Vesti

Pavkov: Ispunjeno obećanje dato građanima, završeni važni projekti u oblasti smanjenja aerozagađenja u Smederevskoj Palanci

Pavkov je naglasila da je Smederevska Palanka pravi primer da se kontinuiranim radom, uz dobru saradnju sa lokalnim zajednicama, mogu obezbediti kvalitetniji uslovi života za sve građane.

sarasara

„Imala sam priliku da, zajedno sa predsednikom opštine Smederevska Palanka Nikolom Vučenom, obiđem realizovane projekte u oblasti smanjenja aerozagađenja, u Kulturnom centru u Smederevskoj Palanci i Osnovnoj školi „Stanoje Glavaš“ u selu Glibovac. Zahvaljujući modernizovanom, energetski efikasnom i ekološki prihvatljivom sistemu na gas, na godišnjem nivou koristiće se 70 tona uglja manje. I tu se nećemo zaustaviti, uz podršku Ministarstva opština će nastaviti da priprema projekte i za druge javne objekte u kojima zajedno možemo da unapredimo sistem grejanja na ekološki prihvatljiviji energent. Raduje me što smo dogovorili i da zajedno rešimo višedecenijski problem deponije kabastog otpada u blizini buvlje pijace. Dobila sam potvrdu da opština privodi kraju pripremu dokumentacije za ovaj projekat, nakon čega ćemo tu lokaciju očistiti, ograditi i napraviti reciklažno dvorište, centar gde će moći da se koristi otpad kao resurs“, rekla je Pavkov.

sarasara

Ministarka obišla je i višečlanu porodicu Todorović u selu Glibovac, Dejana, Gordanu i njihovu decu, sa kojom je razgovarala o uslovima u kojima žive i mogućnostima kako da ih unaprede, iako kažu da se nikada nije bolje živelo.

sarasara

„Najstarijem sinu Urošu, učeniku Vojne škole i budućem oficiru poklonila sam knjigu ‘Kulturna riznica Srbije’, kako bi nastavio da unapređuje svoje znanje i razvija ljubav prema istoriji i kulturi naše zemlje, a Kalini, Sofiji i Vidaku didaktičku igračku uz pomoć koje će zajedno da uče o biljkama i životinjama. Ovo je još jedna potvrda za ono što mi kroz strategije, planove i programe sprovodimo, jer je upravo to okosnica i politika predsednika Aleksandra Vučića, da unapredimo kvalitet života svih naših građana. Naša misija i politika je briga o ljudima! Bilo je divno upoznati porodicu koja zajedno živi, uči i raste, negujući vrednosti rada, obrazovanja i ljubavi prema prirodi i svojoj zemlji“, poručila je Pavkov.

sara
 

19 februar, 2026

Pavkov: Novi kotao u školi i sjajna akcija sadnje doneće bolji kvalitet vazduha za građane Inđije

Govoreći o zameni kotlarnice, ministarka je istakla da se ovom značajnom investicijom koja rešava dugogodišnji problem aerozagađenja iz ovog kotla koji se koristio skoro 30 godina, u potpunosti isključuje korišćenje mazuta kao jednog od najvećih zagađivača.

sarasara

„Dobra vest je što će se na ovaj sistem priključiti još dve srednje škole i biblioteka, a to će doneti znatno bolji kvalitet vazduha za veliki broj učenika, zaposlenih, ali i za sve građane Inđije koji provode vreme u ovom delu grada. Ne samo što prelaskom na ekološki prihvatljiviji energent stvaramo čistije i lepše uslove za boravak dece i zaposlenih, već istovremeno smanjujemo troškove za opštinu za 34 odsto i dajemo konkretan doprinos zaštiti životne sredine. Svi zajedno možemo da budemo ponosni što je ova opština na čelu sa predsednikom Markom Gašićem iskoristila priliku, kandidovala kvalitetan projekat i dobila podršku Ministarstva zaštite životne sredine, da direktno unapredi kvalitet vazduha na delu svoje teritorije“, rekla je Pavkov.

sarasara

Ministarka je nakon obilaska škole, zajedno sa predsednikom opštine, đacima i predstavnicima atletskog društva, učestvovala u velikoj akciji sadnje više od 400 stabala jasena.

ssara

„Uživala sam u ovoj akciji sa mladima, jer upravo ovakve aktivnosti imaju višestruki značaj. Prvo, doprinose poboljšanju kvaliteta vazduha, zatim stvaraju prijatniji ambijent za sport, rekreaciju i odmor građana i podjednako važno utiču na podizanje svesti o tome koliko je važno da svi zajedno brinemo o prirodi. Akcija je deo projekta koji smo započeli prošle godine i u koji ulažemo više od pet miliona dinara. Posebno me raduje što u ovakvim akcijama učestvuju mladi i deca, jer od najranijih dana uče da je briga o životnoj sredini deo svakodnevnog života i zajedničke odgovornosti. Upravo kroz ovakve, naizgled lokalne projekte, gradi se sistemska briga o životnoj sredini korak po korak, škola po škola, naselje po naselje, jer svaki projekat direktno doprinosi boljim uslovima života za sve“, dodala je Pavkov.
 

10 februar, 2026

Pavkov: Veliki dan za Srem i celu Srbiju, potpisali smo ugovor o izgradnji Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Inđiji

Ugovor je potpisan između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Ingrin” u Inđiji i Ministarstva zaštite životne sredine, a ka novom regionalnom centru gravitiraće Inđija, Irig, Pećinci, Sremski Karlovci i Stara Pazova.

sarasara

„Danas je veliki dan za Inđiju, Sremski okrug, ali i celu Srbiju. Danas smo napravili krupan korak ka uvođenju reda i savremenih standarda u upravljanje otpadom u ovom kraju. Ovaj ugovor je neophodan temelj na osnovu kojeg kreće podizanje kapaciteta regionalnog centra za upravljanje otpadom JP „Ingrin“ kroz izgradnju dodatne nedostajuće infrastrukture i nabavku opreme, a sve to će doprineti efikasnijem upravljanju otpadom po svim evropskim standardima. Ovim projektom rešavamo višedecenijski problem odlaganja otpada za 140.000 stanovnika, koliko ih živi u ovim opštinama. Ujedno stičemo neophodan preduslov za zatvaranje, kako nesanitarne deponije u Inđiji koja već 45 godina ugrožava životnu sredinu i ozbiljno smeta građanima ovog kraja, tako i u ostalim lokalnim samoupravama koje gravitiraju ka ovom regionalnom centru“, rekla je Pavkov.

sarasara

Ministarka se zahvalila dugogodišnjim partnerima EBRD i AFD, ističući da je ovo rezultat izuzetno dobre saradnje i sa opštinom Inđija na čelu sa predsednikom opštine Markom Gašićem, kao i pokrajinskim sekretarom Nemanjom Ercegom, zaduženim za ovu oblast, dodajući da su sredstva obezbeđena iz kreditne linije EBRD i AFD za ukupno 6 regionalnih centara širom Srbije, koji će obuhvatiti 42 lokalne samouprave i rešiti pitanje otpada za 1,3 miliona građana.

sarasara

„Odlučni smo u nameri da promenimo zelenu sliku naše Srbije, a Inđija je danas primer kako se zajedničkim radom, partnerstvom i ozbiljnom politikom postižu veliki rezultati. Ovaj projekat je važan korak ka zelenijoj budućnosti Srema i šire, jer time pokazujemo da imamo jasnu viziju, odgovornost prema životnoj sredini i snažnu volju da rešavamo probleme koji su decenijama stajali i niko ih pre ove vlasti nije rešio. Zato sam uverena da je ovo samo jedan korak u nizu budućih zajedničkih projekata i da ćemo, sledeći politiku i viziju rasta i razvoja našeg predsednika Aleksandra Vučića, nastaviti da stvaramo bolji kvalitet života za sve naše građane“, zaključila je Pavkov.

sarasarasara
 

9 februar, 2026

Pavkov u Sremskoj Mitrovici obišla kapitalne projekte, proširenje RC „Srem-Mačva“ i izgradnju kanalizacije

Ministarka je naglasila da, kada se svi projekti u ovom kraju posmatraju kao celina, od regionalnog centra, preko izgradnje zelenih kilometara, do čišćenja divljih deponija,  građani mogu da se uvere da se zaštiti životne sredine pristupa sistemski, sa ciljem ostvarivanja trajnih rezultata.

sarasara

„Danas sam, zajedno sa gradonačelnikom Sremske Mitrovice Branislavom Nedimovićem, obišla radove na proširenju i modernizaciji Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Srem–Mačva“ u koji je Ministarstvo uložilo značajna sredstva, obezbeđena iz kreditne linije EBRD i AFD. Reč je o poduhvatu koji podrazumeva obimne radove, ali će zato obezbediti savremeno i bezbedno funkcionisanje centra, uz trajno rešavanje problema upravljanja otpadom, što je naš glavni cilj Uverila sam se da radovi idu dinamikom koja je znatno brža u odnosu na planiranu i možemo da očekujemo da u poslednjem kvartalu ove godine donesemo dobre vesti za građane. Ministarstvo će, zahvaljujući ovom projektu, na najsavremeniji način rešiti problem odlaganja otpada za gotovo 300.000 stanovnika pet opština – Sremske Mitrovice, Rume, Šida, Šapca i Bogatića. Ovaj kapitalni projekat donosi ogroman benefit građanima ovog kraja i preduslov je da uvedemo sistem i red u oblast upravljanja otpadom“, rekla je Pavkov.

sarasara

Ministarka je naglasila da se, paralelno sa tim radovima, realizuje i značajan projekat izgradnje 11,7 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže u naselju Laćarak.

sarasaras

„Ovo je rezultat svakodnevnog zalaganja gradonačelnika Branislava Nedimovića i mesne zajednice Laćarak, kako bi realizovali ono što je inicirao predsednik Republike Aleksandar Vučić, a intenzivno sprovodi Ministarstvo. Do sada izgrađeno oko 85 odsto mreže, odnosno 9,7 kilometara i lično sam se uverila da je dinamika bolja nego što je definisano, pa i ovde očekujemo završetak  pre roka. Uz podršku Ministarstva, u ovom naselju je očišćena i velika divlja deponija, na koju su građani skretali pažnju lokalnoj samoupravi, i koju smo zajedničkim snagama u korist svih i rešili. Ministarstvo će nastaviti da ulaže u zelene projekte koji direktno unapređuju kvalitet života svih naših građana“, poručila je Pavkov.
 

9 februar, 2026

Izveštaj o stanju prirode u Srbiji potvrdio napredak u zaštiti i unapređenju prirodnih vrednosti

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov naglasila je da izveštaj predstavlja važnu osnovu za dalje kreiranje nacionalnih politika u ovoj oblasti.

„U dokumentu je prepoznato da je Srbija jedan od ključnih centara biološke raznovrsnosti u Evropi i da su u ovom periodu pokrenuti važni koraci ka uvođenju ekonomskog vrednovanja biodiverziteta. U periodu od tri godine ostvaren je konkretan napredak u povećanju broja zaštićenih područja i unapređenju zaštite vrsta i njihovih staništa. Kroz povećanje površina pod zaštitom, unapredili smo i mere zaštite strogo zaštićenih vrsta i njihovih staništa, ali i unapređenje upravljanja zaštićenim poručjima. Ovaj dokument daje sveobuhvatan prikaz stanja prirode i ključnih faktora koji utiču na prirodne vrednosti, a naš cilj je da posluži kao osnov za utvrđivanje dalje strategije i nacionalne politike za efikasniju primenu evropskih standarda u ovoj oblasti.“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla da je posebno važno integrisanje zaštite prirode u sve relevantne sektorske politike.

„Integracija principa zaštite biodiverziteta u druge oblasti, odnosno u poljopriredu, šumarstvo, vodoprivredu, energetiku, saopbraćaj, građevinarstvo i turizam, uz podizanje svesti građana i privrede, ključni su koraci ka održivom razvoju i očuvanju prirodnih resursa. U Izveštaju je posebno naglašeno strateško opredeljenje Srbije za sprovođenje mera energetske efikasnosti, kao jednog od osnovnih preduslova uspešne energetske tranzicije, smanjenja potrošnje energije i jačanja konkurentnosti domaće privrede. Ovi koraci predstavljaju temelj održivog razvoja i dugoročnog očuvanja prirodnih resursa Srbije“, rekla je Pavkov.
 

8 februar, 2026

Pavkov: Još 730 milona dinara subvencija za upravljače zaštićenih područja

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov istakla je da uredba omogućava dodelu subvencija upravljačima zaštićenih područja prema jasno definisanim kriterijumima u iznosu od 730 miliona dinara.

„Država sistemski jača podršku onima koji svakodnevno brinu o najvrednijim prirodnim resusrsima Srbije. Subvencijama za upravljače zaštićenih područja obezbeđujemo uslove za kvalitetnu i kontinuiranu zaštitu prirode. Ova vrsta podrške omogućava efikasno upravljanje zaštićenim područjima, sprovođenje mera zaštite, poboljšanje infrastrukture, kao i realizaciju projekata uređenja prostora, naučna istraživanja. jačanje čuvarske službe. Iz godine u godinu Ministarstvo povećava izdvajanja za očuvanje zaštićenih područja, a u budžetu za 2026. u te svrhe je izdvojeno najviše sredstava do sada, čak 180 miliona više nego 2025. godine, kada je po ovom osnovu dodeljeno 550 miliona dinara. Upravljači zaštićenih područja dostavljaju zahteve na osnovu obaveštenja Ministarstva, a upravljači područja koja će biti proglašena u 2026. moći će da podnesu zahteve do 31. oktobra 2026.“, rekla je Pavkov.

Ministarka je naglasila da je Vlada je na predlog Ministarstva usvojila i Zaključak kojim se prihvataju Nacionalni ciljevi Srbije za sprovođenje Kunming-Montreal globalnog okvira za biodiverzitet.

„Republika Srbija usvajanjem ovih ciljeva, dosledno izvršava svoje obaveze u okviru Konvencije UN o biološkoj raznovrsnosti, čime potvrđuje svoju posvećenost globalnim naporima u borbi protiv gubitka biodiverziteta. Nacionalni ciljevi će biti uneti u informacioni sistem Konvencije, a obuhvataju, između ostalog, obnavljanje ekosistema, efkasne mere obnovu prioritetnih područja, jačanje sistema zaštićenih područja, očuvanje ugroženih vrsta, održivo korišćenje prirodnih resursa, kao i borbu protiv invazivnih vrsta. Država ovim odlukama potvrđuje jasnu posvećenost očuvanju prirodnih dobara, jačanju sistema zaštite prirode i odgovornom upravljanju biodiverzitetom“, poručila je Pavkov.

 

7 februar, 2026

Pavkov o Usvojenoj uredbi za subvencionisanje električnih vozila: Prijave za 2026. godinu po pojednostavljenoj proceduri

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov istakla je da će elektronska prijava dovesti do brže obrade zahteva, a građani i privreda će jednostavnije moći da ostvare pravo na podršku države za kupovinu električnih vozila.

SARASARA

„Interesovanje građana i privrede tokom prethodne godine nadmašilo je sva očekivanja, a u ovoj godini nastavljamo sa podrškom za kupovinu električnih vozila. Novina od ove godine je što smo učinili sve da dodatno pojednostavimo sam proces prijave. Uvođenjem elektronske prijave preko eUprave proces će biti još efikasniji i dostupniji što će, verujem, dodatno motivisati građane i privredu da se odlučuju na ekološki prihvatljiva vozila. Ovo je jedna u nizu konkretnih mera za unapređenje kvaliteta vazduha i zaštitu životne sredine, a time ujedno korak po korak unapređujemo i kvalitet života građana“, rekla je Pavkov.

SARASARA

Ministarka je istakla da je za ovu namenu budžetom za 2026. godinu opredeljeno 170 miliona dinara. I iznos subvencije kretaće se od 250 do 5.000 evra, u zavisnosti od vrste vozila, odnosno da li se odobravaju za mopede, motocikle, tricikle, četvorocikle, ili za putnička i teretna vozila sa električnim pogonom.

SARASARA

„Ministarstvo zaštite životne sredine će, kao i do sada, subvencije odobravati po redosledu pristizanja urednih zahteva Ovom uredbom država još jednom potvrđuje svoju opredeljenost ka održivom razvoju i podsticanju eko-mobilnosti, sa ciljem stvaranja čistijeg okruženja za sve građane. U slučaju da sredstva budu iskorišćena pre isteka roka, Ministarstvo će o tome blagovremeno obavestiti javnost, a potrudićemo se da postupak dodele subvencija kao i prethodnih godina bude nastavljen, odnosno da obezbedimo i dodatna sredstava u te svrhe“, rekla je Pavkov.

Zainteresovani mogu da podnesu zahtev za dodelu subvencija elektronskim putem u periodu od 1. marta do 30. septembra 2026. godine.

Tekst uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon možete preuzeti OVDE.
 

6 februar, 2026

Ministarstvo kategorički odbacuje netačne tvrdnje o zaštiti vlažnih područja

Prvo, kada govore o zaštiti vlažnih područja, namerno izostavljaju celokupnu sliku. Republika Srbija danas ima 11 vlažnih područja upisanih na Spisak Ramsarske konvencije, ukupne površine preko 130.000 hektara, što predstavlja jasan dokaz kontinuirane i ozbiljne politike zaštite ovih ekosistema.
Drugo, posebno je značajno što je Đerdap 2020. godine proglašen jedanaestim Ramsarskim područjem, nakon dugogodišnjeg i izuzetno složenog postupka prikupljanja podataka. Reč je o području od 66.525 hektara, što je površina jednaka onoj koju zajedno čini prethodnih deset Ramsarskih područja u Srbiji, i koje ispunjava čak osam od devet kriterijuma Ramsarske konvencije. To je najsloženiji i najobimniji upis koji je Srbija do sada realizovala.
Treće, „zaboravljaju“ i da je 2023. godine Srbija sa Rumunijom proglasila prvo prekogranično Ramsarsko područje – Park prirode Gvozdena vrata-Đerdap, čime je ojačana zaštita vlažnih staništa na Dunavu i uspostavljeno zajedničko upravljanje migratornim vrstama i ekosistemima od međunarodnog značaja. To su činjenice koje se ne mogu relativizovati.
Četvrto, baru Revu odlikuju izuzetne prirodne vrednosti, a njena uloga je od ključnog značaja za očuvanje biodiverziteta i staništa brojnih vrsta. Svesni smo značaja ove oblasti i postupamo u skladu sa obavezama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata, uključujući Ramsarsku konvenciju, kao i iz važećih nacionalnih propisa koji se odnose na zaštitu ugroženih vrsta. Ministarstvo će nastaviti da pažljivo prati razvoj situacije i sprovodi sve zakonom propisane i stručne procedure, uz kontinuiran dijalog sa javnošću i stručnim organizacijama, kako bi sve aktivnosti u ovom području bile u potpunosti usaglašene sa principima očuvanja biodiverziteta i održivog korišćenja prostora.
Konačno, u odnosu 2012. godinu, kada se pod zaštitom nalazilo 5,90% teritorije, u 2026 godini se pod zaštitom nalazi 10,73% teritorije Republike Srbije pod zaštitom.
Dok se neki služe dezinformacijama i političkim manipulacijama, Ministarstvo će nastaviti da donosi stručne i zakonite odluke, u cilju zaštite vlažnih područja kroz konkretne mere, međunarodnu saradnju i odgovorno upravljanje.
 

4 februar, 2026

Pavkov potpisala Sporazum o saradnji sa organizacijom OTIS: Veća uključenost mladih ključna za održivi razvoj

Pavkov je istakla i da je ovim sporazumom stvoren okvir za razmenu znanja, iskustava i dobrih praksi, i da će se kroz zajedničko delovanje i razmenu informacija značajno unaprediti mogućnost reagovanja u nepredviđenim okolnostima i zaštita životne sredine.

sarasara

„Sporazumom koji sam danas potpisala sa organizacijom OTIS gradimo stabilan temelj za zajedničke projekte i dodatno unapređenje sistema zaštite naše okoline, uz veću uključenost mladih. Uskoro nas očekuje početak druge faze nacionalne ekološke kampanje za mlade „Priroda nema alternativu. Zato, deluj i ti!“, i izuzetno me raduje što ćemo, kroz ovaj Sporazum, moći zajedničkim snagama da delujemo, da motivišemo i uključimo još veći broj mladih da daju doprinos i ostave konkretan trag u očuvanju naših prirodnih dobara. Mi smo u prvoj fazi kampanje koja je obuhvatala aktivnosti u 10 lokalnih samouprava, okupili više od 2.000 mladih koji su svojim entuzijazmom pokazali da su spremni da postanu zeleni stubovi u svojim zajednicama. Upravo zato nastavljamo još odlučnije i snažnije sa narednom fazom kampanje, u čemu će nam podrška i pomoć partnera kakav je organizacija OTIS biti od velikog značaja“, istakla je Pavkov.

sara

 

sarasara

Ministarka Pavkov je dodala da će Ministarstvo zaštite životne sredine u potpunosti podržati realizaciju projekata čiji je cilj podizanje svesti mladih, ali i svih građana o značaju prevencije i zaštiti životne sredine, kao i adaptaciji na klimatske promene što je izazov sa kojima se suočava ceo svet.

sarassara

„Potpisivanjem ovog sporazuma napravljen je još jedan važan korak ka jačanju saradnje i zajedničkom delovanju u cilju zaštite prirode, uz jasnu poruku da su prevencija, partnerstvo i uključivanje mladih ključni za održivi razvoj i očuvanje naše životne sredine“, dodala je Pavkov.
 

3 februar, 2026

Pavkov na obeležavanju Svetskog dana vlažnih područja: Novi Sad je primer da se zajedničkim delovanjem snovi mogu ostvariti

Pavkov je podsetila da je Stalni komitet Ramsarske konvencije početkom prošle godine Novom Sadu dodelio ovu prestižnu titulu, prepoznavši primer dobre prakse u zaštiti i održivom upravljanju vlažnim područjima.

sarasara

„Imali smo zajedničku viziju da posvećeno brinemo o vlažnim područjima, što je prepoznato i vrednovano i van granica naše zemlje, jer je Novi Sad, kao jedan od svega 74 grada u svetu, poneo titulu Grad vlažnih područja. Ova titula je na ponos svima, i za Novi Sad i za Srbiju, a za mene lično kao rođenu Novosađanku i ekologa je zvezda vodilja. Hvala gradonačelniku Novog Sada Žarku Mićinu, Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredne, Gradskom sekretarijatu za zaštitu životne sredine, Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, bez kojih ova nominacija ne bi uspela“, rekla je Pavkov.

ssara

Ministarka je naglasila da su po prvi put u budžetu Ministarstva izdvojena direktna sredstva namenjena upravo Ramsarskom području na teritoriji Novog Sada, čime se dodatno potvrđuje institucionalna posvećenost očuvanju ovih izuzetno vrednih ekosistema.

sara

„Nastavljamo sa ulaganjima u Specijalni rezervat prirode ‘Koviljsko-petrovaradinski rit’, a pored redovnih programa podsticaja za brigu o ovim područjima, kroz podršku GEF/UNDP programa realizujemo aktivnosti na jačanju otpornosti vlažnih staništa i trajnoj zaštiti biodiverziteta Ramsarskog područja, što se pre svega odnosi na restauraciju ritskih šuma u Parku prirode „Begečka jama“. Ove godine smo napravili korak dalje i po prvi put smo u budžetu izdvojili direktna sredstva namenjena Ramsarskom području na teritoriji Novog Sada. Iz svega navedenog, jasno je da samo zajedničkim delovanjem možemo očuvati vlažna staništa, a posebno ovo koje nas je učinilo ponosnim pred čitavim svetom. Novi Sad je primer da se snovi i vizije ostvaruju i da je sve moguće ako radimo zajedno i ako možemo da čujemo i da razumemo jedni druge. Zato, neka nam ovaj dan bude podsetnik na odgovornost koju imamo da znanje predaka poštujemo, da prirodu čuvamo i da budućim generacijama ostavimo vlažna područja kao prostor života, kulture i harmonije čoveka i prirode“, poručila je Pavkov.
 

2 februar, 2026

Ministarki Pavkov uručeno priznanje za doprinos Ministarstva zaštiti životne sredine u Vranju

Pavkov je u ime tima Ministarstva zahvalila rukovodstvu i građanima Vranja na tome što su prepoznali rad i zalaganje na unapređenju stanja životne sredine.

sara

„Želim od srca da zahvalim, u svoje i u ime svojih saradnika na ovom priznanju, koje nas obavezuje da nastavimo još odlučnije, posvećenije i odgovornije da radimo na zaštiti životne sredine u ovom kraju. Ponosna sam na sve što smo zajednički postigli u Vranju, za koje je Ministarstvo u poslednjih pet godina izdvojilo više od 38 miliona dinara. Naš glavni cilj je da unapređenjem stanja životne sredine, unapredimo kvalitet života građana. Menjali smo kotlove na čvrsto gorivo u školama, a istovremeno podržali i građane da zamene ložište u svojim domaćinstvima. Paralelno smo ulagali u projekte ozelenjavanja i čišćenje divljih deponija. Kruna našeg zajedničnog rada biće projekat na kojem upravo radimo i kojim rešavamo jedan od najvećih ekoloških izazova u ovom delu Srbije, a to je sanacija Aleksandrovačkog jezera, za šta smo u prvoj fazi opredelili oko 400 miliona dinara. Cilj je da se trajno reši ozbiljan ekološki problem i obezbedi stabilno vodosnabdevanje jezera, koje nam je bilo na mapi i tokom nacionalne ekološke kampanje za mlade „Priroda nema alternativu. Zato deluj i ti“, u okviru koje smo, zajedno sa mladima i gradskim rukovodstvom posadili 3.500 sadnica crnog bora“, rekla je Pavkov.

sara

Pavkov je istakla da će Ministarstvo i u narednom periodu zajedno sa lokalnom samoupravom nastaviti borbu za čistiju i bolju životnu sredinu za sve.  

„Znam da me vi dobro razumete, jer živite u gradu koji zna šta znači borba, koji pamti 31. januar 1878. godine, kada je Šumadijski korpus, predvođen generalom Jovanom Belimarkovićem ušao u Vranje i doneo slobodu posle vekova osmanske vladavine. Naša slavna istorija nas obavezuje da se sa istim žarom borimo i za projekte u ovom gradu, jer je naš generacijski zadatak da onima koji dolaze iza nas ostavimo čistu i bolju životnu sredinu. Želim da znate da je sve što danas radimo u Vranju deo jasne politike i vizije Srpske napredne stranke, koja je preuzela odgovornost da Srbiju i njen jug gde smo danas, vodi putem razvoja i stabilnosti. Zahvaljujući snažnoj podršci i liderstvu predsednika Republike Aleksandra Vučića, Vranje je grad konkretnih dela, investicija i projekata koji menjaju svakodnevni život naših građana. To je politika rada, rezultata i odgovornosti, koja ima snage i nastaviće da se bori za budućnost Vranja i Srbije“, zaključila je Pavkov. 

sarasara
sarasara

31 januar, 2026

Ministarka Pavkov: Srbija nominuje bukove šume za upis prvog prirodnog dobra na UNESKO listu svetske baštine

Srbija će nominaciju podneti zajedno sa Francuskom, Italijom i Crnom Gorom, kao nosilac ove zajedničke nominacije kojom se za svetsku baštinu nominuju bukove šume sa teritorije tri nacionalna parka – Tara, Kopaonik i Fruška gora.

„Ova nominacija je veoma važan korak koji preduzimamo radi valorizacije vrednosti ekosistema drevnih bukovih šuma u našoj zemlji na globalnom nivou. To je ujedno i potvrda posvećenog rada Ministarstva na očuvanju i promociji prirodnih dobara i zaštite retkih vrsta u našoj zemlji. Bukove šume Srbije odlikuju se izuzetnim genetičkim diverzitetom evropske bukve, velikom raznovrsnošću tipova sastojina i visokim stepenom očuvanosti svetskog značaja, a duboko su naše. Zato je ovo korak ka tome da prirodne vrednosti Srbije stavimo na globalnu mapu, uz dokaz da čuvamo ono što jesmo, a to je izuzetan diverzitet i visoka očuvanost naših šuma“, rekla je Pavkov.

Nominacijom su obuhvaćene bukove šume u Nacionalnom parku „Tara”, na lokalitetima I stepena zaštite „Zvezda” i „Klisura Rače”, lokalitet „Kozje stene” u Nacionalnom parku „Kopaonik” i lokalitet „Papratski do” u Nacionalnom parku „Fruška gora”.

„Proglašenjem ovih lokaliteta za svetsku prirodnu baštinu, Srbija bi se aktivno pridružila zaštiti bukovih šuma Evrope kao prirodnog dobra od izuzetne univerzalne vrednosti. Upis na Listu svetske baštine bio bi priznanje za uspešno očuvano prirodno nasleđe od evropskog i globalnog značaja, ali i obaveza da nastavimo odgovorno upravljanje, sa još boljim planovima zaštite i održivim turizmom koji ne ugrožava prirodna staništa. To je prilika da, uz međunarodnu saradnju i razmenu znanja, dodatno ojačamo lokalne zajednice i obezbedimo da ovo vredno nasleđe ostane netaknuto za buduće generacije“, istakla je Pavkov.

 

29 januar, 2026

Ministarka Pavkov potpisala ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem „Srbijavode“

Pavkov je navela da je ovaj Ugovor zasnovan na dosadašnjoj dobroj saradnji Ministarstva i „Srbijavoda“ na konkretnim projektima u oblasti zaštite voda  koji će doprineti boljoj zaštiti životne sredine i efikasnijem odgovoru na izazove.

sara

„Potpisala sam danas važan ugovor koji će omogućiti zajedničko delovanje  na zaštiti voda, kao jednom od stubova zaštite životne sredine. Ova saradnja omogućava da zajednički planiramo i realizujemo projekte koji doprinose zaštiti voda, sprečavanju poplava i erozije, sanaciji i rekultivaciji zagađenih područja, kao i finansiranju interventnih mera u vanrednim okolnostima zagađivanja životne sredine, rekultivaciju i sanaciju zagađenog prostora. Za mene je posebno važno što ovim ugovorom jačamo koordinaciju institucija od planiranja do realizacije konkretnih radova na terenu. Verujem da će ova saradnja doprineti boljoj zaštiti životne sredine i efikasnijem odgovoru na izazove kao što su klimatske promene, zagađenje i vanredne situacije“, rekla je Pavkov.

Ona je dodala da Ministarstvo sa „Srbijavodama“ već realizuje dva važna projekta koji se odnose na reku Gradac i zatvorenu nesanitarnu deponiju Stanjevine kod Prijepolja.

„Uz podršku Ministarstva ’Srbijavode’ grade zaštitni zid uz bivšu deponiju Stanjevine koja se nalazi u plavnoj zoni reke Lim, kako bismo sprečili da se prilikom visokih vodostaja deo deponije uruši u reku i ugrozi životnu sredinu i građane koji žive uz Lim. Pored toga, zajednički projekat je i ekološka revitalizacija zaštićenog područja reke Gradac, u cilju zaštite biodiverziteta i jačanja otpornosti na klimatske promene“, rekla je Pavkov.
 

26 januar, 2026

Pavkov u Bajinoj Bašti i na Tari: Ulaganje u prirodu je ulaganje u ljude i budućnost Srbije

Pavkov je istakla da ovakvi projekti jasno pokazuju da država ima dugoročnu i odgovornu viziju razvoja Srbije, zasnovanu na održivosti, zaštiti prirodnih resursa i boljim uslovima za život.

sarasara

„Upravo u Nacionalnom parku Tara možemo videti kako ulaganje u prirodu direktno znači i ulaganje u ljude. Tara nije samo planina, već jedan od najvrednijih prirodnih prostora Srbije i Evrope. To je još jedan razlog i snažan motiv da kontinuirano ulažemo u očuvanje ovog područja, a samo u poslednje tri godine ovde smo uložili više od 80 miliona dinara. Kroz konkurs Ministarstva zaštite životne sredine za očuvanje biodiverziteta u zaštićenim područjima rekonstruisan je i asfaltiran nekategorisani put, čime je omogućen bezbedan, kontrolisan i održiv pristup jednoj od najposećenijih lokacija u NP Tara – Banjskoj steni“, rekla je Pavkov.

sara

Pavkov je istakla i da Ministarstvo istovremeno snažno podržava i razvoj lokalnih zajednica na čijim se teritorijama nalaze zaštićena područja, a istovremeno uz godine u godinu povećava iznos sredstava za subvencije upravljačima za brigu o zaštićeni područjima.

 

„Kroz jednu od mera podrške Ministarstva za očuvanje zaštićenih područja, opštini Bajina Bašta dodeljeno je 5,3 miliona dinara. Sredstva su namenjena za postavljanje javne rasvete u naselju Račanska Šljivovica, čime se unapređuju bezbednost i kvalitet života meštana. Iskoristila sam priliku da sa predsednikom opštine Bajina Bašta Milenkom Ordagićem razgovaram i o rekonstrukcije i dogradnje kotlarnice u Bajinoj Bašti i prelasku sa uglja i mazuta na ekološki prihvatljiviji energent, za šta smo opredelili 144 miliona dinara. To je istorijski projekat za Bajinu Baštu koji će značajno unaprediti kvalitet vazduha i doprineti boljim uslovima u ustanovama u kojima najviše borave mladi“, rekla je Pavkov.

sarasara

Pavkov je dodala i da Ministarstvo nastavlja da kontinuirano i sistematski ulaže u zaštitu prirode, čistiji vazduh i jačanje lokalnih zajednica, jer samo takvim pristupom Srbija može da se razvija odgovorno i održivo, čuvajući budućnost naše dece i stabilnost lokalnih zajednica.    

sara

 

23 januar, 2026

Pavkov u Valjaonici bakra Sevojno: Srbija ne čeka budućnost, Srbija je gradi!

Ministarka je, nakon obilaska “Valjaonice bakra Sevojno”, istakla da se to vidi i na primeru ove kompanije. 

sara

“Valjaonica bakra Sevojno je primer da nije neophodno da se bira između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine, jer ta dva cilja mogu da kohabituju gradeći održiviju budućnost. Ova kompanija je žila kucavica i stub privrede Zlatiborskog okruga i opštine Sevojno, a zapošljava više od 1.200 građana. Realizuju važne ekološke projekte, a planiraju i nove investicije od postavljanja solarnih panela, do ulaganja u oblasti smanjenja emisija i gasova sa efektom staklene bašte, što je važno za građane jer utiče na unapređenje kvaliteta vazduha“, rekla je Pavkov.

sarasara

Ministarka je naglasila da je kroz projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ izrađena je Mapa puta dekarbonizacije i klimatske neutralnosti za ovu kompaniju, i kroz projekat će biti investirano 150.000 dolara u sistem za korišćenje otpadne toplote za grejanje.

sara

 

„Projekat za građane Sevojna znači ne samo bolji vazduh, već će doneti i nižu energetsku zavisnost i veću konkurentnost domaće privrede. To je vizija koja je važna ne samo za ovaj kraj, već za celu Srbiju. Želela bih da poručim građanima ovog kraja, ali i čitave naše zemlje: Srbija ne čeka budućnost, Srbija je gradi! Upravo je to ono što smo danas videli jer, uz novu mehanizaciju, rekonstrukciju, digitalizaciju, objekat izgrađen početkom 1950. godine pokazao je da može da prati nove trendove što je dokaz da privreda i zaštita životne sredine mogu da idu zajedno. Želim da zahvalim rukovodstvu i svim zaposlenima koji su mi danas pružili priliku da vidim da je budućnost već stigla kod nas u Srbiju, ovde u Sevojno“, poručila je Pavkov

sarasara

23 januar, 2026

Zbog tehničkih smetnji prilikom unosa novih prijava na eIRH portalu, u periodu od 1.1.2026. do 22.1.2026. godine, rok za podnošenje prijava za upis hemikalija u Registar biće produžen do 30.04.2026. godine.

22 januar, 2026

Pavkov: Dodatno brinemo o opštinama i gradovima na čijim se teritorijama nalaze zaštićena područja

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov istakla je da su na ovaj način obezbeđena sredstva u iznosu od 300 miliona dinara za projekte koje realizuju lokalne samouprave u cilju daljeg očuvanja i brige o zaštićenim područjima.

„Uredbom koja je danas usvojena obezbedili smo dodatna sredstva namenjena gradovima i opštinama na čijim teritorijama se nalaze zaštićena područja od nacionalnog interesa, za projekte održivog korišćenja, unapređenja stanja i još bolje zaštite tih područja. Ovo je četvrta godina zaredom da obezbeđujemo dodatna sredstva za brigu o biserima prirode, a iznos je i više nego šest puta veći u odnosu na 2023. kada smo prvi put opredelili ovakav vid podrške. Na ovaj način pokazujemo da država stoji iza konkretnih projekata koji istovremeno čuvaju naše prirodno nasleđe i podstiču održivi razvoj. Nastavićemo snažno, sistemski i odgovorno da ulažemo u zaštićena područja, jer je očuvanje biodiverziteta jedan od ključnih prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla i da se izdvajanja za očuvanje zaštićenih područja povećavaju iz godine u godinu. Od 2023. godine obezbeđuju se i dodatna sredstva za projekte u jedinicama lokalne samouprave u kojima se nalaze zaštićena područja, a do sada je ukupno dodeljeno više od 390 miliona dinara, što jasno pokazuje koliko nam je važna briga o ovim područjima.

Sredstva mogu da se koriste za različite projekte kojima je cilj unapređenje stanja zaštićenih područja. To mogu biti projekti izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže, putne infrastrukture, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i objekata u funkciji očuvanja biodiverziteta. Takođe, mogu se koristiti za izgradnju i uređenje speleoloških objekata, izgradnju centara za posetioce, pešačke i druge staze, odmarališta itd.
 

22 januar, 2026

Raspisana tri javna konkursa, Pavkov pozvala gradove i opštine da prijave projekte

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov, pozvala je gradove i opštine da iskoriste ovu priliku i podršku države i da prijave kvalitetne projekte.

„Očekujem da će i za ove pozive biti veliko interesovanje, kakvo je vladalo do sada i da će stići mnoštvo kvalitetnih projekata. Mi smo 2026. godinu započeli radno, i već u januaru smo uspeli da raspišemo tri javna konkursa. Podsetiću da je svaki projekat koji smo na ovaj način i ranije podržali od suštinske važnosti za građane. Ovi pozivi su namenjeni lokalnim samoupravama, a mi nastavljamo da im pružamo snažnu podršku u realizaciji projekata koji donose konkretne i dugoročne benefite svim građanima“, rekla je Pavkov.

Kako je istakla ministarka, država je, sa svoje strane, obezbedila značajna sredstva i lokalnim samoupravama stavila na raspolaganje više od 2 milijarde dinara za sufinansiranje projekata zamene, rekonstrukcije, sanacije i nabavku novih kotlarnica, za realizacije projekata sanacije nesanitarnih deponija, kao i za realizacije projekata izgradnje sistema za upravljanje otpadom, koji obuhvata izgradnju, rekonstrukciju i nabavku transfer stanica, postrojenja za tretman otpada, kao i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

„Na ovaj način Ministarstvo zaštite životne sredine odlučno nastavlja kontinuiranu i sistemsku podršku lokalnim samoupravama u rešavanju ključnih ekoloških izazova, unapređenju i zaštiti životne sredine kao naš apsolutni prioritet, ali i jačanju preventivnih mera. Podsetiću, od 2021. godine do sada uspeli smo da zamenimo više od 200 kotlova u javnim ustanovama širom Srbije, da saniramo ili su radovi u toku na čak 18 nesanitarnih deponija, a paralelno radimo i na izgradnji transfer stanica, odnosno reciklažnih dvorišta. Nastavljamo još odlučnije i snažnije, pa ćemo već u narednim danima imati još javnih poziva koji će doprineti našem glavnom cilju, a to je očuvanje životne sredine i održi razvoj gradova i opština“, dodala je Pavkov.

Rok za prijavu za sufinansiranje projekata zamene, rekonstrukcije, sanacije i nabavku novih kotlarnica je 3. februar, a za realizaciju projekata izgradnje sistema za upravljanje otpadom, kao i za realizacije projekata sanacije nesanitarnih deponija gradovi i opštine mogu da se prijave do 9. februara 2026. godine.
                           
 

19 januar, 2026

Ministarka Pavkov u Prijepolju: Realizacijom ekoloških projekata ispunili smo obećanje dato građanima

Pavkov je zajedno sa predsednikom opštine Dragom Popadićem obišla deponiju „Stanjevine“ koja je 2021. godine sanirana uz podršku Ministarstva, gde je, takođe uz podršku Ministarsva u toku projekat izgradnje potpornog zida na desnoj obali Lima koji sprovodi Javno vodoprivredno preduzeće Srbijavode.  

Sara Pavkov

„Deponija ‘Stanjevine’ se nalazi u plavnoj zoni Lima i zato predstavlja rizik da se prilikom visokog vodostaja deo uruši i da otpad završi u reci. Kako bismo to sprečili započeli smo ovaj projekat za koji Ministarstvo zaštite životne sredine izdvojilo 70 miliona dinara. Očekujem da će radovi biti gotovi na jesen. To je još jedna potreba da ispunjavamo data obećanja. Mi smo građanima obećali da ćemo rešiti jedan od gorućih problema ovog kraja, i ovim projektom će taj problem biti kompletno rešen“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je nakon obilaska u zgradi Opštine Prijepolje uručila ugovore građanima za subvencionisanu zamenu individualnih ložišta. Ove ugovore u okviru programa unaređenja kaliteta vazduha dobilo je 41 domaćinstvo u Prijepolju.

Sara Pavkov

„Zamena ložišta u domaćinstvima jedna je od važnih mera za poboljšanje kvaliteta vazduha. Svako domaćinstvo i svaka porodica koja izbere kotao na ekološki prihvatljiviji energent daje svoj doprinos unaređenju kvaliteta vazduha i zaštiti životne sredine. Čestitam opštini Prijepolje jer je jedna od 15 lokalnih samouprava koje su na prošlogodišnjem konkursu dobile sredsva za ove svrhe. U 2025. godini na ovaj način dodelili smo više od 116 miliona dinara za zamenu individualnih ložišta“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je navela da je na inicijativu lokalne samouprave Opštini Prijepolje obezbeđeno i dodeljeno na korišćenje 10 kontejnera za potrebe okolnih sela. Pavkov je najavila da će uskoro biti raspisan novi javni poziv na koji gradovi i opštine mogu da se prijave ukoliko imaju potrebe za opremom za efikasnije upravljanje otpadom.
 

16 januar, 2026

Raspisan poziv za dodelu opreme za sakupljanje otpada lokalnim samoupravama u 2026. godini

Ministarka Sara Pavkov rekla je da će kroz poziv biti dodeljena na korišćenje oprema u vidu kanti, kontejnera i kamiona za sakupljanje otpada, radi unapređenja sistema za upravljanje otpadom u gradovima i opštinamau Srbiji.

«Pozivam lokalne samouprave da se jave i dostave nam svoje potrebe za opremom, jer ćemo na taj način unaprediti lokalne sisteme za sakupljanje otpada, što se odražava na kvalitet životne sredine i kvalitet života građana. Imala sam priliku da se u direktnim razgovorima sa građanima na terenu uverim u njihove realne potrebe da imaju gde da odlažu otpad, a mi smo spremni, kao i u prethodnih pet godina da tim potrebama izađemo u susret. Sigurna sam da će gradovi i opštine popuniti prijave, kako bismo zajednički pomogli da kante i kontejneri, ali i odgovarajući kamioni za sakupljanje otpada, stignu tamo gde je to neophodno. Ovo je šesta godina kako dodeljujemo opremu za sakupljanje otpada lokalnim samoupravama, a samo u 2025. godini dodelili smo za 44 lokalne samouprave više od 4.200 kanti i 1.178 kontejnera, dok su u 17 gradova stigli novi, savremeni kamioni za sakupljanje otpada», rekla je Pavkov.

Neohodno je da lokalne samouprave u prijavi navedu vrstu opreme koja im je potrebna, količinu i zapreminu, kao i da dostave podatke o tome sa koliko ispravnih i neispravnih kamiona smećara raspolažu, odnosno da li ih uopšte imaju. Tabela za unošenje neophodnih podataka za prijavljivanje na javni poziv nalazi se na internet sajtu Ministarstva, a prijave se mogu slati zaključno sa 23. januarom 2026. godine u 10 časova na imejl adresu eko.kabinet@eko.gov.rs 
 

16 januar, 2026