Vesti

Ministarka Pavkov obišla porodice pogođene elementarnim nepogodama u Priboju i Prijepolju

Pavkov je prvo obišla porodice Šušanj i Halilović u Hercegovačkkim Golešima, opština Priboj, zajedno sa predsednikom opštine Priboj Lazarom Rvovićem.

prijepoljeprijepolje
„Porodice Šušanj i Halilović su me dočekale toplo, ljudski i dostojanstveno, onako kako samo dobri domaćini u Priboju umeju i onda kad je najteže. Hvala porodici Šušanj Milomiru i Stanimirki, kao i njihovoj deci Ivani, Biljani i Miloradu što su me primili u svoj dom i podelili sa mnom šta im je u ovim danima najpotrebnije. Njihovo domaćinstvo pretrpelo je posledice elementarnih nepogoda zbog čega su nekoliko dana bili bez električne energije, ali se, zahvaljujući brzom delovanju svih službi na terenu, to sada rešilo. U istom selu posetila sam i divnu i hrabru majku četvoro dece Mirelu Halilović, čije je domaćinstvo takođe bilo pogođeno vremenskim nepogodama. Hvala joj na snazi i strpljenju koje pokazuje u teškim uslovima i poteškoćama, kakvu nismo imali, kako smo čuli od meštana, prethodnih 10 godina u ovom kapacitetu“, rekla je Pavkov

prijepoljeprijepolje
Ministarka je posetila i domaćinstva u opštini Prijepolje, zajedno sa predsednikom opštine Dragom Popadićem, gde je zahvalila domaćinima na strpljenju i razumevanju koje su pokazali.

prijepolje
„Nakon Priboja, došli smo u opštinu Prijepolje, kako bismo se na terenu uverili da su porodice koje žive u selima Divci, Sopotnica i Gračanica dobro i da bismo im pružili svaku vrstu podrške i pomoći. Obišla sam porodicu Divac, divne ljude, Slavojku i Bobana, penzionere koji su nas dočekali otvorenog srca, uz pogaču i so, kako i dolikuje pravim domaćinima. Predivna i časna porodica Ljujić u selu Sopotnici koja broji 12 članova, pravi je primer velike i složne srpske domaćinske porodice koja me je ugostila i sa mnom podelila šta im je potrebno i neophodno. Hvala i sedmočlanoj porodici Tahirović iz sela Gračanica na razumevanju koje su pokazali u teškim danima koji su sada iza nas. Nastavljamo da pažljivo pratimo situaciju i ulažemo maksimalne napore kako bi se uslovi što pre stabilizovali i kako bi se njihov svakodnevni život u najkraćem roku vratio u normalu. Odgovorno tvrdim da će država uvek biti uz sve vas i da ćemo zajedničkim snagama prevazići svaki problem“, poručila je Pavkov.

prijepoljeprijepolje
 

15 januar, 2026

Ministarstvo: Odlučno odbacujemo neistinite tvrdnje o “blokadi kretanja opasnog otpada”

Podzakonski akt na koji se ova lažna ekološka organizacija poziva – Pravilnik o obrascu Dokumenta o kretanju opasnog otpada („Službeni glasnik RS“, br. 37/25 i 47/25) – nikada nije ni stupio na snagu, jer je bilo propisano da počne da se primenjuje od 1. januara 2026. godine. Njegov prestanak važenja, stoga, nije proizveo nikakve posledice u praksi.

U celosti je i dalje u primeni Pravilnik iz 2017. godine („Službeni glasnik RS“, br. 17/17), koji svi učesnici u sistemu koriste godinama. To je potvrđeno i pozitivnim mišljenjem Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.

Pravni okvir postoji, primenjuje se i omogućava nesmetano i zakonito kretanje opasnog otpada.

Ministarstvo teži unapređenju sistema upravljanja otpadom i prepoznalo je i potrebu da se razmotre nove tržišne prilike i podsticaji. Ukidanjem Uredbe o visini i uslovima za dodelu podsticajnih sredstava za ponovnu upotrebu i iskorišćenje otpada kao sekundarne sirovine ili za dobijanje energije (uključujući i proizvodnju kesa „tregerica“), otvara se prostor za donošenje novih podzakonskih akata koji će doprineti efikasnijem sistemu reciklaže u Srbiji.

Tvrdnje o „blokadi“ i „vakuumu“ su, dakle, ili posledica elementarnog nepoznavanja propisa ili svesna manipulacija javnosti. Posebno je indikativno što se ova kampanja dezinformacija pokreće upravo u trenutku kada država uvodi više reda i kontrole u sektor upravljanja otpadom.

Imajući to u vidu, postavlja se pitanje: čije interese zapravo štiti pokret “Kreni promeni”?

Građani moraju da znaju:

ovo nisu „ekološki alarmi“ – ovo je politička strategija izazivanja panike, sa ciljem podrivanja poverenja građana u državu i njene institucije.

Podsećanja radi, u Srbiji trenutno postoji oko 90 važećih dozvola za tretman opasnog otpada, što jasno pokazuje da država obezbeđuje kapacitete za kontrolisano, zakonito i bezbedno postupanje, uz primenu principa „zagađivač plaća“ i stalan inspekcijski nadzor.

Zloupotreba ekologije u političke svrhe i širenje lažnih vesti o „ekološkom kolapsu“ ne doprinose zaštiti životne sredine, naprotiv, direktno otvaraju prostor za haos i stvaranje veštačke krize.

Ministarstvo zaštite životne sredine neće podleći pritiscima, medijskim kampanjama i aktivističkim konstrukcijama.

Zaštita životne sredine nije instrument za političke obračune, već suverena obaveza države prema svojim građanima.

Republika Srbija ostaje posvećena politici nulte tolerancije prema zloupotrebama u upravljanju opasnim otpadom i nastaviće da gradi sistem koji je zasnovan na zakonu, struci i javnom interesu.

Red, zakon i zaštita građana nemaju alternativu.

15 januar, 2026

Ministarstvo: Nastavićemo sa svim procedurama za zaštitu prirodnih vrednosti bare Reve

Baru Revu odlikuju izuzetne prirodne vrednosti, a njena uloga je od ključnog značaja za očuvanje biodiverziteta i staništa brojnih vrsta. Ministarstvo je u potpunosti svesno značaja ove oblasti i postupa u skladu sa obavezama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata, uključujući Ramsarsku konvenciju, kao i iz važećih nacionalnih propisa koji se odnose na zaštitu ugroženih vrsta.

reva

Važno je da građani znaju da se područje budućeg terminala za rasute terete, koje je planirano na osnovu Uredbe o utvrđivanju lučkog područja terminala za rasute terete (luka/terminal), ne nalazi u obuhvatu prostora koji je planiran za zaštitu.

Odluka o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje terminala za rasute terete nove luke u Beogradu još nije doneta. U skladu sa svojim nadležnostima, Ministarstvo sprovodi postupak procene uticaja na životnu sredinu uređen Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu, i na osnovu stručnih analiza, uzimajući u obzir mišljenja i primedbe nadležnih organa, organizacija i zainteresovane javnosti, ocenjuje sve uticaje projekta na činioce životne sredine, kao i podobnost predloženih karakteristika projekta i mera za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje mogućih negativnih uticaja.

reva

Područje budućeg terminala za rasute terete obuhvata delove prostora poznatog kao „Kubici”, koji je deo ekološke mreže Republike Srbije, odnosno nalazi se u okviru ekološki značajnog područja kao ekološkog koridora od međunarodnog značaja, u okviru ekološki značajnog područja „Ušće Save u Dunav”, u skladu sa Uredbom o ekološkoj mreži.

Eventualni negativni uticaji izgradnje i eksploatacije terminala na baru Revu i okruženje prepoznati su i definisani kroz akte o uslovima zaštite prirode za predmetno područje, koje je Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao, uključujući uslove za izradu Urbanističkog projekta za terminal za rasute terete nove luke u Beogradu, kao i rešenje o uslovima zaštite prirode za potrebe izrade lokacijskih uslova za terminal za rasute terete (agregate) luke u Beogradu u KO Krnjača, opština Palilula. Na taj način su definisane mere i ograničenja koje je neophodno poštovati radi očuvanja prirodnih vrednosti ovog prostora.

rreva

Ministarstvo će nastaviti da pažljivo prati razvoj situacije i sprovodi sve zakonske i stručne procedure kako bi se obezbedila zaštita prirodnih vrednosti bare Reve i njenih staništa, u skladu sa važećim propisima i međunarodnim obavezama. Istovremeno, nastaviće dijalog sa zainteresovanom javnosti i stručnim organizacijama, kako bi sve aktivnosti u području bile u potpunosti usaglašene sa principima očuvanja biodiverziteta i održivog korišćenja prostora.

reva
 

13 januar, 2026

Pavkov: Ušli smo u 2026. godinu sa više od 10,7 odsto teritorije Srbije pod zaštitom

Pavkov je naglasila da proširenje mreže zaštićenih područja direktno doprinosi stabilnijim ekosistemima i usklađivanju sa principima održivog korišćenja resursa.

„Srbija u 2026. godinu ulazi sa jasnom vizijom i stavom da je zaštita prirode strateška investicija u dugoročan razvoj zemlje. Ministarstvo zaštite životne sredine ostaje posvećeno širenju teritorije pod zaštitom. Samo u periodu od aprila do kraja 2025. godine uspeli smo da donesemo četiri uredbe kojima smo pod zaštitu države stavili nova područja. U pitanju su Predeo izuzetnih odlika ,,Planina Jelicaˮ, Specijalni rezervat prirode ,,Zlatar“, Spomenik prirode ,,Prebreza – paleontološki lokalitetˮ, kao i nedavno doneta uredba kojom je i Spomenik prirode „Šalinački lug“ stavljen pod zaštitu kao prirodno dobro od posebne vrednosti i nacionalnog značaja“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla da je briga o zaštićenim područjima sprovođena kroz brojne projekte za koje su obezbeđena značajna ulaganja za uređenje i bolju zaštitu prirodnih dobara.

„Iz godine u godinu trudimo se da povećavamo izdvajanja za očuvanje zaštićenih područja. U budžetu Ministarstva za 2026. godinu za brigu o zaštićenim područjima izdvojeno je najviše sredstava do sada, čak 730 miliona dinara, što je 180 miliona više nego 2025. godine, kada je za ove subvencije dodeljeno 550 miliona dinara. U 2024. godini za ovu namenu bilo je opredeljeno 500 miliona dinara, 2021. godine 265 miliona dinara, dok su subvencije 2013. godine iznosile svega 160 miliona dinara. Od 2023. godine obezbeđuju se i dodatna sredstva za projekte jedinice lokalne samouprave za zaštićena područja za koje je do sada ukupno dodeljeno više od 390 miliona dinara, dok je za ovu godinu opredeljeno 300 miliona dinara. To jasno pokazuje koliko nam je ova oblast važna. Nastavićemo da povećavamo teritoriju pod zaštitom, jačamo institucionalnu brigu i ulažemo u prirodna dobra, jer je odgovorno upravljanje prirodnim resursima temelj sigurne i održive budućnosti za sve građane“, poručila je Pavkov.
 

8 januar, 2026

Pavkov: Interesovanje za električna vozila nadmašilo sva očekivanja, subvencije i u 2026. godini

Ministarka je istakla i da su u godini za nama obezbeđena sredstva za nabavku gotovo 1.000 isključivo električnih vozila, od čeka je zahteve podnelo 207 fizičkih i 773 pravnih lica.

„Izuzetno me raduje što se naši građani i privreda sve više opredeljuju za električna vozila, kao vozila bez motora sa unutrašnjim sagorevanjem, i tako direktno doprinose smanjenju zagađenja vazduha, buke i emisije štetnih gasova, što ima pozitivan uticaj na kvalitet života građana i zaštitu životne sredine. Ovako veliko interesovanje za nabavku ovih vozila rezultat je kontinuiranog zalaganja Ministarstva i sistemskog izdvajanja sredstava iz budžeta. Zadovoljna sam što zahtevi pristižu iz svih krajeva Srbije, od čega najviše iz Beograda, Novog Sada, Niša, ali i Subotice, Šapca, Zrenjanina, Kragujevca itd. Nastavićemo i u ovoj godini da podstičemo kupovinu električnih automobila,  subvencijama i do 5.000 evra u zavisnosti od vrste vozila“, rekla je Pavkov.

Od 2020. godine, od kada se dodeljuju subvencije za ovu namenu, izdvojeno je više od milijardu i 674 miliona dinara za nabavku više od 3.800 hibridnih i električnih vozila, dok se od 2024. godine subvencije odnose isključivo na električna vozila, čime je pojačan fokus na vozila sa nultom emisijom izduvnih gasova.

„Podsticanjem kupovine eko-vozila šaljemo jasnu poruku da je očuvanje životne sredine među našim prioritetima. Ministarstvo zaštite životne sredine će i u narednom periodu nastaviti da ulaže i subvencioniše nabavku ovih vozila, a novim budžetom za 2026. godinu opredelili smo iznos od 170 miliona dinara  upravo za ovu namenu“, dodala je Pavkov
 

6 januar, 2026

Drugi okrugli sto zainteresovanih strana

Sastanku su prisustvovali: menadžerka projekta i rukovodilac projektnog tima, Aleksandra Imširagić Đurić, (pomoćnica ministarke, Sektora za upravljanje životnom sredinom, Ministarstva zaštite životne sredine), članovi projektnog tima (iz Ministarstva zaštite životne sredine), predstavnici inspekcije Ministarstva zaštite životne sredine, predstavnici Odeljenja za procenu uticaja na životnu sredinu, Ministarstva zaštite životne sredine, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rudarstva i energetike, Stalne konferencije gradova i opština i operatera rudarskih jalovišta.

safe

Sastanak se  sastojao iz dve sesije. Prva sesija se odnosila na prikaz svih aktivnosti koje su održane u Mađarskoj, Češkoj, Rumuniji i Sloveniji i razmeni stečenih iskustava na istim od strane projektnog tima iz Ministarstva zaštite životne sredine i predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva rudarstva i energetike.

Druga sesija je obuhvatila predstavljanje budućih aktivnosti u okviru projekta SAFETY4TMF Programa za Dunavski region (Interreg Danube), za narednu 2026. godinu, a to je, da se održe četiri radionice na temu, bezbedno upravljanje jalovištima i spremnosti za vanredne situacije u slučaju kolapsa brane jalovišta.

Svi prisutni su učestvovali u diskusiji, izneli su svoja zapažanja, utiske i predloge u cilju što bolje saradnje među svim zainteresovanim stranama i unapređenja prevencije, pripravnosti i upravljanja katastrofama potencijalnih transnacionalnih rizika u vezi sa rudarskim jalovištima.
 

29 decembar, 2025

Pavkov: Ostajemo snažno posvećeni širenju teritorije pod zaštitom i jačanju sistema zaštite prirode

Pavkov je rekla i da kada sumira urađeno, da su u brojnim zaštićenim područjima vidljivi stabilniji ekosistemi, bolja usklađenost ljudskih aktivnosti sa održivim korišćenjem, unapređena infrastruktura, što doprinosi višem stepenu zaštite i razvoju održivog turizma.

Sara Pavkov

„Svi mi zajedno činimo jedan mozaik – upravljači, Ministarstvo zaštite životne sredine, lokalne zajednice, naučne institucije, nevladine organizacije i privatni sektor. Upravo ovo partnerstvo između nas je most sa čvrstim temeljima između visokog stepena zaštite i održivog korišćenja prirodnih resursaˮ, rekla je Pavkov dodajući da će Ministarstvo istovremeno ostati posvećeno širenju teritorije pod zaštitom, ali i obezbeđivanju što većih sredstava za brigu o zaštićenim područjima od nacionalnog interesa.

Pavkov/Došlić

„Izuzetni smo posvećeni povećanju teritorije pod zaštitom, a o tome govori i činjenica da smo u 2025. godini posebnu pažnju posvetili upravo istraživanjima kako bi stavili pod zaštitu nova područja. Zadovoljna sam što smo uspeli da, samo od aprila 2025. godine, donesemo tri uredbe kojima smo proglasili još tri nova zaštićena područja, a to su Predeo izuzetnih odlika ,,Planina Jelicaˮ, Specijalni rezervat prirode ,,Zlatarˮ i Spomenik prirode ,,Prebreza-paleontolopki lokalitet“. Ono što je takođe važno, jeste što iz godine u godinu povećavamo i izdvajanja za njihovo očuvanje. Tako je i u budžetu Ministarstva za 2026. godinu za brigu o zaštićenim područjima izdvojeno najviše sredstava do sada, 730 miliona dinara, što je čak 180 miliona dinara više u odnosu na 2025. godinu, kada je samo za ovu vrstu subvencija dodeljeno ukupno 550 miliona dinara. Brinuli smo o zaštićenim područjima i kroz druge projekte, kroz koje su obezbeđena značajna ulaganja, a s tom praksom nastavljamo i u narednoj godini. Ministarstvo ostaje otvoreno za sve predloge i svaki vid pomoći, jer samo zajedničkim snagama možemo da sačuvamo našu prirodu“, zaključila je Pavkov.

Sara Pavkov

Sara Pavkov
 

16 decembar, 2025

Pavkov obišla zelene projekte u Nišu, ključne za bolji kvalitet života građana

Sara Pavkov

Ministarka Pavkov, koja je projekte obišla zajedno sa ambasadorom Evropske unije u Srbiji Andreasom fon Bekeratom i gradonačelnikom Niša Dragoslavom Pavlovićem, rekla je da su oba projekta važna za građane, jer podižu standarde zaštite životne sredine.

Sara Pavkov

„Danas sam u Nišu zajedno sa partnerima iz EU obišla projekte na kojima zajedno radimo, a jedan od njih je izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda, iz kojeg će, kada bude pušteno u rad, u recipijent odlaziti tehnički ispravna voda. U sklopu projekta, ukupne vrednosti od 87 miliona evra, jeste i izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže u ukupnoj dužini od 46,6 kilometara, a do sada je, kako su nam rekli izvođači, već izgrađeno više od 36 kilometara. Kroz isti projekat, koji finansiramo zajedno sa EU kroz program IPA 2018, gradimo i postrojenje za tretman otpadnih voda od pranja filtera i tretman mulja na Medijani. Realizacijom ovog kapitalnog projekta rešavamo problem upravljanja otpadim vodama po evropskim standardima, i gradimo sistem kojim trajno unapređujemo kvalitet života građana Niša“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Pre obilaska izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda na lokaciji Ciganski ključ u Nišu, ministarka Pavkov obišla je i novu automatsku mernu stanicu za praćenje parametara kvaliteta vazduha, koja je finansirana iz programa IPA 2020.

Niš

„Ova merna stanica deo je razvijene državne mreže od oko 100 automatskih mernih mesta, koliko ih ima u Republici Srbiji i po čemu naša zemlja prednjači u regionu. To znači da će se u Nišu na tri merna mesta meriti kvalitet vazduha savremenom opremom za monitoring, imajući u vidu da je modernizovana i oprema na druga dva merna mesta, kod Osnovne škole „Sveti Sava“ i u Institutu za javno zdravlje Niš. Razvijena mreža mernih stanica nam pomaže da transparentnije informišemo građane, ali i da pratimo konkretne efekte seta mera za bolji kvalitet vazduha i još bolje planiramo buduće mere i konkurse. Cilj nam je bolji kvalitet vazduha, a monitoring je jedan od važnih preduslova da taj cilj dostignemo za dobrobit svih“, rekla je Pavkov.

Niš

Sara Pavkov

 

Sara Pavkov

16 decembar, 2025

Pavkov: Izdvajanja za zaštitu životne sredine za 2026. godinu veća nego ikada

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov ističe da će izdvojena sredstva omogućiti još intenzivniji rad na izgradnji zelene infrastrukture i drugih zelenih projekata, važnih za građane.

„Ovogodišnji budžet jasno pokazuje da zaštita životne sredine jedan od stubova razvoja Srbije. U narednoj godini raspolagaćemo sa 25,6 milijardi dinara, što je za oko dve milijarde više u odnosu na tekuću godinu, i ta razlika nisu samo brojke na papiru, već su to novi projekti, postrojenja i novi zeleni kilometri koje ćemo izgraditi širom zemlje. Nastavljamo sve započete kapitalne projekte, a novac usmeravamo i u nove mere za čistiji vazduh, u održavanje i unapređenje stanja zaštićenih područja od nacionalnog interesa, kao i u podizanje standarda zaštite životne sredine u skladu sa savremenim standardima. Čekaju nas velike stvari i važni projekti u narednoj godini, u kojoj ćemo još brže i intenzivnije raditi, da našim građanima obezbedimo životnu sredinu kakvu i zaslužuju“, rekla je Pavkov.

Prema njenim rečima, Ministarstvo zaštite životne sredine nastaviće intenzivno da radi na projektima izgradnje modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom, i prateće infrastrukture, čime se uvode savremeni standardi u ovu važnu oblast. Nastavlja se i sa izgradnjom nedostajuće kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Kada je reč o realizaciji projekata i mera koje su do sada dale dobre rezultate, za iste su i u narednoj godini opredeljena značajna sredstva. Za zamenu kotlova u toplanama i javnim ustanovama opredeljeno je 350 miliona dinara, a očekuje se da će krenuti i realizacija projekata za bolji vazduh u više lokalnih samouprava, finansirani kreditnom linijom EBRD od 50 miliona evra. Značajna sredstva su i za narednu godinu odvojena za zamenu individualnih ložišta u domaćinstvima i projekte ozelenjavanja. U narednoj godini nastavlja se sa zatvaranjem i sanacijom nesanitarnih deponija, i za to je opredeljeno 1,35 milijardi dinara, dok je za čišćenje divljih deponija i obezbeđivanje video nadzora opredeljeno 200 miliona dinara. Za subvencionisanu kupovinu električnih vozila opredeljeno je 170 miliona dinara. Za brigu o zaštićenim područjima izdvojeno je 730 miliona dinara, što je čak 180 miliona dinara više u odnosu na 2025. godinu. Za zaštitu i očuvanje voda kao prirodnih resursa novim budžetom opredeljeno je 500 miliona dinara, u odnosu na 30 miliona dinara koliko je bilo predviđeno budžetom u 2025. godini.
 

13 decembar, 2025

Pavkov: Direktno poboljšanje kvaliteta vazduha za preko 1.000 mladih u Velikom Gradištu

Pavkov je istakla da je zamenom kotlova u blokovskoj kotlarnici, gde se sa velike količine mazuta prešlo na gas u tri objekta, obezbeđen bolji kvalitet vazduha i čistija životna sredina za više od 1.000 dece iz Osnovne škole “Ivo Lola Ribar“, Predškolske ustanove „Majski cvet“, sportiste koji koriste Sportsku halu, ali i ostale građane koji žive u okolini. 

sara

„Vrlo značajna investicija za Veliko Gradište. Ovo je pravi primer da, kada lokalna samouprava ima sluha za realne potrebe građana i kandiduje kvalitetan projekat, zajedno možemo da postignemo željeni rezultat i da značajno unapredimo kvalitet života naših građana. Mi se ovde nećemo zaustaviti, sledeće godine ćemo napraviti nove iskorake, tako da Veliko Gradište ne treba, i sigurno neće brinuti o kvalitetu vazduha u narednom periodu. Ono što je veoma značajno je da ćemo investicijom u izgradnju kanalizacione mreže sledeće godine, što je preduslov za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, zaštititi ovu obalu Dunava, zaštititi Srebrno jezero, i to je vrlo značajno jer će se podići ekonomski i turistički potencijal Velikog Gradišta, ali i čitavog okruga“, rekla je Pavkov.

s

Pavkov je istakla i  da Ministarstvo zaštite životne sredine, kao i do sada, ostaje dostupno Velikom Gradištu i svim ostalim opštinama i gradovima, da kandiduju kvalitetne projekte, kako bi ih što brže realizovali i tako unapredili kvalitet života građana ali i unapredili životnu sredinu.

sara

„Mi smo u programu „Skok u budućnost“ definisali da ćemo do 2026. godine da zamenimo 200 kotlova u javnim ustanovama na čitavoj teritoriji naše zemlje. Taj broj smo već premašili, ali to ne sme da nas opusti ni u kakvom smislu, jer ćemo biti još ambiciozniji. Uverena sam da će projekti koje zajednički realizujemo biti temelj za još ambicioznije korake u narednom periodu, jer Veliko Gradište ima snažan razvojni i turistički potencijal. Nastavićemo da stojimo uz ovaj kraj i da ulažemo u rešenja koja doprinose boljem kvalitetu života svih građana“, zaključila je Pavkov.

10 decembar, 2025

Pavkov: Mladi učesnici ekološke kampanje pokazali da umeju da preuzmu odgovornost i postanu stub zaštite životne sredine u svojim mestima

Premijer prof. dr Đuro Macut je istakao da je ova kampanja dobar model na osnovu koga bi trebalo pokrenuti još sličnih akcija.

Djuro Macut

„Mladi iz cele Srbije idejama, inicijativama i projektima u okviru ove kampanje pokazali kako razumeju da zaštita životne sredine nije trend, nego odgovornost prema svojim školama, gradovima, zemlji i generacijama koje dolaze“, poručio je Macut.

Sara i Djuro

Ministarka Pavkov je, zajedno sa premijerom prof. dr Macutom dodelila zahvalnice timovima mladima koji su učestvovali u ekološkim akcijama u deset lokalnih samouprava u prvoj fazi kampanje.

Sara Pavkov

„Ponosna sam na sve što smo zajedničkim snagama sa mladima uradili u okviru nacionalne kampanje. Namera nam je na početku bila da ih pokrenemo na konkretne akcije, od čišćenja i pošumljavanja do edukativnih akcija. Mladi su svojim entuzijazmom i posvećenošću podigli lestvicu i pokazali svima koliko vredi kada se energija usmeri na nešto pozitivno što gradi zajednicu i zemlju. Njihovo interesovanje, odziv i angažman inspiracija su svima i jasna potvrda da je budućnost Srbije i naših prirodnih dobara u dobrim rukama. Samo u prvoj fazi kampanje, od septembra 2025. do danas, u 10 lokalnih samouprava okupili smo više od 2.000 mladih, koji su svojim timskim radom i zajedničkim delovanjem poručili  – priroda ima samo nas i nećemo da stojimo po strani“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je ukazala da bez sinergije svih aktera i snažnog partnerstva nema dobrih rezultata i zahvalila Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao ključnom partneru koji je od prvog dana verovao u potencijal mladih i podržao ovu zajedničku misiju, predstavnicima lokalnih samouprava, kao i kolegama ministrima, i svima koji su podržali inicijativu.

Sara Pavkov

„Posebno sam zadovoljna jer sam se uverila da je naša mlada generacija sposobna da preuzme odgovornost i da postane stub zaštite prirode u svojim mestima. Za mene je to najveća vrednost ove kampanje. Država prepoznaje i ceni taj trud, jer svaka sadnica koju su zasadili i svaki komad otpada koji su pokupili je i ekološki i mnogo širi čin. To je poruka da mladi žele Srbiju koja je čistija i zelenija i da su spremni da se za takvu Srbiju bore. U toj borbi nisu sami, jer će ih država uvek podržati. U 2026. godini zajedničkim snagama nastavićemo sa ekološkim akcijama u novih 10 jedinica lokalne samouprave i pozivam mlade, ali i sve građane da nam se pridruže , poručila je Pavkov.

9 decembar, 2025

Pavkov: Donet je novi pravilnik za što manje medicinskog otpada na deponijama

Pravilnik, kojim se uvodi savremeni, sistemski i kontrolisani pristup upravljanju medicinskim otpadom, potpisali su ministri zaštite životne sredine i zdravlja, Sara Pavkov i Zlatibor Lončar.

„Zadovoljna sam jer smo udruženim snagama doneli veoma važan pravilnik, kako bismo značajno smanjili odlaganje medicinskog otpada na deponije. Novi pravilnik podiže standarde zaštite životne sredine i postavlja jasne smernice za bezbedno, efikasno i održivo upravljanje medicinskim otpadom, uz savremenije i ekološki prihvatljivije metode tretiranja ove vrste otpada. Cilj je jačanje hijerarhije upravljanja otpadom i dugoročno očuvanje životne sredine, a jedna od najvažnijih novina, koju donosi ovaj akt jeste preporuka da se infektivni otpad primarno tretira postupkom insineracije, odnosno spaljivanja“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla i da se infektivni otpad može obrađivati sterilizacijom ili fizičko-hemijskim postupkom, čime se pretvara u neopasan otpad, koji se zatim, uz dozvolu nadležnog organa, spaljuje u postrojenjima. 
„Novi sistem upravljanja obezbeđuje veću bezbednost, efikasnost i kontrolu postupanja medicinskim otpadom i ono što je najvažnije, značajno smanjuje njegovo odlaganje na deponije. Ovim dokumentom uvodi se jasna odgovornost, precizno definisanim ulogama i obavezama u svakoj fazi upravljanja, što doprinosi povećanju stepena bezbednosti. Pravilnik predviđa usaglašavanje sa evropskim standardima i podiže nivo institucionalne odgovornosti, a to je u najboljem interesu svih građana Srbije“, poručila je Pavkov.

Primena novog Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom počinje 1. februara 2026. godine.
 

8 decembar, 2025

Usvojen novi Zakon o upravljanju otpadom koji unapređuje sistem po evropskim i svetskim standardima

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov je naglasila da je ovo sistemski zakon koji ima za cilj da obezbedi uslove za značajno smanjenje nastajanja otpada, zaštitu životne sredine i unapređenje kvaliteta života svih građana.

„Ovaj zakon je temelj budućeg sistema koji treba da obezbedi čistiju i moderniju državu za sve naše građane. Novim zakonom otklanjamo sve dosadašnje protivrečnosti ili dvosmislenosti, a jasni propisi znače manje nesigurnosti i više reda i efikasnosti. Prvi put je omogućeno postojanje snažnih mera prevencije otpada, posebno otpada od hrane, a uspostavlja se i obavezno planiranje upravljanja otpadom kod svih proizvođača otpada, što znači da više neće biti prostora za improvizaciju. Svako ko generiše otpad moraće unapred da planira, evidentira i kontroliše način njegovog zbrinjavanja“, rekla je Pavkov.

Ministarka je naglasila da je Zakon usklađen sa evropskim standardima, uključujući EU direktivu koja ograničava upotrebu štetnih ftalata u elektronskoj i električnoj opremi.

„Važno je i to da će se u praksi postići veća kontrola zahvaljujući uvođenju dokumenta o kretanju otpada za neopasan otpad i digitalizaciji dokumenta o kretanju otpada. Time smanjujemo zloupotrebe i administrativno opterećenje i uvodimo veću transparentnost. Ovaj zakon uvodi mogućnost uvoza neopasnog otpada za energetske svrhe, čime se smanjuje zavisnost od fosilnih goriva, jača konkurentnost domaće privrede i ispunjava zahtev CBAM mehanizma, što znači manje zagađenje, stabilnije cene energije i više mogućnosti za domaće kompanije. Novi zakon nije samo ekološki, već i ekonomski i društveno odgovoran, jer njime pokazujemo da smo spremni da unapredimo kvalitet života građana, modernizujemo državu i budućim generacijama ostavimo u amanet životnu sredinu koja je dostojna njihovog odrastanja“, poručila je Pavkov.“
 

3 decembar, 2025

Ministarka Pavkov u opštini Titel obišla projekte važne za sve građane

Pavkov je, obilazeći projekte zajedno sa predsednikom opštine Titel Draganom Božićem, naglasila da će po završetku radova na oko 14 kilometara kanalizacije, građanima biti omogućeno priključenje na mrežu koja će biti povezana sa budućim postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u ovoj opštini. Time će, prema njenim rečima, biti formiran zaokružen sistem od najvećeg značaja i za građane i za životnu sredinu.

Sara Pavkov

„Lično sam se uverila da ako smo složni i sledimo politiku  predsednika Republike Aleksandra Vučića, uz rad, red, disciplinu i koordinaciju Ministarstva zaštite životne sredine i predsednika Božića, dobar rezultat koji će poboljšati kvalitet života građana mora da usledi. Nakon završetka najvećeg ekološkog projekta u opštini Titel, izgradnje oko 14 kilometara kanalizacione mreže, građani će moći da se priključe, a kasnije će mreža biti povezana i sa budućim postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u ovoj opštini. To će biti zaokružen sistem od najvećeg značaja i za građane i za životnu sredinu“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je istakla da je ovo važno ne samo zbog problema koje su građani imali zbog nedostatka kanalizacione mreže, već i zato što će se zaštititi medijumi životne sredine i okolne reke koje krase ovaj biser severa Srbije.

Oprema

„Pored ulaganja u kanalizacionu infrastrukturu i prečišćavanje otpadnih voda, podjednako mislimo i na mere koje će unaprediti kvalitet vazduha. Danas sam obišla i zamenjeni kotao koji je prešao na ekološki prihvatljiviji energent u vrtiću „Plavi Čuperak“ u Mošorinu. Ovo su konkretne mere koje pokazuju da država, uprkos poteškoćama, zaista radi, brine o građanima i planira strateški. Ovo je još jedan dokaz da u Srbiji ne postoji razlika između malih i velikih projekata, niti između malih i većih mesta, jer kvalitetna životna sredina mora biti dostupna svima“, poručila je Pavkov.
 

1 decembar, 2025

Pavkov potpisala ugovore sa još pet lokalnih samouprava za unapređenje kvaliteta vazduha

Na trećem konkursu za sufinansiranje projekata zamene kotlarnica u javnim ustanovama podršku je dobilo pet lokalnih samouprava – Vranje, Raška, Velika Plana, Koceljeva i Bajina Bašta.

Sara Pavkov

„Potpisali smo veoma važne ugovore koji će doprineti unapređenju kvaliteta vazduha i boljim ekološkim standardima u lokalnim sredinama širom Srbije. Naš cilj je da u ovoj oblasti postavimo standarde koji će važiti dugoročno, a rezultat ovih ugovora biće kvalitetniji vazduh i efikasniji sistemi grejanja. Zamenom kotlarnica biće omogućeno značajno smanjenje ispuštanja zagađujućih supstanci u životnu sredinu iz objekata u nadležnosti lokalnih samouprava, kao i jačanje preventivnih mera i ukupnog unapređivanja stanja životne sredine. Zamena starih, neefikasnih i za životnu sredinu štetnih kotlova nije samo tehničko pitanje, već pitanje kvaliteta života građana“, rekla je Pavkov.

JLS

Ministarka je istakla da je očuvanje vazduha jedan od prioriteta resora koji vodi i naglasila da će ulaganja u zamenu kotlarnica u lokalnim samoupravama doprineti unapređenju životne sredine u ovim zajednicama.

Sara Pavkov

„Kroz ovih pet projekata biće zamenjeni kotlovi na čvrsto gorivo novim sistemima na ekološki prihvatljivije energente u tri osnovne škole i jednoj biblioteci. Najveći poduhvat je u Bajinoj Bašti, gde će kotlovi na ugalj u toplani biti zamenjeni kotlovima na biomasu. Ovo je treći konkurs ove godine, a kroz sva tri javna poziva ulažemo više od pola milijarde dinara za projekte u 31 lokalnoj samoupravi, gde će biti zamenjeni kotlovi u 33 javne ustanove. U periodu od 2021. do 2025. opredeljeno je ukupno 1,95 milijardi dinara za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama i sa ovom praksom ćemo nastaviti. Pozivam sve gradove i opštine da nastave da kandiduju dobre projekte na javnim konkursima i na taj način aktivno učestvuju u unapređenju kvaliteta vazduha u svojim sredinama“, poručila je Pavkov.
 

24 novembar, 2025

Pavkov: Zatvaranjem nesanitarne deponije rešava se jedan od najvećih ekološki problema u Mionici

„Ovde u Mionici, u Kolubarskom okrugu, za nekoliko dana započinju radovi na uklanjanju, sanaciji i rekultivaciji nesanitarne deponije. To je za građane važno jer Mionica pripada regionu za upravljanje otpadom koji, zajedno sa još 14 jedinica lokalnih samouprava, početkom 2026. godine kreće da gravitira ka novom regionalnom centru za upravljanje otpadom Kaleniću. Upravo na ovom lokalitetu 30 godina se neadekvatno upravljalo otpadom, i mislim da je posvećenost i odgovornost predsednika opštine Bobana Jankovića i njegovog tima dovoljan dokaz na koji način se misli o građanima Mionice i o zaštiti životne sredine, što je važno za apsolutno sve ljude ovog kraja. Mi ćemo se potruditi da, uz stručnu ekspertizu, takođe stavimo na raspolaganje Mionici rešenje na koji način će biti najoptimalnije i najodrživije kasnije uvesti deo koji je vrlo značajan za građane, gde i oni mogu da daju svoj doprinos kroz jedan vid selekcije“, rekla je Pavkov.

Sara Pavkov

Ministarka je istakla da će u narednih nekoliko meseci biti završena procedura koja se odnosi na izgradnju sedam reciklažnih dvorišta, odnosno centara za sakupljanje otpada, među kojima će biti i Mionica.

Video nadzor

„Ovim potpuno zatvaramo sistem upravljanja otpadom po najvišim evropskim i svetskim standardima. Kada se ovaj projekat završi, a, kao što sam rekla, radovi započinju za koji dan, zaštitićemo u potpunosti sve medijume životne sredine. Ono što je najvažnije za građane Mionice jeste što ćemo zaštititi reku Ribnicu, koja je od velikog značaja po pitanju vodenih ekosistema u ovom kraju. Doći ćemo kroz nekoliko meseci da vidimo kako radovi napreduju, ali i da razgovaramo sa građanima kako dodatno možemo da pomognemo. Danas smo dogovorili i dodatnu opremu u vidu kanti i kontejnera drugačijeg kapaciteta nego što je bilo do sada, kao i nastavak ulaganja u sistem upravljanja otpadom. Sigurna sam da nas čekaju i novi važni projekti za građane i da ćemo, zajedničkim snagama, ići ka sve zelenijoj i čistijoj Mionici“, poručila je Pavkov.

Sara Pavkov

24 novembar, 2025

Potpisani ugovori sa organizacijama civilnog sektora za projekte iz oblasti zaštite životne sredine

Sredstva su odobrena za projekte 71 organizacije sa teritorije cele Srbije u iznosu od 50 miliona dinara, što predstavlja potvrdu da država prepoznaje i ulaže u projekte koji imaju konkretne rezultate i dugoročan uticaj na kvalitet i unapređenje stanja životne sredine.

Ugovori

„Današnje potpisivanje ugovora sa organizacijama iz čitave Srbije jasna je poruka da Ministarstvo zaštite životne sredine ostaje čvrsto posvećeno podršci projektima civilnog sektora koji imaju pozitivan uticaj na životnu sredinu. Visoko cenimo interesovanje, posvećenost i stručnost organizacija civilnog društva koje svojim radom značajno doprinose razvoju ekološke svesti i unapređenju stanja životne sredine. Ove organizacije su naši partneri i još jedan most saradnje sa lokalnim samoupravama. Svojim radom daju značajan doprinos očuvanju prirode i jačanju ekološke svesti u našoj zemlji, a mi im pružamo neophodnu podršku kao bi njihove najbolje ideje pretvorili u konkretne rezultate na terenu“, rekao je državni sekretar Adam Šukalo.

Adam Šukalo

Ove godine podržani su projekti koji se bave očuvanjem biodiverziteta, upravljanjem otpadom, cirkularnom ekonomijom, klimatskim promenama, ekološkim obrazovanjem i razvojem zelene infrastrukture.

CS

„Ministarstvo zaštite životne sredine će nastaviti da podržava organizacije civilnog društva i u narednom periodu, jer bez lokalnog angažmana na svim nivoima nema stvaranja novih standarda u ekologiji. Saradnja institucija i civilnog društva je važna i trudićemo se da u narednom periodu podržimo sve organizacije kojima je cilj unapređenje stanja životne sredine“, naglasio je Šukalo.
 

21 novembar, 2025

Usvojen Predlog zakona o upravljanju otpadom

Predlog predstavlja važan korak u nastavku usklađivanja sa propisima Evropske unije i unapređenje postojećih rešenja, kako bi primena u praksi bila što efikasnija.

„Izuzetno me raduje što smo danas usvojili ovaj važan Predlog zakona, u kome je jasno prepoznata hijerarhija upravljanja otpadom, od prevencije, preko ponovne upotrebe i reciklaže, pa sve do odlaganja kao poslednje i najmanje poželjne opcije. Naš cilj je da deponije zaista budu poslednje rešenje i to samo za onaj deo otpada koji apsolutno mora da nastane, a ne može se tretirati ili ponovo iskoristiti. Izuzetno je značajno i propisivanje mera za sprečavanje nastanka otpada, sa akcentom na smanjenje otpada od hrane, kao i podsticanje doniranja i drugih vidova preraspodele hrane koja je bezbedna za ljudsku upotrebu.“, rekla je Pavkov.

Ministarka je dodala i da se uticaji na životnu sredinu moraju posmatrati u celini, od kvaliteta vode, vazduha i zemljišta, do klimatskih promena, buke i zaštite živog sveta.

„Ovaj zakon jača kapacitete za korišćenje otpada u energetske svrhe, čime smanjujemo zavisnost od fosilnih goriva, jačamo konkurentnost naše privrede i odgovaramo na zahteve CBAM mehanizma. Na ovaj način jača se domaća potražnja za korišćenjem alternativnih goriva, čime će srednjeročno biti načinjen značajan korak u smanjenju deponovanja“, istakla je Pavkov.

Pri izradi Nacrta zakona uzete su u obzir sve sugestije, predlozi i komentari koji su dostavljeni Ministarstvu zaštite životne sredine u okviru sprovođenja zakonom propisane procedure, a Predlog zakona su uneti svi konstruktivni predlozi.
 

20 novembar, 2025

Pavkov opštini Sečanj predala na korišćenje kamion za sakupljanje otpada

Pavkov je sa predsednikom privremenog organa opštine Sečanj Nebojšom Meljancem prethodno potpisala ugovor o dodeli opreme za sakupljanje otpada na korišćenje, kojim se nastavlja pružanje pomoći ovoj banatskoj opštini u važnoj oblasti za životnu sredinu. 

sara

„Zadovoljna sam što smo ovoj opštini pomogli dodeljivanjem na korišćenje kamiona koji je značajna karika u sistemu upravljanja otpadom. Ove godine smo obezbedili i nedostajuću opremu za sakupljanje otpada u vidu kanti i kontejnera. Sečanj je jedna od 17 lokalnih samouprava u Srbiji koje su se javile na Javni poziv za prijavu potreba za opremom za sakupljanje otpada u 2025. godini i po tom osnovu su i dobile kamion smećar na korišćenje. Rukovodstvo opštine prepoznalo je potrebe građana i ja vam želim da ga upotrebljavate i koristite na najbolji način. To je za nas samo početak, jer planiramo još intenzivnije da nastavimo sa projektima koji su važni za građane već u sledećoj godini. Upravo u tom cilju, sa predsednikom privremenog organa Meljancem i njegovim timom, otvorili smo temu dugoročnog i strateški orijentisanog pristupa upravljanju otpadom koji će obuhvatati i okolna mesta u Banatu, jer je to jedan od ključnih izazova u oblasti zaštite životne sredine“, rekla je Pavkov.

s

Ministarka Pavkov je dodala da je na sastanku razgovarano i o kapitalnom projektu iz oblasti upravljanja otpadnim vodama koji je u toku, kao i o drugim aspektima zaštite i unapređenja životne sredine.

s

„Intenzivno ćemo raditi na vrlo značajnom projektu za građane, na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda kapaciteta 2.500 ekvivalent stanovnika koje bi trebalo da počne sa radom već sledeće godine, a čije efekte će osetiti svaki građanin Sečnja. Glavni benefit ovog važnog projekta biće to što će u recipijent, u kanal Rida, koji se uliva u reku Tamiš, iz novog postrojenja biti ispuštana prečišćena i tehnički ispravna voda. Ministarstvo zaštite životne sredine ne pravi razliku između gradova, opština i manjih mesta, jer svako ima pravo na čistu životnu sredinu i u tom pravcu mi i delujemo“, rekla je Pavkov.

s

Pavkov je navela da je na sastanku s opštinskim rukovodstvom bilo reči i o stavljanju u funkciju ekosistemskog potencijala Predela izuzetnih odlika ‘Potamišje’, kako bi se dobila sredstva iz međunarodnih fondova za ovaj biser Banata, u korist svih ljubitelja prirode, a posebno građana koji se bave lovstvom i turizmom.

18 novembar, 2025

Pavkov sadila sa studentima u Studentskom odmaralištu Palić

Ministarka je time ujedno učestvovala u poslednjoj akciji za ovu godinu, koja se realizuje u sklopu nacionalne ekološke kampanje za mlade „Priroda nema alternativu: Zato deluj i ti!“.

Sara Pavkov

„Veliko mi je zadovoljstvo što danas, zajedno sa svima vama sadim novo drveće kod Studentskog odmarališta Palić. Ponosna sam na još jednu uspešnu akciju, u kojoj smo ovde u Subotici, na severu Srbije, zajedno sa studentima iz cele zemlje u okviru nacionalne kampanje posvećene mladima, zasadili 150 sadnica. Želim da istaknem da sadnja drveća nije samo simboličan čin, već je to investicija u kvalitet vazduha, u zaštitu  zemljišta i u biodiverzitet. Sadnice koje danas sadimo na Paliću pomoći će u obnavljanju priobalja, zaštiti obale od erozije i u stvaranju lepših i čistijih prostora za rekreaciju i odmor. U vremenu kada se suočavamo sa klimatskim izazovima, pošumljavanje i uređenje zelenih površina predstavljaju konkretne, merljive korake ka održivijoj budućnosti“, rekla je ministarka Pavkov.

Ona je navela da će država i Ministarstvo zaštite životne sredine nastaviti da podržavaju Suboticu i Palić i kroz projekte pošumljavanja, uređenje javnih površina i kroz aktivnosti usmerene na unapređenje kvaliteta života građana. 

Sara Pavkov
„Zahvaljujem se volonterima i svima koji su svojim trudom pomogli organizaciju današnje akcije. Pozivam sve prisutne da posade sadnicu s pažnjom, jer svaka od njih znači bolju budućnost za nas i naše potomke. Neka ova akcija bude podsetnik da zajedničkim delovanjem možemo da promenimo prostor oko nas. Hvala vam što ste danas učinili Palić zelenijim i lepšim. Zajedno ćemo nastaviti da gradimo čistije, zelenije i otpornije zajednice. Moramo da delujemo, jer kao što je i slogan naše kampanje ‘Priroda nema alternativu, zato deluj i ti!’“, poručila je Pavkov.
 

17 novembar, 2025