u 2025. godini
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov pozvala je gradove i opštine da što pre prijave projekte i da iskoriste priliku da uz podršku države, reše problem nesanitarnih deponija, na kojima se, zavisno od lokalne samouprave, nepravilno odlaže otpad po 30, 40 i 50 godina.
„Danas smo raspisali javni konkurs za uklanjanje i sanaciju nesanitarnih gradskih deponija u opštinama i gradovima širom Srbije. Zadovoljstvo mi je što mogu da kažem da je za realizaciju ovih projekata Ministarstvo koje vodim za tekuću godinu obezbedilo više od pola milijarde dinara. Pozivam gradove i opštine da kandiduju kvalitetne projekte, kako bismo na najbolji način nastavili sa aktivnostima koje donose bolje standarde životne sredine. Ovo je peta godina zaredom u kojoj realizujemo ovakve projekte, a od 2020. godine do danas uspeli smo da saniramo 11 nesanitarnih deponija koje su predstavljale ekološke bombe u mestima u kojima su se nalazile, a sada su na tim mestima zelene oaze“, rekla je Pavkov.
Govoreći o dosadašnjim rezultatima, Pavkov je navela da su u prethodnom periodu sanirane nesanitarne deponije u Rumi, Požegi, Šapcu, Prijepolju, Bogatiću, Loznici, Čačku, Trsteniku, Bečeju, Priboju i Zrenjaninu.
„U toku je finalna faza sanacije deponija u Topoli, Subotici i Prokuplju, a počeli su radovi i na sanaciji deponije u Smederevu što je ukupno 15 nesanitarnih deponija koje su sanirane uz podršku Ministarstva ili su radovi u toku. Pred nama je još mnogo posla, ali odlučni smo u nameri da još brže rešavamo sve ekološke izazove kojima se pre ove vlasti niko nije bavio na sistemski i sistematičan način. Paralelno sa ovim konkursima, nastavljamo sa izgradnjom regionalnih centara za upravljanje otpadom po evropskim standardima, koji su važan preduslov da zatvorimo, saniramo i uklonimo nesanitarne deponije na teritorijama lokalnih samoupravama koje gravitiraju ka tim centrima. Nastavićemo sa realizacijom projekata kojima se uvodi red u oblast upravljanja otpadom i u narednom periodu, jer na taj način unapređujemo i kvalitet života naših građana“, rekla je Pavkov.