Vesti
Učešće javnosti u izradi Nacrta programa za zaštitu vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom
Sav materijal sa druge konferencije dostupan je na sajtu projekta eas3.euzatebe.rs i Ministarstva zaštite životne sredine.
Pozivamo javnost da da doprinos, tako što će i za ovu fazu izrade Programa, uputiti predloge i pitanja do 27. septembra 2021. godine, na adresu PZV-sugestije@eas3.rs. Svi pristigli predlozi će biti uzeti u razmatranje u daljim fazama izrade ovog važnog dokumenta.
Učešće u procesu višekriterijumske analize tri scenarija sa dodatnim merama (WAM A, WAM B i WAM C) izrađene za Nacrt Programa zaštite vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom, možete uzeti popunjavanjem Upitnika koji je dostupan na sledećem linku: https://forms.gle/WJmS7oKfTMM9hWdP8
Upitnik je potrebno popuniti do 27. septembra 2021. godine
Pre odgovora na Upitnik, molimo vas da se upoznate sa pretećim dokumentima koji sadrže informacije o tri scenarija koja se razmatraju. Dokumente možete preuzeti na sledećem linku.
Nacrt Programa zaštite vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom ima za cilj da definiše ciljeve kvaliteta vazduha i mere za njihovo postizanje. Ovaj strateški dokument, koji se izrađuje uz podršku Evropske unije u okviru projekta IPA 2014 „Razvoj okvira za usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnih pitanja“, pružiće osnovu za dalji razvoj i usvajanje podzakonskih akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite vazduha.
Razumem zabrinute građane, ali ne i politikantstvo
„Verujem da su neki građani došli na protest, jer ih iskreno zanima kako da se smanji zagađenost vazduha, zemlje, vode i uvek sam otvorena da sa njima razgovaram. Međutim, jasno je da jednu grupu ljudi instruišu propali političari bivšeg režima, kojima je jedini cilj da ponovo dođu na vlast. To jasno dokazuju uvrede i psovke koje su uzvikivali na račun predsednika Vučića, predsednice Vlade i ministara. To dokazuje i prisustvo opozicionih lidera, koji na izborima ne mogu ni cenzus da pređu, ali zato misle da krijući se iza lažne brige za životnu sredinu mogu na brzinu da politički profitiraju.
U ekologiji koja je, na žalost, i globalni problem, nema brzih i lakih rešenja. Problemi koje rešavamo nisu novi, postoje duže od 30 godina, a mnoge Vlade su za to odgovorne, uključujući i našu. Međutim, ono što nas razlikuje, jeste to što se ova Vlada trudi i radi, dok oni u svoje vreme, kad su za to imali priliku, nisu uradili apsolutno ništa. Jedina briga im je bila da napune sopstvene džepove, jer da su išta uradili, mi sada ne bismo rešavali decenijske probleme.
U poslednjih godinu dana, gotovo da nema grada i opštine u kojima se ne sprovode „zeleni“ projekti. Za kratko vreme, mnogo je urađeno. Menjaju se stari kotlovi, pa čak i čitave toplane kako bi se omogućio prelazak na ekološki prihvatljivije energente i smanjilo aerozagađenje. Realizuju se projekti pošumljavanja, subvencioniše kupovina eko vozila, a trenutno sprovodimo i najveću akciju čišćenja do sada, u sklopu koje ćemo u septembru očistiti 500 divljih deponija širom Srbije. Zatvaramo nesanitarne deponije, poput Stanjevine u Prijepolju, gradimo transfer stanice u kojima će se otpad pretovariti i voziti na sanitarne deponije ili u regionalne centre. Pripremamo projekte za osam novih regionalnih centara u kojima će otpad biti tretiran po najsavremenijim standardima. Za nekoliko godina, računajući projekte svih ministarstva u Vladi, Srbija će dobiti oko 100 prečistača otpadnih voda.
Zato, onima koji koriste ekologiju kako bi rušili vlast, mogu da poručim da im neće uspeti, jer građani ne poklanjaju poverenje onima koji samo kritikuju bez ponuđenih rešenja, već ljudima koji rade, rešavaju probleme i imaju rezultate.
Iskreno zabrinutim građanima koji su došli na protest želim da kažem da smo odlučni u tome da rešimo sve nagomilane probleme sa kojima se suočavamo i da će ih Ministarstvo najbolje informisati šta je do sada urađeno i kakvi su planovi za naredni period. Sve ih pozivam da se uključe, jer svi moramo zajedno da radimo kako bismo unapredili stanje životne sredine.
Naše ambicije za ovu oblast su velike, a naša vizija je zelena Srbija, koja se razvija na održiv način. I takav razvoj Srbije ne mogu da zaustave oni koji ekološke teme koriste da manipulišu građanima i na tome zasnivaju svoju političku kampanju. Oni su propustili svoju šansu da urade nešto za ekologiju i za Srbiju“.
Vujović u Vrbasu: Čistimo deponije širom Srbije, ali moramo da sačuvamo očišćene lokacije
– Nastavljamo sa velikom akcijom čišćenja širom Srbije, a kao što smo i najavljivali, očistićemo 500 divljih deponija u 43 lokalne samouprave. Danas sam došla u Vrbas, jer mi je predsednik opštine u više navrata istakao problem da iznova čisti iste deponije. I zato sada ponovo možemo da vidimo sa jedne strane lepu prirodu, a sa druge deponiju na kojoj je nepropisno odložen i komunalni i građevinski i životinjski otpad. Za nas je izuzetno važno da jednom očišćene deponije i ostanu očišćene, i zato ćemo pojačati kontrolu – rekla je ministarka Vujović.
Vujović je rekla da se uz podršku ministarstva u opštini Vrbas čiste četiri divlje deponije, dodajući da je deponija u Savinom selu već očišćena, a pored Kucure, čiste se i smetlišta u Zmajevu i Ravnom selu. Za te svrhe sada je izdvojeno je oko 1,3 miliona dinara, od čega je sufinansiranje Ministarstva 1,1 milion, dok ostatak čini učešće opštine Vrbas.
– Ove lokacije su mnogo puta do sada već očišćene ali su pojedinci ponovo nepropisno odlagali različit otpad. Zato apelujem na svakog pojedinca u Srbiji, kao i na privredu, da odnose otpad na gradske deponije koje su za to predviđene. Takva deponija postoji i u Vrbasu i može da primi sav otpad koji smo videli na divljoj deponiji. Kako se ne bi stalno vraćali na početak, neodgovorne ćemo kažnjavati. Sa druge strane, nastavićemo da čistimo divlje deponije i sledeće godine, i svake naredne, sve dok ih sve ne očistimo, jer na taj način popravljamo i kvalitet vazduha, zemlje, vode u zavisnosti gde se smetlišta nalaze – rekla je Vujović.
Vujović je naglasila da je ekologija jedan od glavnih prioriteta Vlade, dodajući da nema grada i opštine u Srbiji u kojima se trenutno ne realizuju ekološki projekti koji su od suštinskog značaja za čistiju budućnost.
Poslanici potvrdili izmene propisa o prekograničnim efektima industrijskih udesa
Konvencija o prekograničnim efektima industrijskih udesa predstavlja delotvoran pravni instrument koji je osmišljen da zaštiti ljude i životnu sredinu od industrijskih udesa, posebno onih sa prekograničnim efektima.
Oblast prevencije hemijskog udesa, predstavlja jedan od najvažnijih i najkompleksnijih segmenata zaštite životne sredine, imajući u vidu ozbiljnost i obim mogućih posledica takvih udesa, koje često mogu da imaju razmere katastrofa. Sprovođenjem Konvencije, zemlje se uključuju u preispitivanje i jačanje svoje strukture upravljanja u pogledu sprečavanja udesa, spremnosti i reagovanja.
Republika Srbija je posvećena poboljšanju industrijske bezbednosti i radu na sprovođenju Konvencije.
Poslanici su ovaj propis potvrdili jednoglasno. Usvajanjem ovog amandmana Republika Srbija potvrdila je svoju posvećenost prevenciji hemijskih udesa u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i životne sredine.
Vujović u Plandištu: Sprovodićemo akcije čišćenja divljih deponija, dok sve ne očistimo
– Danas smo na jednom od najvažnijih zadataka, i čistimo za budućnost. Procene su da u Srbiji ima oko 3.500 deponija i smetlišta. Tokom septembra, očistićemo 500, u 43 lokalne samouprave, i nadam se da će situacija biti bolja. U Plandištu čistimo pet divljih deponija, a ova na kojoj smo danas, bila je predviđena za građevinski otpad, koji bi se uklanjao određenom dinamikom. Međutim, videli smo da tu ima i komunalnog i životinjskog otpada, pa sa jedne strane imamo prelepu prirodu, a sa druge zagađenje zemlje, vode. Zato je neophodno da je očistimo i saniramo, ali i da svi zajedno radimo na tome da sačuvamo očišćene lokacije – rekla je Vujović.
Ministarka je istakla da, pored sufinansiranja akcije čišćenja divljih deponija, lokalna samouprava može da konkuriše i za video nadzor za očišćene lokacije.
– Tražila sam od lokalnog rukovodstva pojačaju kontrolu, da komunalna inspekcija više bude na terenu, kako bi očišćene lokacije sačuvali. Moramo i da kontrolišemo jedni druge i da zajedno vodimo ovu borbu. Građani su nam saveznici, a mi ćemo svakako nastaviti sa akcijama čišćenja iz meseca u mesec, sve dok ne očistimo i poslednju divlju deponiju, kako bismo menjali ekološku sliku Srbije na bolje– rekla je Vujović.
Održana druga konferencija povodom izrade Nacrta programa zaštite vazduha
Državni sekretar u ministarstvu zaštite životne sredine Aleksandar Dujanović je, na konferenciji koja je održana u okviru projekta IPA 2014 „Razvoj okvira za usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnih pitanja“, rekao da je unapređenje kvaliteta vazduha apsolutni prioritet ministarstva iz kojeg dolazi.
– Izrada ovog dokumenta pomoćiće nam da planiramo aktivnosti u narednih 10 godina, kako bismo obezbedili bolji kvalitet vazduha i smanjili štetne emisije po zdravlje ljudi i životnu sredinu. U ovom poslu kao snažnog partnera imamo Evropsku uniju, koja od 2019. godine sa nama radi na izradi ovog strateškog dokumenta. Kvalitet vazduha je zajednička briga, odgovornost i cilj javnosti, civilnog sektora, medija, privrede i svakog građana, i zato smo u izradi Nacrta otvoreni i transparentni prema svim zainteresovanim stranama – rekao je Dujanović.
Na konferenciji su predstavljeni dosadašnji rezultati, status izrade Nacrta, opcije za rešavanje preostalih žarišta vezano za kvalitet vazduha, zatim smanjenje emisija i rezultati modeliranja za tri scenarija ublažavanja, kao i analiza potrebnih ulaganja i isplativosti.
– Zagađenje vazduha je bitka na svetskom nivou i Srbija je deo te bitke. Potrebna nam je nauka da se ovaj problem reši, što je vidljivo i na ovom projektu kroz tim konsultanata i naučnika koji su radili na detaljnom izveštaju, koji smo dugo čekali. Srbija je već preduzela neke mere, poput zamene starih kotlarnica. Razmatraju se i dodatne mere, budući da je zagađenje sistemsko i potiče iz strukture energetskog i transportnog sektora – izjavio je Antoan Avinjon, predstavnik Delegacije EU u Srbiji, zadužen pitanja zaštite životne sredine i klimatske promene.
Nacrt Programa zaštite vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom definisaće ciljeve kvaliteta vazduha i mere za njihovo postizanje i pružiće osnovu za dalji razvoj i usvajanje podzakonskih akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite vazduha.
Sav materijal sa konferencije biće dostupan od 13. septembra na sajtu projekta http://eas3.euzatebe.rs/ i Ministarstva zaštite životne sredine. Javnost će imati priliku da, za ovu fazu izrade Programa, uputi predloge i pitanja do 27. septembra 2021. godine, na PZV-sugestije@eas3.rs. Svi pristigli predlozi će biti uzeti u razmatranje u daljim fazama izrade ovog važnog dokumenta.
Vujović: Radimo važan posao za čistiju budućnost
-Danas radimo izuzetno važan posao za čistiju budućnost. U prethodnom periodu ministarstvo je raspisalo konkurs za čišćenje divljih deponija, što ćemo sprovesti tokom septembra u 43 grada i opštine. Važno je da sačuvamo svaku očišćenu lokaciju i da neodgovorni pojedinci budu kažnjeni. Ne možemo da dozvolimo da jedne te iste deponije čistimo iz godine u godinu, ili iz meseca u mesec. Deponije koje se nalaze uz auto-put ili u centru sela onemogućavaju meštanima normalan život. Svaka ova deponija i smetlište utiče i na aerozagađenje, i na zagađenje zemljišta i vode, jer obično se u blizini nalazi zaštićeno područje ili reka, i sav taj otpad završava na mestima gde može da izazove potencijalnu ekološku katastrofu – rekla je Vujović.
Ministarka je dodala da je ministarstvo na čijem je čelu kao jedan od glavnih problema izdvojilo upravljanje otpadom.
-Kao država snažno ćemo se boriti sa tim. Imamo značajne projekte za upravljanje otpadom, pre svega gradnju regionalnih i reciklažnih centara, ali sve to će početi da funkcioniše onog trenutka kada sami budemo odgovorni, kada budemo kontrolisali jedni druge i kada se budemo odgovorno odnosili prema životnoj sredini – rekla je Vujović.
Prema rečima ministarke Vujović, pored podrške resornog ministarstva, lokalne samouprave i same uklanjaju smetlišta na svojoj teritoriji, a primer je deponija u Šimanovcima koju je opština Pećinci sama očistila.
-Važno je da pojačamo kontrolu i sačuvamo svaku očišćenu lokaciju. Lokalne samouprave mogu da podnesu zahtev ministarstvu za postavljanje video nadzora tamo gde postoje uslovi za to. Pozivam ljude da budu odgovorni prema životnoj sredini, jer u borbi za bolju i čistiju budućnost građani su nam saveznici, a zajednički cilj nam je Srbija bez deponija – poručila je Vujović.

Vujović: Potvrđen „Kigali amandman“, za bolju zaštitu ozonskog omotača
Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović rekla je da je Montrealski protokol jedan od najuspešnijih međunarodnih sporazuma u oblasti zaštite životne sredine, a „Kigali amandman“ do sada ratifikovalo 124 države potpisnice.
– Usvajanjem „Kigali amandmana“ Srbija je preuzela obavezu da postepeno smanjuje potrošnju fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte do određenog nivoa i po određenoj dinamici. Ratifikacija takođe otvara mogućnost da Srbija aplicira za finansijsku i tehničku podršku Multilateralnog fonda za implementaciju Montrealskog protokola, što mnogo znači u procesu pridruživanja EU – rekla je Vujović.
Ratifikacijom amandmana preuzima se i obaveza dostavljanja godišnjeg izveštaja o potrošnji i upotrebi fluorovanih gasova Ozonskom sekretarijatu i Sekretarijatu za Multilateralni fond.
– Fluorovani gasovi ne oštećuju ozonski omotač, ali utiču na globalno zagrevanje i klimatske promene, najvažnije globalne probleme koji su i pred našim vratima. Imajući u vidu da su posledice koje danas osećamo rezultat ponašanja od pre 50 i više godina, mi ćemo danas raditi više nego ikad, za čistiju budućnost generacija koje dolaze – rekla je Vujović.
Odluka o izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2021. godini
ODLUKU O IZBORU PROJEKATA ZA DODELU SREDSTAVA ZA PODRŠKU PROJEKTIMA CIVILNOG DRUŠTVA U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U 2021. GODINI
Ministarstvo zaštite životne sredine je dana 17. maja 2021. godine objavilo Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2021. godini.
Po javnom konkursu pristigle su 192 prijave.
U oblasti zaštite životne sredine, po raspisanom Javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2021. godini, od 17. maja 2021. godine, sufinansiraće se sledeći projekti:
Odluku o izboru projekata možete preuzeti ovde.
Kampanja „Ne pali strnjiku!“ u sedam gradova i opština
Edukativne radionice, koje su okupile poljoprivrednike, predstavnike medija i druge zainteresovane građane, bile su prilika da se razgovara o negativnim posledicama koje izaziva protivzakonito paljenje strnjike na otvorenom. Tokom radionica učesnici su upoznati i sa načinima pravilnog zbrinjavanja žetvenih ostataka.
Održana predavanja od strane predstavnika Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva unutrašnjih poslova i poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi još jednom su pokazatelj da je sagledavanje ovog problema neophodno iz ugla više sektora. Zaključak je da je paljenje žetvenih ostataka na otvorenom agrotehnička mera koja stvara veliku opasnost za okolinu, zagađuje životnu sredinu, nanosi štetu poljoprivrednom zemljištu i ugrožava biodiverzitet.
Stoga, još jednom apelujemo na odgovorno i savesno postupanje sa žetvenim ostacima, jer paljenje strnjike i nekontrolisani požari mogu dovesti do ozbiljnih posledica po životnu sredinu.
Vujović: Radovi na zameni kotlova u kragujevačkoj toplani mogu da počnu
Radove će izvoditi konzorcijum koji čine Energotehnika Južna Bačka, Reming, Jadran i AG institut, u okviru projekta kompletne rekonstrukcije toplane „Energetika“ u Kragujevcu, koja se sprovodi uz podršku EBRD.
– Ovo su odlične vesti, posebno ako imamo u vidu da je gradska toplana jedan od najvećih zagađivača u Kragujevcu. Cilj je da kompletna toplana pređe na ekološki prihvatljiviji energent, što će u značajnoj meri poboljšati kvalitet vazduha, a samim tim i kvalitet života građana u Kragujevcu. Želim da zahvalim Evropskoj banci za obnovu i razvoj koja je prepoznala problem i što smo zajedno maksimalno ubrzali rešavanje. Od kad smo u januaru ove godine konstatovali koliki je ovo problem za građane Kragujevca, uspeli smo da u veoma kratkom roku prođemo kroz sve potrebne predradnje i da već sada potpišemo ugovor sa izvođačem – rekla je Vujović, dodajući da su potpisivanju ugovora prisustvovali i gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić, kao i direktor toplane „Energetika“ Andreja Ilić.
Ministarka je rekla da se izvođač obavezao da završi radove u roku od 120 dana kako bi nova, energetski efikasnija toplana, mogla da bude puštena u probni rad već u predstojećoj grejnoj sezoni.
– Procene su da će, kada se realizuje ovaj veliki projekat, emisije ugljen – dioksida u centru grada biti smanjene za 66 odsto, azot oksida za oko 90 odsto, dok će emisija čestica biti eliminisana. Zahvalna sam partnerima iz EBRD što nas podržavaju u sprovođenju ekoloških projekata i aktivnostima kojima je cilj poboljšanje kvaliteta vazduha. Ovakvim kapitalnim projektima, osim što rešavamo decenijske probleme, unapređujemo i stanje životne sredine. Apsolutni prioritet nam je rešavanje problema aerozagađenja i u narednom periodu ćemo na tome raditi još energičnije, za čistiju budućnost narednih generacija – rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, modernizacija kotlova je samo prva faza projekta, a u drugoj će biti rešen i problem deponije pepela koja se nalazi u kompleksu toplane “Energetika”, za koju se trenutno radi studija. Sa deponije će se ukloniti 40.000 tona pepela decenijama nagomilanog pepela, a novog pepela neće ni biti, jer će se ugalj koji ga stvara potpuno izbaciti iz upotrebe.
Osnovna škola „1.oktobar“ u Bašaidu prelazi na sistem grejanja na gas
Radove na rekonstrukciji kotlarnice u školi obišli su posebna savetnica ministarke Sara Pavkov i Nikola Lukač, gradonačelnik Kikinde.
– Suština zamene kotlova i prelaska na ekološki prihvatljiviji energent znači i smanjenje aerozagađenja, a to je jedan od prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine. I u Bašaidu meštani će imati lepšu i zdraviju životnu sredinu i sve preduslove za čistiju budućnost – rekla je Sara Pavkov.
Ona je dodala da lokalne samouprave imaju rok do 1. oktobra da realizuju projekte za koje su im odobrena sredstva na konkursu ministarstva.
Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač naglasio je da se konačno, nakon toliko decenija, u novoj grejnoj sezoni za zagrevanje učionica, fiskulturne sale, zbornice i ostalih objekata više neće koristiti lož ulje.
Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbedili su Ministartvo zaštite životne sredine i Grad Kikinda.
Vujović u Valjevu: Ulaganjem u toplanu, poboljšavamo kvalitet vazduha
Vujović je istakla da je ovaj projekat koji se realizuje uz podršku Ministatstva, za građane Valjeva veoma važan, jer će doprineti da se smanji aerozagađenje u ovom gradu.
– Svesni činjenice da se Valjevo, od kad se meri kvalitet vazduha, konstantno nalazilo u trećoj kategoriji gradova sa preterano zagađenim vazduhom, odobrili smo značajna sredstva kako bismo popravili kvalitet života građana. U tom cilju, sufinansiramo rekonstrukciju velikog kotla u gradskoj toplani sa 80 miliona dinara. Očekujem da će radovi biti gotovi u ovoj godini, i tada će emisija PM čestica iz toplane biti eliminisana. Do kraja godine će biti završeni i radovi na toplovodu, a tada na ovaj sistem grejanja mogu da se priključe „Zavod za javno zdravlje“, “Nacionalna služba za zapošljavanje“, „Istorijski arhiv“, kasarna „Živojin Mišić“ i drugi objekti u blizini – rekla je Vujović.
Ministarstvo je Valjevu dodelilo sredstva putem javnog konkursa, a na isti način, dodeljena su sredstva za ozelenjavanje gradskih parkova, uklanjanje divljih deponija i zaštitu zemljišta.
– Ukupna ulaganja u Valjevu kroz konkurse, računajući i učešće Grada, u ovoj godini su premašila iznos od milion evra. Želim da čestitam i gradonačelniku i njegovom timu na brzo pripremljenim projektima, kako bi ova sredstva stigla baš u Valjevo. Ujedno ih pozivam da nastave da se trude, a ministarstvo koje vodim će nastaviti da podržava kvalitetne zelene projekte, jer samo zajedno možemo da se izborimo za čistiju budućnost generacija koje dolaze – poručila je Vujović.
Prema njenim rečima, Valjevo je takođe deo velikog projekta, koji se realizuje uz podršku EBRD. Reč je o Regionalnom centru za upravljanje čvrstim otpadom Kolubara – Kalenić, ka kojem će gravitirati 15 lokalnih samouprava, odnosno više od pola miliona građana.
Vujović u Boru: Ulaganje Ziđina u modernizaciju postrojenja važno za životnu sredinu
Vujović je navela da je za građane Bora bitno da imaju radna mesta, ali je jednako važno i da imaju čistiji vazduh. Zbog toga, dodala je, ministarstvo koje vodi po prvi put tesno sarađuje sa kompanijom Ziđin i prati preduzete aktivnosti na modernizaciji i unapređenju proizvodnog procesa kako bi se zaštitila životna sredina.
– Građani su se i pre 50 godina susretali sa problemom aerozagađenja u Boru, ali od 2018. godine od kad je naš strateški partner, kompanija Ziđin, preuzela rudnik u Boru, radi se na tome da se implementira oprema po svetskim standardima, kako bi se poboljšala zaštita životne sredine. Puštanjem u rad novog sistema za sakupljanje i odsumporavanje dimnih gasova u okviru kompleksa topionice, situacija je primetno bolja. To govore i zvanična merenja, koja pokazuju da je u avgustu prošle godine prekomerno zagađenje bilo zabeleženo tokom 14 dana, a u avgustu 2021. godine nije bilo prekomerno nijednog dana. I zato je ovaj projekat, iako nije jedini u Boru, za mene najvažniji, jer doprinosi rešavanju najvećeg problema u ovom gradu, a to je aerozagađenje – rekla je ministarka.
Vujović je naglasila da je sa kineskim partnerima od početka godine održan niz sastanaka na kojima se razgovaralo o tome kako da se prevaziđu nasleđeni problemi.
– Strateški partneri su u ovaj projekat uložili velika sredstva, više od 100 miliona evra, a primenjuju i principe cirkularne ekonomije, tako što od nusproizvoda prave korisne materijale. Ovo je tek početak. Do polovine sledeće godine kineski partneri će uložiti još sredstava u druga postrojenja, što će dalje smanjiti aerozagađenje, i zato se nadam da ćemo se uskoro ponovo videti u Boru, sa još boljim vestima. Želim da ljudi koji su zabrinuti za kvalitet vazduha znaju da taj decenijski problem rešavamo. Mislimo na građane Bora, ali i čitave Srbije, jer svi dišemo isti vazduh, pijemo istu vodu i baš zbog toga čistija budućnost treba da nam bude zajednički cilj – naglasila je Vujović.
Vujović je obišla novo postrojenje sa generalnim direktorom „Ziđina“ Đan Simingom, gradonačelnikom Bora Aleksandrom Milikićem, direktorom Agencije za zaštitu životne sredine Filipom Radovićem i savetnikom za ekonomsku i trgovinsku saradnju u Ambasadi NR Kine Liu Kaijem. Ministarka je, nakon obilaska, naglasila da se u Boru ove godine realizuju i drugi zeleni projekti uz podršku Ministarstva. Prema njenim rečima, u novembru će biti zasađeno više hiljada sadnica na degradiranoj površini na obodu rudnika. U cilju podizanja kvaliteta života građana, resorno ministarstvo sufinansira i proširenje Eko omladinskog parka.
Vujović insistira: Svi da usklade poslovanje sa ekološkim standardima
U skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, kontrolom su ustanovljene nepravilnosti samo u ciglani „Fantini Scianatiko“ u Mihajlovcu, koje su prouzrokovane nedovoljnim ulaganjem u opremu.
– Zahtevam od svih privrednih subjekata da u najkraćem roku usklade svoje poslovanje sa svim standardima zaštite životne sredine, jer je to u interesu i privrede i građana. Već sam apelovala na kompanije, i većina njih sada poštuje i ima svest o zaštiti životne sredine, tako što održava opremu koja smanjuje emisije zagađujućih materija u vazduhu, redovno radi remont, a neke čak ulažu i u novu opremu – rekla je ministarka Vujović.
Tokom kontrole kompanije „Eliksir Zorka – Mineralna đubriva“ iz Šapca, koja već uspešno sprovodi projekat za unapređenje prečišćavanja gasova, inspektori su utvrdili da je emisija zagađenja u dozvoljenim granicama. U kompanijama „Lafarž BFC“ iz Beočina, „Zorka keramika“, „Vukocem“, „Aksinta“ i „Oblak internacional“ iz Šapca, Valjaonici bakra iz Sevojna, Ciglani IGM Mladost iz Leskovca, takođe nisu uočene nepravilnosti.
Ministarka je podsetila da su od nedavno u nadležnosti Republičke inspekcije za zaštitu životne sredine i postrojenja za sagorevanje, čija je snaga manja od 50 kWth, što je ustanovljeno novim izmenama Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija.
– Budući da se veliki broj pritužbi građana odnosi na male zagađivače, Uredbom su i oni obuhvaćeni, tako da će i njihovi procesi rada biti predmet kontrole. Ministarstvo ulaže velike napore kako bi se, kroz usklađivanje propisa i različite projekte efikasnije rešavao ovaj problem. Kvalitet vazduha je apsolutni prioritet, i zato nastavljamo da radimo još brže, kako bi generacijama koje dolaze obezbedili čistiju budućnost – istakla je Vujović.
Izveštaji Agencije za zaštitu životne sredine o stanju kvaliteta vazduha
Ministarstvo zaštite životne sredine apeluje na građane da, kada je reč o kvalitetu vazduha, prate izveštaje relevantnih državnih institucija, poput Agencije za zaštitu životne sredine, čiji podaci su provereni i verifikovani. Svi drugi navodi na različitim veb stranicama, zasnovani su na podacima koji nisu sastavni deo nijedne državne mreže za monitoring kvaliteta vazduha, nisu deo pravno formalnog sistema, niti su verifikovani.
U periodu od 02.09.2021. godine u 00 časova do 03.09.2021. godine u 08 časova
U periodu od 02.09.2021. godine u 00 časova do 03.09.2021. godine u 08 časova prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija sumpordioksida SO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (350 µg/m3) na mernom mestu Bor Gradski park 03.09. u 08h kada je iznosila 433 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija azotdioksida NO2, suspendovanih čestica RM10, ugljenmonoksida SO i ciljne vrednosti prizemnog ozona O3 nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 01.09.2021. godine u 00 časova do 02.09.2021. godine u 08 časova
U periodu od 01.09.2021. godine u 00 časova do 02.09.2021. godine u 08 časova prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha prekoračenja koncentracija nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 31.08.2021. godine u 00 časova do 01.09.2021. godine u 08 časova
U periodu od 31.08.2021. godine u 00 časova do 01.09.2021. godine u 08 časova prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija sumpordioksida SO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (350 µg/m3) na mernom mestu Bor Brezonik 31.08. u 09h kada je iznosila 632 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija azotdioksida NO2, suspendovanih čestica RM10, ugljenmonoksida SO i ciljne vrednosti prizemnog ozona O3 nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 30.08.2021. godine u 00 časova do 31.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 30.08.2021. godine u 00 časova do 31.08.2021. godine u 08 časova prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija suspendovanih čestica RM10 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernom mestu:
Čačak – 59 µg/m3.
Koncentracija sumpordioksida SO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (350 µg/m3) na mernom mestu Bor Gradski park 31.08. u 08 h kada je iznosila 1211 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija azotdioksida NO2, ugljenmonoksida SO i ciljne vrednosti prizemnog ozona O3 nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 27.08.2021. godine u 00 časova do 30.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 27.08.2021. godine u 00 časova do 30.08.2021. godine u 08 časova, prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha prekoračenja koncentracija nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 26.08.2021. godine u 00 časova do 27.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 26.08.2021. godine u 00 časova do 27.08.2021. godine u 08 časova, prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija sumpordioksida SO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (350 µg/m3) na mernom mestu u Boru Institut 27.08. u 06h kada je koncentracija iznosila 412 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija azotdioksida NO2, suspendovanih čestica RM10, ugljenmonoksida SO i ciljne vrednosti prizemnog ozona O3 nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 25.08.2021. godine u 00 časova do 26.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 25.08.2021. godine u 00 časova do 26.08.2021. godine u 08 časova, prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha prekoračenja koncentracija nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 24.08.2021. godine u 00 časova do 25.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 24.08.2021. godine u 00 časova do 25.08.2021. godine u 08 časova, prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha prekoračenja koncentracija nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 23.08.2021. godine u 00 časova do 24.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 23.08.2021. godine u 00 časova do 24.08.2021. godine u 08 časova, prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija suspendovanih čestica RM10 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernom mestu:
Popovac – 85 µg/m3.
Koncentracija azotdioksida NO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (150 µg/m3) na mernom mestu:
Beograd Vračar 23.08. u 11h (171 µg/m3).
Koncentracija prizemnog ozona O3 prekoračila je ciljnu vrednost (120 µg/m3) na sledećim mernim mestima sa maksimalnim osmosatnim koncentracijama:
Kikinda Centar -127 µg/m3,
Novi Sad Liman – 127 µg/m3,
Beograd Stari grad – 129 µg/m3,
Kopaonik – 130 µg/m3,
Beograd Vinča 143 µg/m3,
Beograd Dragiša Mišović – 141 µg/m3,
Pančevo Cara Dušana – 128 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija sumpordioksida SO2 i ugljenmonoksida SO nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 20.08.2021. godine u 00 časova do 23.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 20.08.2021. godine u 00 časova do 23.08.2021. godine u 08 časova, prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracije sumpordioksida SO2 prekoračile su satnu graničnu vrednost (350 µg/m3) na mernim mestima u Boru:
– Gradski park 23.08. u 08h kada je koncentracija iznosila 1094 µg/m3
– Institut 23.08. u 08h kada je koncentracija iznosila 858 µg/m3
Koncentracija azotdioksida NO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (150 µg/m3) na mernom mestu:
Beograd Vračar 20.08. u 11h (174 µg/m3), 21.08. u 10h i 11h (154µg/m3 i 177 µg/m3) i 22.08. u 11h (163 µg/m3).
Koncentracije prizemnog ozona O3 prekoračile su ciljnu vrednost (120 µg/m3) na mernim mestima Beograd Lazarevac, Beograd Vinča i Pančevo Cara Dušana po jedan dan.
Maksimalne osmosatne koncentracije bile su:
Beograd Lazarevac – 123 µg/m3,
Beograd Vinča – 122 µg/m3,
Pančevo Cara Dušana – 122 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija suspendovanih čestica RM10 i ugljenmonoksida SO nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 19.08.2021. godine u 00 časova do 20.08.2021. godine u 08 časova
U periodu od 19.08.2021. godine u 00 časova do 20.08.2021. godine u 08 časova prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracije sumpordioksida SO2 prekoračile su satnu graničnu vrednost (350 µg/m3) na mernim mestima u Boru:
- Gradski park 20.08. u 07h kada je koncentracija iznosila 937 µg/m3 i u 08h sa koncentracijom 501 µg/m3
- Institut 20.08. u 07h kada je koncentracija iznosila 383 µg/m3
Koncentracija azotdioksida NO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (150 µg/m3) na mernom mestu Beograd Vračar 19.08. u 11h sa vrednošću 165 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija suspendovanih čestica RM10, ugljenmonoksida SO i ciljne vrednosti prizemnog ozona O3 nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
Na dan 18. avgusta 2021. godine
Dana 18.08.2021. godine prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha prekoračenja koncentracija nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
Na dan 17. avgusta 2021. godine
Dana 17.08.2021. godine prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija suspendovanih čestica RM10 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernim mestima:
|
Popovac |
59 |
µg/m3, |
|
Beograd Zemun TB |
59 |
µg/m3. |
Koncentracija prizemnog ozona O3 prekoračila je ciljnu vrednost (120 µg/m3) na sledećim mernim mestima sa maksimalnim osmosatnim koncentracijama:
|
Kamenički Vis EMEP |
132 |
µg/m3, |
|
Niš O.Š.“Sveti Sava“ |
136 |
µg/m3, |
|
Kopaonik |
148 |
µg/m3, |
|
Beograd Lazarevac |
122 |
µg/m3. |
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija sumpordioksida SO2, azotdioksida NO2 i ugljenmonoksida SO nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
Na dan: 16. avgusta 2021. godine
Dana 16.08.2021. godine prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara: Koncentracija suspendovanih čestica RM10 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernim mestima:
|
Popovac |
82 |
µg/m3, |
| Beograd Zemun TB |
74 |
µg/m3. |
Koncentracija azotdioksida NO2 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (85 µg/m3) na mernom mestu Beograd Despota Stefana gde je koncentracija iznosila 86 µg/m3.
Satna granična vrednost (150 µg/m3) bila je prekoračena na mernom mestu Beograd Despota Stefana 16.08. u 20h sa vrednošću 153 µg/m3 i na mernom mestu Beograd Vračar 16.08. u 10h i 11h sa vrednostima 178 µg/m3 i 189 µg/m3. Koncentracija prizemnog ozona O3 prekoračila je ciljnu vrednost (120 µg/m3) na sledećim mernim mestima sa maksimalnim osmosatnim koncentracijama:
|
Kikinda Centar |
144 |
µg/m3, |
|
Novi Sad Liman |
140 |
µg/m3, |
|
Beograd Stari grad |
156 |
µg/m3, |
|
Beograd Novi Beograd |
151 |
µg/m3, |
|
Beograd Vračar |
131 |
µg/m3, |
|
Loznica |
124 |
µg/m3, |
|
Kamenički Vis EMEP |
122 |
µg/m3, |
|
Niš O.Š.“Sveti Sava“ |
125 |
µg/m3, |
|
Kopaonik |
146 |
µg/m3, |
|
Novi Pazar |
122 |
µg/m3, |
|
Beograd Ovča |
151 |
µg/m3, |
|
Beograd Lazarevac |
143 |
µg/m3, |
|
Beograd Vinča |
142 |
µg/m3, |
|
Beograd Dragiša Mišović |
159 |
µg/m3, |
|
Pančevo Cara Dušana |
146 |
µg/m3. |
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija sumpordioksida SO2 i ugljenmonoksida SO nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
U periodu od 13. do 16. avgusta 2021. godine
Koncentracije suspendovanih čestica RM10 prekoračile su dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernim Beograd Zemun TB dva dana i Popovac jedan dan.
Maksimalne dnevne koncentracije u ovom periodu su bile:
Popovac – 54 µg/m3,
Beograd Zemun TB – 55 µg/m3.
Koncentracija sumpordioksida SO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (350 µg/m3) na mernom mestu Boru Brezonik 15.08. u 08h kada je koncentracija iznosila 684 µg/m3.
Koncentracija azotdioksida NO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (150 µg/m3) na mernim mestima:
Beograd Vračar 14.08. u 10h i 11h (153 µg/m3 i 160 µg/m3) i 15.08. u 10h i 11h (169 µg/m3 i 175 µg/m3)
Beograd Despota Stefana 14.08. u 21h i 22h (177 µg/m3 i 166 µg/m3)
Koncentracije prizemnog ozona O3 prekoračile su ciljnu vrednost (120 µg/m3) na mernim mestima Kikinda Centar, Novi Sad Liman, Beograd Novi Beograd, Beograd Lazarevac, Beograd Vinča, Beograd Dragiša Mišović po tri dana, Beograd Stari grad, Beograd Vračar, Loznica, Pančevo Cara Dušana po dva dana, Niš O.Š.“Sveti Sava“, Kopaonik, Vršac i Beograd Ovča po jedan dan.
Maksimalne osmosatne koncentracije bile su:
Beograd Dragiša Mišović – 158 µg/m3,
Pančevo Cara Dušana – 156 µg/m3,
Beograd Stari grad – 151 µg/m3,
Beograd Novi Beograd -150 µg/m3,
Beograd Vinča -150 µg/m3,
Novi Sad Liman -145 µg/m3,
Kikinda Centar -142 µg/m3,
Beograd Lazarevac -133 µg/m3,
Vršac -130 µg/m3,
Beograd Vračar – 129 µg/m3,
Beograd Ovča – 127 µg/m3,
Niš O.Š.“Sveti Sava“ – 124 µg/m3,
Loznica – 123 µg/m3,
Kopaonik -123 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija ugljenmonoksida SO nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
Na dan: 12. avgust 2021. godine
Dana 12.08.2021. godine prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija suspendovanih čestica RM10 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernom mestu:
Popovac 52 µg/m3.
Koncentracija sumpordioksida SO2 prekoračila je satnu graničnu vrednost (350µg/m3) na mernom mestu Bor Institut 13. avgusta u 07 časova kada je koncentracija iznosila 395 µg/m3.
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija azotdioksida NO2, ugljenmonoksida SO i ciljne vrednosti prizemnog ozona O3 nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
Na dan: 11. avgust 2021. godine
Dana 11.08.2021. godine prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija suspendovanih čestica RM10 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernom mestu:
Beograd Vinča 56 µg/m3.
Koncentracija prizemnog ozona O3 prekoračila je ciljnu vrednost (120 µg/m3) na sledećim mernim mestima sa maksimalnim osmosatnim koncentracijama:
|
Kikinda Centar |
124 |
µg/m3, |
|
Kosjerić |
126 |
µg/m3, |
|
Niš O.Š.“Sveti Sava“ |
121 |
µg/m3, |
|
Beograd Lazarevac |
126 |
µg/m3, |
|
Beograd Vinča |
136 |
µg/m3, |
|
Beograd Dragiša Mišović |
124 |
µg/m3. |
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija sumpordioksida SO2, azotdioksida NO2 i ugljenmonoksida SO nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
Na dan: 10. avgust 2021. godine
Dana 10.08.2021. godine prema preliminarnim podacima sa automatskih mernih stanica za praćenje kvaliteta vazduha zabeležena su prekoračenja koncentracija sledećih parametara:
Koncentracija suspendovanih čestica RM10 prekoračila je dnevnu graničnu vrednost (50 µg/m3) na mernom mestu:
Popovac 60 µg/m3.
Koncentracija prizemnog ozona O3 prekoračila je ciljnu vrednost (120 µg/m3) na sledećim mernim mestima sa maksimalnim osmosatnim koncentracijama:
|
Novi Sad Liman |
122 |
µg/m3, |
|
Beograd Stari grad |
126 |
µg/m3, |
|
Beograd Novi Beograd |
126 |
µg/m3, |
|
Beograd Omladinskih brigada |
147 |
µg/m3, |
|
Beograd Lazarevac |
140 |
µg/m3, |
|
Beograd Vinča |
129 |
µg/m3, |
|
Beograd Dragiša Mišović |
138 |
µg/m3. |
Prekoračenja graničnih vrednosti koncentracija sumpordioksida SO2, azotdioksida NO2 i ugljenmonoksida SO nisu zabeležena ni na jednom mernom mestu.
Proglašena zaštita Predela izuzetnih odlika „Maljen“
Područje se prostire na površini od 10.104,83 hektara, od čega je prvim stepenom zaštite obuhvaćeno 1,08%, drugim 14,38% i trećim stepenom 84,54% teritorije Predela izuzetnih odlika „Maljen”.
Na Maljenu je zabeleženo 474 biljnih taksona, kao i 120 vrsta koje imaju nacionalni i međunarodni značaj. Na ovom prostoru zabeleženo je prisustvo 19 vrsta vodozemaca i gmizavaca, što predstavlja oko 39% od ukupnog broja vrsta koje naseljavaju teritoriju Republike Srbije. Značajne lokalnosti geomorfološkog nasleđa su klisura Crne reke, akumulativne terase Crne Kamenice i erozivno-akumulativne terase Bukovske reke kod ušća Crne reke. Od objekata hidrološkog nasleđa izdvajaju se Kamenica, Ribnica, Vodopad Skakalo, Manastirica, Ponornica ponora pod Pločom. Posebnu lepotu i prepoznatljivost zaštićenom području daje tradicionalan način života u starovlaškom tipu naselja i utvrđena nepokretna kulturna dobra.
Proglašenjem zaštite Predela izuzetnih odlika „Maljen“ površina zaštićenih područja na teritoriji Srbije povećana je na oko 7,8 odsto.
Vujović: Obezbedili smo dodatna sredstva za subvencionisanje električnih i hibridnih vozila
„Vlada Srbije je prepoznala veliko interesovanja građana za podršku države za kupovinu ekološki prihvatljivih vozila, i na zahtev resornog ministarstva, obezbedila je dodatna sredstva. Građani ili kompanije koji su zainteresovani za ovaj vid podrške, mogu da konkurišu. Ukoliko predaju urednu dokumentaciju, ostvariće pravo na subvenciju države – rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
Vujović je istakla da veliko interesovanje za kupovinu električnih i vozila na hibridni pogon govori u prilog tome da raste svest građana o značaju zaštite životne sredine.
„Borba protiv aerozagađenja je jedan od strateških ciljeva ministarstva koje vodim. Budući da subvencionisanje eko vozila očigledno daje dobar rezultat, opredelićemo sredstva za tu namenu i za narednu godinu. Za nas je važna svaka mera kojom možemo da smanjimo zagađenje. Nastavićemo da radimo još intenzivnije, za čistiju budućnost generacija koje dolaze – poručila je Vujović.
Ministarstvo zaštite životne sredine je za ovu godinu prvobitno opredelilo 120 miliona dinara za subvencionisanje električnih vozila i hibrida. Prijem zahteva nedavno je prekinut, jer je iskorišćen prethodno predviđen budžet po zahtevima za kupovinu ukupno oko 370 vozila. Podrška države iznosi, u zavisnosti od vrste vozila, od 250 do 5.000 evra po vozilu. Do sada je najveće interesovanje bilo za hibridna putnička vozila, za koja je predviđena podrška od 2.500 evra.
Vujović: Čistimo 500 divljih deponija u septembru
– Ovo je jedna od najvećih akcija čišćenja koju ćemo sprovesti u narednom periodu. Prema procenama, u Srbiji ima oko 3.500 smetlišta i divljih deponija, a mi ćemo u septembru očistiti 500, što je dobar početak. Važno je da podižemo svest građana i da zajedno čuvamo očišćene lokacije kako se ne bi dešavalo da ih iznova čistimo. Zamolila sam jedinice lokalne samouprave da pojačaju kontrolu, a ministarstvo će, gde je potrebno, obezbediti video nadzor na očišćenim lokacijama. Kontrola će biti mnogo rigoroznija, jer započinjemo veliki posao za čistiju budućnost – poručila je ministarka Vujović.
Prema njenim rečima, ovo je samo jedan segment, ali izuzetno važan, budući da neodgovorno i neadekvatno odlaganje otpada utiče na zagađenje vazduha, vode, zemljišta.
– Jedinice lokalne samouprave su na našem javnom konkursu kandidovale smetlišta i divlje deponije koje najviše smetaju građanima, i njih ćemo prvo da očistimo. Ministarstvo koje vodim je, za ovaj posao, obezbedilo 75 miliona dinara. I to je tek početak, jer ćemo se truditi da i naredne godine odvojimo sredstva za ovu svrhu.
Želim da pohvalim gradove i opštine koji odvajaju sredstva iz sopstvenog budžeta kako bi na svojoj teritoriji uklonili smetlišta. Izuzetno je važno da inspekcija na terenu radi svoj posao, jer samo tako možemo da ostvarimo strateški cilj, a to je čistija budućnost za generacije koje dolaze – poručila je Vujović.
Vujović u Vinči: Na staroj deponiji se više ne odlaže otpad i ona će biti sanirana
– Ono što je važno za Beograđane, jeste da se komunalni otpad više ne odlaže na staroj deponiji, na kojoj se nepravilno odlagao poslednjih 40 godina i da će ta deponija biti sanirana. Zamolila sam privatne partnere da poštuju ugovorne rokove, ali i da taj veliki posao pokušaju da završe pre roka. Ministarstvo zaštite životne sredine je dalo sve potrebne dozvole za rad nove deponije, na kojoj se sada odlaže komunalni, građevinski i inertan otpad – rekla je Vujović, nakon obilaska centra za upravljanje otpadom u Vinči, zajedno sa zamenikom gradonačelnika Beograda Goranom Vesićem i predstavnicima kompanije Beo čista energija.
Ministarka je dodala da se u Vinči grade moderna postrojenja, a kada Grad Beograd i privatni partner kompletno realizuju projekat, Beograd će dobiti savremeni centar za upravljanje otpadom.
– Ministarstvo koje vodim ubrzano radi i na projektima izgradnje osam regionalnih centara za tretman otpada po najvišim standardima. Već u prvom kvartalu 2022. godine, raspisaćemo tender za prva četiri regiona: „Kolubara-Kalenić“, Sombor, Nova Varoš i Užice. Krećemo sa radovima sledeće godine i trudićemo se da ih maksimalno ubrzamo, jer nam je cilj da gradimo bolju i čistiju budućnost za generacije koje dolaze – rekla je Vujović.