Vesti
Vujović: Čistimo 200 tona istorijskog opasnog otpada iz HINS-a
– Lokacija na kojoj se nalazimo predstavlja ekološku bombu u Novom Sadu. Želim da zahvalim građanima koji su nam pisali i ukazivali na ovaj višegodišnji problem, pokrajinskom sekretaru za urbanizam i zaštitu životne sredine, kao i gradonačelniku Vučeviću na podršci. Država je po prvi put rešena da istorijski otpad svede na nulto stanje. U prethodnom periodu su čišćene lokacije parcijalno, a sada ćemo da očistimo sve što se nalazi u fabrikama širom Srbije. Istorijski otpad je mahom nastao u preduzećima u stečaju nakon 2000. godine. Reč je i o opasnom i neopasnom otpadu, koji u oba slučaja nepovoljno utiče na životnu sredinu i zdravlje građana i zato nam je apsolutni prioritet da ovaj problem rešimo – rekla je Vujović.
Ministarka je rekla da je problem istorijskog otpada prisutan širom Srbije i da će se država izboriti da se trajno reše lokacije.
– U narednim mesecima ćemo intenzivno raditi na tome. Čistićemo istorijski otpad, a istovremeno ćemo pojačati kontrolu kako bi osigurali da se tekući otpad pravilno zbrinjava. Radićemo još više za čistiju budućnost generacija koje dolaze – rekla je Vujović.
Vujović u Novom Sadu: Ulažemo u zalivne sisteme kako bi podigli kvalitet zelenila
– Primetili smo prethodnih godina da se stara stabla suše i zato smo uložili značajna sredstva za moderne zalivne sisteme, koji funkcionišu tako što zalivaju koren stabla sa oko 20 litara vode na sat. Ranije je pokrivenost ovakvim sistemima u Novom Sadu bila oko tri odsto, a kroz ove projekte koje sa Gradom realizujemo još i u Limanskom parku i Bulevaru Evrope, taj procenat će se povećati. Zadovoljna sam što se u Futoškom parku radovi obavljaju punom parom, i što će biti završeni do kraja godine. Radovi u Limanskom parku će biti gotovi za dvadesetak dana, a u Bulevaru su zahtevniji jer se sistem postavlja ispod saobraćajnica. Pored toga što brinemo o višedecenijskim stablima, trudićemo se da dodatno pošumljavamo. Razgovarala sam sa gradonačelnikom Vučevićem, sa kojim imamo odličnu saradnju, i o novim projektima za što zdraviju životnu sredinu – rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, Ministarstvo sufinansira zalivne sisteme u Novom Sadu sa 90 miliona dinara, Grad učestvuje sa 31,7 miliona. Sa ministarkom Vujović i gradonačelnikom Vučevićem, radove je obišao i Miloš Egić, direktor JKP „Gradsko zelenilo“.
Vujović je istakla da su u borbi protiv aerozagađenja, prioritetni projekti kojima može da se poveća procenat pošumljenosti.
– Ministarstvo je početkom godine raspisalo konkurse putem kojih smo dodelili sredstva u 38 lokalnih samouprava. Projekti će biti realizovani u ovoj godini. Pošumljavanje i ozelenjavanje je prepoznato i u Zelenoj agendi i jedan od glavnih faktora u borbi protiv klimatskih promena, a trudićemo se da nastavimo sa ovakvim aktivnostima za bolji kvalitet života građana – rekla je Vujović.
Vujović: Posvećeni smo ideji održivog razvoja i zelenoj tranziciji
Vujović na završnoj konferenciji „Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji – Nordijska iskustva“ koja je održana u Privrednoj komori Srbije, istakla da je trenutno u izradi Program za cirkularnu ekonomiju sa akcionim planom za period 2022-2024, kako bi se definisao strateški okvir za cirkularnu ekonomiju.
– Izrada ovog strateškog dokumenta je poverena Tehnološko-metalurškom fakultetu, a usvajanje dokumenta predviđeno je za prvi kvartal 2022. godine. U fokusu programa biće podrška privredi u primeni modela cirkularne ekonomije, podrška lokalnim samoupravama i podsticanje inovacija i saradnje biznis i naučno-istraživačkog sektora. Cirkularni model će omogućiti da se resursi i energija efikasno koriste, a važan je stub i u Zelenoj agendi, čija je Srbija potpisnica i čijim ciljevima smo posvećeni – rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, Srbija je prva zemlja Zapadnog Balkana koja ima Mapu puta za cirkularnu ekonomiju, što joj daje lidersku poziciju u okruženju.
– Mapa daje smernice kako bi se privredi omogućio prelazak sa linearnog na cirkularni model, čime se postiže razvoj stabilne, konkurentne ekonomije, uz odgovoran odnos prema životnoj sredini. U ovom velikom poslu, znače nam iskustva naših partnera Norveške, Finske, Švedske i Danske, koje su lideri kada je reč o zelenoj tranziciji. Sprovođenjem zelene tranzicije, Srbija ispunjava ciljeve UN Agende 2030, a na taj način se doprinosi i smanjenju klimatskih promena u skladu sa Pariskim sporazumom – rekla je Vujović.
Ministarstvu nagrada opštine Vlasotince za izuzetnu pomoć u očuvanju prirode i životne sredine
Ministarstvo je podržalo Vlasotince u saniranju 35 divljih deponija, što će doprineti zdravijem okruženju i boljim uslovima za život građana.
Priznanje je, ispred Ministarstva zaštite životne sredine, primila državna sekretarka Ivana Hadži Stošić.
– Vlasotince je jedna od 43 lokalne samouprave u kojima se, uz podršku ovog ministarstva, čisti ukupno 500 divljih deponija. Ministarstvo će i ubuduće ulagati i podržati sve projekte koji imaju za cilj zaštitu životne sredine, a ono što je važno jeste da jednom očišćene lokacije takve i ostanu. Apelujem na građane i privredu da vode računa i da zajedno brinemo o životnoj sredini – rekla je Hadži Stošić.
Predsednik opštine Bratislav Petrović rekao je da je prethodnih godinu dana rada obeležio kontinuitet u zalaganju za život u boljem i lepšem okruženju.
– U tom poslu imali smo veliku podršku republičkih organa i institucija, na čemu im i ovom prilikom zahvaljujem – rekao je on.
Oktobarska priznanja dodeljena su nakon svečane sednice Skupštine opštine, i time je obeležen dan opštine Vlasotince 10.oktobar.
Usvojen novi Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini
– Zakonom je preciznije definisano šta je buka u životnoj sredini, proširena je lista izvora buke, kao i nadležnih za izradu strateških karata buke. Strateške karte buke su osnova za izradu akcionih planova i sredstvo za obaveštavanje građana o nivou buke u životnoj sredini i njenim štetnim efektima. Cilj nam je da što efikasnije rešavamo problem, da sprečimo izloženost štetnim efektima buke i time obezbedimo bolje uslove živote za građane – rekla je Vujović ističući da je rok za donošenje akcionih planova najkasnije godinu dana od usvajanja strateških karata buke.
Prema njenim rečima, jedan od razloga za donošenje novog zakona jeste i rešavanje problema povišene buke iz ugostiteljskih objekata.
– Zakonom se, pored ovlašćenih pravnih lica, daje i ovlašćenje komunalnim milicionarima da kontrolišu buku poreklom iz ugostiteljskih objekata i to etaloniranim uređajima za merenje buke, a u skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave. Uvedena je i obaveza prvog merenja buke, što znači da je vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta dužan da obezbedi prvo merenje buke na lokaciji, pribavi izveštaj i po potrebi sprovede mere zvučne zaštite. Primenom ovog zakona, uspostavićemo funkcionalni sistem praćenja i kontrole nivoa buke, što je od velikog značaja za zdravlje i kvalitet života naših građana – rekla je Vujović.
Vujović u Mionici: Umesto smetlišta, građani će dobiti zelenu oazu
– Zadovoljstvo mi je što sam danas u opštini koja je dobila sredstva za zaštitu zemljišta zahvaljujući konkursu Ministarstva, kroz koji smo podržali više od 40 lokalnih samouprava širom Srbije. Ideja je bila da devastirano zemljište i klizišta uredimo tako da građani budu zadovoljniji i da istovremeno unapredimo standard života. I prostor u Mionici pored reke Ribnice je bio devastiran i pretvoren u smetlište. Sada je očišćen i tu se pravi zelena oaza sa kutkom za rekreaciju. Na priobalju Ribnice imaćemo pešačku i biciklističku stazu, kao i igralište za najmlađe. Mobilijar u parku će biti od ekološki prihvatljivih materijala, a biće posađena trava i nove sadnice – rekla je Vujović.
Ministarstvo zaštite životne sredine sufinansira projekat uređenja zemljišta u Mionici sa više od 10 miliona dinara, a odvojena su sredstva i za projekte čišćenja tri divlje deponije u ovoj opštini.
– Ono na čemu insistiram, jeste da lokalne samouprave daju sve od sebe da jednom očišćene lokacije i ostanu očišćene. Mionica je aplicirala i dobiće video nadzor. Želim da čestitam predsedniku opštine Bobanu Jankoviću i njegovom timu na agilnosti, što su pratili konkurse i spremali projekte. Trudićemo se da što više zelenih investicija dovedemo i u Mionicu. Ministarstvo koje vodim će i naredne godine raspisivati konkurse koji su dali dobre rezultate, i zato je važno da se lokalne samouprave organizuju i kandiduju dobre projekte – rekla je Vujović.
Ministarka je istakla da je Mionica jedna od 11 opština koje su obuhvaćene projektom izgradnje regionalnog modernog sistema za upravljanje otpadom, „Kolubara – Kalenić“. Prema njenim rečima, to je kapitalni projekat koji biti realizovan uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i Francuske agencije za razvoj. Kad se završe radovi, otpad će se tretirati po najsavremenijim standardima.
Produženje roka za dostavljanje predloga, primedbi i sugestija na Predlog programa o upravljanju otpadom u Republici Srbiji za period 2021-2024. godine
Postavljanjem obaveštenja na zvaničnoj internet stranici, kao i na portalu e uprave, Ministarstvo zaštite životne sredine je dana 16. septembra 2021. godine pozvalo sve zainteresovane građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Predloga programa i da daju svoje komentare, sugestije i predloge.
U toku trajanja Javne raspravu o Predlogu programa Ministarstvo zaštite životne sredine, iako nema propisanu obavezu, održalo je i video konferenciju 01. oktobra 2021.godine.
Zbog velike zainteresovanosti građana, kao i stručne javnosti, značaja teme i obimnosti predloženog akta, doneta je odluka da se usvoji zahtev zainteresovanih strana i produži rok za dostavljanje mišljenja, sugestija i primedbi na Predlog programa.
U skladu sa tim, rok za dostavljanje mišljenja, sugestija i primedbi na Nacrt zakona, kao i završetak javne rasprave odložen je za tri dana i traje do 08. oktobra 2021. godine.
Predlozi, sugestije, inicijative i komentari dostavljaju se Ministarstvu zaštite životne sredine na Obrascu za komentare koji možete preuzeti OVDE, putem elektronske pošte na e-mail adresu: sekretarijat@ekologija.gov.rs ili poštom na adresu Ministarstvo zaštite životne sredine, Beograd, Omladinskih brigada 1, sa naznakom: „Za javnu raspravu o Predlogu programa upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period od 2021. do 2024. godine“.
Tekst Predloga programa sa prilozima, možete preuzeti OVDE.
Vujović: Podrška EU Srbiji u ispunjavanju ciljeva Zelene agende
Projektna aktivnost odnosi se na uvođenje ekološke politike i mera energetske efikasnosti, kao pilot aktivnosti na teritoriji cele Srbije, i to na svim nivoima – republičkom i lokalnom, u cilju podrške „Zelenoj agendi za Zapadni Balkan“.
Ministarka je navela da je Zelena agenda prioritet za Vladu Republike Srbije, dodajući da je nedavno održan i prvi sastanak Radne grupe za implementaciju Deklaracije iz Sofije.
-Planirano je da aktivnosti u okviru IPA projekta „Zelena agenda za Srbiju“ sprovodimo u šest oblasti koje se odnose na klimatsku akciju, energetiku, cirkularnu ekonomiju, smanjenje zagađenja, zaštitu prirode i biodiverziteta i održivu proizvodnju hrane. Sve ove aktivnosti u skladu su sa „Zelenom agendom za Zapadni Balkan“ i svojevrsna su podrška ovom strateškom konceptu kojem je Srbija posvećena – rekla je Vujović.
Vujović je prisutne upoznala i sa vizijom i ciljevima Srbije na polju zaštite životne sredine i ublažavanja klimatskih promena.
-Želimo da unapredimo kvalitet vazduha, da rešimo pitanje upravljanja otpadom i izgradimo infrastrukturu za prečišćavanje otpadnih voda i nedostajuću kanalizacionu mrežu. To su prioritetni projekti na kojima radimo i koji se uklapaju u Zelenu agendu. Paralelno sa tim radimo i na unapređenju zakonodavnog okvira i njegovom usklađivanju sa regulativom EU. Usvojili smo Zakon o klimatskim promenama, oformili Nacionalni savet za klimatske promene, a trenutno se izrađuje i Strategija niskougljeničnog razvoja, koju ćemo usvojiti mnogo pre predviđenog roka, kao i Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove čiji je rok za donošenje 2023. godine – rekla je Vujović.
Ministarka je zahvalila UNDP i evropskim partnerima na podršci u pripremi i realizaciji zelenih projekata koji su važni za Srbiju i poručila da očekuje nastavak uspešne saradnje i u budućnosti.
Ministarka Vujović: Naš cilj je Srbija bez deponija
Vujović je navela da se lokalna samouprava obratila ministarstvu za pomoć u rešavanju problema deponija u toj opštini, na kojima je nepravilno odlagan otpad u prethodnih 30 godina. Prema njenim rečima, jedna od privremenih deponija u Bogatiću koja zahteva hitnu sanaciju je deponija Sovljak i ona će uz podršku ministarstva uskoro biti sanirana i rekultivisana.
-Odlučni smo da rešimo problem deponija u Srbiji i država za tu namenu izdvaja značajna sredstva, kako za uklanjanje manjih smetlišta, tako i za sanaciju i rekultivaciju nesanitarnih deponija koje zagađuju zemljište, vodu i vazduh. Lokalne samouprave ne mogu same da reše taj problem i država je tu da pomogne, ali isto tako zahtevamo od lokalnih inspekcija da pojačaju nadzor kako se na istim mestima ne bi ponovo pravile deponije – rekla je Vujović.
Ministarka je podsetila da je tokom septembra sprovedena akcija čišćenja oko 500 divljih deponija u 43 grada i opštine, kojima su na javnom konkursu odobrena sredstva za tu namenu.
-Naš cilj je Srbija bez deponija. Ubrzano radimo na projektima za izgradnju zelene infrastrukture – regionalnih i reciklažnih centara, što će omogućiti da se otpad na teritoriji naše zemlje zbrinjava i tretira po najvišim ekološkim standardima. Uspostavljanjem modernih sistema za upravljanje otpadom stvaramo uslove da nesanitarne deponije budu zatvarane, sanirane i rekultivisane – rekla je Vujović.
Vujović: Zaštita prirode je generacijsko pitanje koje treba da nas ujedini
Vujović je, na skupu koji je inicirala i otvorila ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić, istakla da su izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode usvojene pre dva meseca, čime je unapređena regulativa koja se odnosi na ovu važnu oblast.
– Izmenama Zakona zabranjena je izgradnja hidroelektrana u zaštićenim područjima sva tri stepena zaštite. Povećan je udeo teritorije Srbije pod zaštitom na gotovo 8%, tako što su uspostavljena četiri nova zaštićena područja. Usvojen je i Program zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. kao glavni strateški dokument za očuvanje biološke raznovrsnosti – navela je Vujović i pozvala civilni sektor da se više uključi u javne rasprave, jer je zaštita životne sredine generacijsko pitanje koje treba sve da ujedini.
Stalna koordinatorka UN u Srbiji Fransoaz Žakob ocenila je da je u prethodnoj godini mnogo urađeno i da je usvojen set važnih zakona, dodajući da je to pokazatelj da država ulaže velike napore i shvata potrebu da se hitno reaguje u ovoj oblasti. Ona je navela da je primetno i da među građanima raste svest o značaju zaštite životne sredine.
Vujović: Ekološka edukacija učenika – važan korak za budućnost
– Naš cilj je da podižemo svest o značaju zaštite životne sredine, pre svega kod dece, i u tome nam mnogo znači podrška ministarstva prosvete. Pilot projekat ćemo realizovati u po jednoj osnovnoj školi u 29 jedinica lokalne samouprave, a kad se završi bitno je da dođemo do kvalitetnog dokumenta za sistemsko obrazovanje za ovu oblast. Na tome zajedno radimo i očekujem da ćemo izraditi dokument tokom 2022. godine, kako bi nakon usvajanja na Vladi, bio implementiran u svim osnovnim školama u Srbiji – rekla je Vujović.
Ministarka je istakla da je sprovođenje pilot projekta samo početak, a cilj je da se zaštita životne sredine integriše u sistem formalnog obrazovanja u Srbiji. Ona je podsetila da je sa ministarstvom prosvete u aprilu ove godine osnovano i Zajedničko telo za saradnju, koje se bavi razvijanjem programa sistemskog i participativnog obrazovanja za oblast zaštite životne sredine.
– Kroz ovaj pilot projekat smo se fokusirali samo na osnovnoškolski uzrast, i zato je on važan za naše najmlađe, za njihove roditelje i staratelje, ali i zaposlene u osnovnim školama. Nadam se da ćemo u narednoj fazi uključiti i ostale uzraste. Želim da istaknem i važnost uloge svih lokalnih samouprava koje učestvuju, jer samo zajedničkim radom možemo da sprovedemo projekat na najbolji način i da podignemo svest najmlađih o značaju zaštite životne sredine. Nadam se da ćemo kolega Ružić i ja obići sve lokalne samouprave, kako bi se uverili da se projekat sprovodi na najbolji način – rekla je Vujović.
Ministarka je navela da su projektom obuhvaćene teme poput zaštite i očuvanja prirode, održivog razvoja i upravljanja otpadom, zatim zaštita voda i zemljišta, zaštita vazduha, klimatske promene i zaštita od nejonizujućeg zračenja i buke.
Vujović: COP26 prilika da Srbija iskaže svoju posvećenost globalnim klimatskim naporima
Ministarka je navela da je povećanje klimatske ambicije i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove visoko na lestvici prioriteta Vlade Republike Srbije.
-Uložili smo velike napore da se u martu ove godine usvoji Zakon o klimatskim promenama, koji je osnova za uspostavljanje sistema za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove. Ubrzano radimo na izradi pratećih dokumenata, a oformili smo i Nacionalni savet za klimatske promene u čijem radu učestvuju predstavnici resornih ministarstava, struke i civilnog sektora. Osnovni podzakonski akt koji se trenutno izrađuje je Strategija niskougljeničnog razvoja, koju ćemo usvojiti mnogo pre predviđenog roka, kao i Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove čiji je rok za donošenje 2023. godine – rekla je Vujović.
Ministarka je dodala da je COP26 prilika da Srbija iskaže svoju posvećenost globalnim klimatskim naporima.
-Naš cilj je da povećamo ambicije i da doprinesemo boljoj integraciji klimatskih promena u sektorske politike, što ćemo pokazati kroz usvajanje i podnošenje revidiranog Nacionalno određenog doprinosa, sa povećanom klimatskom ambicijom od najmanje 33,3% smanjenja emisija GHG do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu – istakla je Vujović.
Ona je dodala da se u saradnji sa Programom UN za razvoj i ostalim partnerima, realizuju projekti koji su osnova za pozicioniranje Srbije kao lidera u regionu u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena.
Održan prvi sastanak Radne grupe za primenu Zelene agende
– Regionalni savet za saradnju je izradio nacrt Akcionog plana sa mapama puta kojim bi trebalo da se trasira put ka zelenoj tranziciji regiona Zapadnog Balkana do kraja ove decenije, i to je bila glavna tema prvog sastanka Radne grupe – rekla je državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Tanasković.
Radna grupa se sastoji od 66 članova iz 18 institucija i ministarstava u Republici Srbiji.
Nacrt Akcionog plana o kojem je bilo reči na današnjem sastanku, definiše vremenske okvire za svaku meru predviđenu Sofijskom deklaracijom i predlaže ključne regionalne koordinatore.
Ovaj dokument, kroz mape puta daje kratak pregled situacije i glavnih izazova u regionu, zajedno sa napretkom u postizanju zelene tranzicije kroz njegovih sedam komponenti (klima, energetika, mobilnost, cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja, održiva poljoprivreda, zaštita prirode i biodiverzitet. Nacrt predlaže i strukturu i mehanizme za implementaciju.
Po potpisivanju Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, privrede zapadnog Balkana su se obavezale da će razviti Akcioni plan sa mapama puta za njegovu implementaciju, dok su lideri zapadnog Balkana pozvali Regionalni savet za saradnju da koordinira taj proces.
Vujović: Kroz dijalog do najboljih rešenja za smanjenje uticaja klimatskih promena
Vujović je istakla da je Srbija, globalno posmatrano mali emiter gasova sa efektom staklene bašte, ali je kao potpisnica Sporazuma iz Pariza dodatno prilagodila ciljeve.
– Spremni smo na povećanje klimatske ambicije u okiru revidiranog Nacionalno određenog doprinosa prema zahtevima Sporazuma iz Pariza, i posvećeni ambicioznijem cilju, da smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte za 33,3 odsto do 2030. godine u odnosu na nivoe emisija iz 1990. godine.
Prvi korak smo napravili u martu usvajanjem Zakona o klimatskim promenama, a sada radimo na podzakonskim aktima, koji će identifikovati uticaje i mere za najranjivije sektore. Kako bismo uspešno ostvarili taj cilj, želimo da oformimo mrežu partnerstava, da čujemo predloge i podstaknemo diskusiju, a tu vidim važnu ulogu i današnjeg dijaloga– rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, Ministarstvo u partnerstvu sa Programom UN za razvoj, realizuje niz projekata koji su osnova za pozicioniranje Srbije kao regionalnog lidera u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena.
– Donošenje međusektorskih strateških dokumenata je još jedan korak u sprovođenju ciljeva Zelene agende za Zapadni Balkan. Značajan pomak napravljen je i formiranjem novog sastava Nacionalnog saveta za klimatske promene, u čijem radu učestvuju predstavnici ministarstava, akademske zajednice, civilnog sektora. Prva sednica ovog tela je održana juče, a očekujem da ćemo kroz dijalog, u okviru Saveta, dolaziti do najboljih rešenja. Uspeh različitih inicijativa koje sprovodimo, doneće Srbiji osnov za investicije, nova zelena radna mesta i inovacije u privredi, uz istovremeno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. I to je cilj kojem smo potpuno posvećeni – rekla je Vujović.
Ministarka Vujović predsedavala prvoj sednici Nacionalnog saveta za klimatske promene
Vujović je navela da su u rad Saveta uključeni predstavnici ministarstava, akademska zajednica, civilni sektor i stručnjaci, kako bi se kroz dijalog svih strana dolazilo do najboljih rešenja.
– Zaštita životne sredine i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove visoko je na lestvici prioriteta Vlade Srbije. Prvi značajan korak smo napravili u martu, kada je usvojen Zakon o klimatskim promenama koji, između ostalog, propisuje usvajanje Strategije niskougljeničnog razvoja, koja će obezbediti osnov za investicije, nova radna mesta i inovacije u privredi. Kako bismo sa Ministarstvom rudarstva i energetike usaglasili donošenje strateških dokumenata u oblasti klimatskih promena, Ministarstvo koje vodim podržalo je izradu Studije o prvim koracima pravedne tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji. Očekujem da ćemo, zajedničkim snagama, ubrzati izradu i usvajanje svih važnih dokumenata, i da će to biti moguće pre planiranog roka – rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, radi se na izradi Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, koji će identifikovati sektore na koje klimatske promene najviše utiču, kao i mere za najranjivije sektore. Ministarstvo, u partnerstvu sa Programom UN za razvoj, podržava i izradu više lokalnih planova prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove.
– Kada je reč o klimatskim promenama, aktivni smo na više polja. Sutra će biti održan Dijalog o klimatskim promenama, a u novembru će Republika Srbija ko-predsedavati na 26. Konferenciji država članica Okvirne konvencije UN o promeni klime u Glazgovu. Naša vizija je da Srbija bude konkurentna i resursno efikasna ekonomija koja građanima omogućava nova, zelena radna mesta i kvalitetan život u klimatski otpornom društvu. U narednom periodu, bićemo još aktivniji, kako bismo dostigli taj cilj, za čistiju budućnost – rekla je Vujović.

Vujović: Naš cilj je da unapredimo kvalitet vazduha i kroz održivu zelenu mobilnost
Vujović je, otvarajući konferenciju „Eko mobilnost“, rekla da je ove godine inicijalno odvojeno 120 miliona dinara za podršku fizičkim i pravnim licima prilikom kupovine eko vozila.
– Kada smo zatekli 300 ispravnih zahteva shvatili smo da je naša mera uspela i da smo obezbeđena sredstva utrošili. Vlada Srbije je brzo reagovala i obezbeđena su dodatna sredstva, kako bismo podržali sve zainteresovane za ekološki prihvatljivija vozila. To je jedan od načina da se približimo ideji o zelenoj mobilnosti, odnosno zelenom transportu. Ova ideja je u Srbiji još u povoju, ali ohrabruje što postaje deo strateških dokumenta, poput Zelene agende. Moramo da se potrudimo da spremni dočekamo sve promene i prilagođavanja propisa u narednom periodu – rekla je Vujović.
Ministarka je navela da su često mogla da se čuju oprečna mišljenja, kada je reč o opravdanosti subvencionisanja eko vozila, ali podaci jasno ilustruju da smo na dobrom putu.
– Iako je udeo emisija PM10 i PM2.5 čestica u drumskom saobraćaju relativno mali, po emisijama azot oksida u 2020. godini drumski saobraćaj je bio drugi najveći zagađivač, sa doprinosom od 19 odsto. I zato je prelazak na ekološki prihvatljivija vozila jedno od rešenja za smanjenje ovih čestica. Trudićemo se da i sledeće godine nastavimo sa ovom merom, i nadam se da ćemo je sprovesti zajedno sa proizvođačima, jer samo zajedno možemo na pravi način da brinemo o životnoj sredini – rekla je Vujović, dodajući Vlada Srbije brine o aerozagađenju i radi paralelno na više koloseka kako bi naredne generacije imale bolji kvalitet vazduha i zdraviju životnu sredinu.
Vujović je, nakon otvaranja konferencije, učestvovala i na panelu „Uticaj motornih vozila na životnu sredinu – Nove tehnologije u službi ekologije“.
Vujović: Zelene obveznice potvrda posvećenosti Srbije ulaganjima u zaštitu životne sredine
Prema njenim rečima, sredstva od izdatih obveznica će biti upotrebljena za finansiranje i refinansiranje kapitalnih zelenih projekata, kao što su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnja kanalizacione mreže, postrojenja za prečišćavanje vode za piće, prikupljanje, prerada i reciklaža otpada, ulaganje u obnovljive izvore energije, očuvanje biodiverziteta, prevenciju zagađenja i druge projekte koji su važni za podizanje standarda životne sredine i bolji kvalitet života građana.
-Ekologija je jedan od glavnih prioriteta Vlade Republike Srbije i prva smo zemlja u regionu koja je na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala zelene evroobveznice i time obezbedila finansiranje ekoloških projekata po veoma povoljnim uslovima. Ovo je velika stvar za Srbiju, jer investicijama u zaštitu životne sredine, osim što rešavamo višedecenijske probleme u našoj zemlji, osiguravamo i čistiju budućnost za buduće generacije – rekla je Vujović.
Ministarka je podsetila da je budžet resornog ministarstva ove godine već uvećan za četiri milijarde dinara i dodala da je obezbeđivanje dodatnih sredstava za ekološke projekte na međunarodnom tržištu potvrda najvećih ulaganja do sada u tu oblast.
Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača 2021
Ovogodišnjim sloganom Montreal Protocol – Keeping us, our food and vaccines cool, istaknuto je da je Montrealski protokol danas mnogo više od onoga što je bio na početku. Smanjenjem proizvodnje, potrošnje i upotrebe fluorovanih gasova očekuje se da će se do kraja veka izbeći porast globalne temperature do 0,4 °S.
Sve zemlje potpisnice Protokola su uprkos izazovima pandemije COVID-19 pokazale izuzetnu volju i odgovornost u ispunjavanju svojih obaveza i u sprovođenju kontrolnih mera.
Narodna skupština Republike Srbije je izglasala Zakon o potvrđivanju Amandmana na Montrealski protokol – Kigali amandman, koji je objavljen 13.09.2021. godine, čime je Republika Srbija dala jasnu poruku da je spremna da da svoj doprinos u borbi protiv porasta globalne temperature.
Ratifikacijom međunarodnih sporazuma iz oblasti zaštite ozonskog omotača Republika Srbija je preuzela određene obaveze, koje uspešno ispunjava kroz rad Nacionalne ozonske kancelarije (Grupa za zaštitu ozonskog omotača) u okviru Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača, Sektora za upravljanje životnom sredinom Ministarstva zaštite životne sredine. Pomoć i podršku u realizaciji Montrealskog protokola, koji se uspešno sprovodi u Republici Srbiji kroz brojne aktivnosti, pružaju i implementacione agencije UNIDO-a (Organizacija UN za industrijski razvoj) i UNEP-a (Program UN za životnu sredinu).
Ministarstvo zaštite životne sredine, kao nadležno za sprovođenje Montrealskog protokla u Republici Srbiji, uspešno sprovodi sve planirane aktivnosti. Posebno treba istaći sistem sertifikacije servisera rashladnih i klima uređaja, organizovanje velikog broja radionica za različite ciljne grupe, kao i rad na jačanju svesti i pripremi edukativnog materijala. Ove godine održana je Obuka za carinske službenike, obeležen je Svetski dan hlađenja kroz radionicu za korisnike koji koriste supstance koja oštećuju ozonski omotač i mogućnost korišćenja alternativnih supstanci koje su dozvoljene za upotrebu, kao i radionica na temu „Zapaljivi i prirodni rashladni fluidi“. Takođe je održana i radionica za trenere servisera rashladnih i klima uređaja, u cilju poboljšanja i razvoja sistema sertifikacije.
U cilju jačanja svesti o važnosti ozonskog omotača i njegove zaštite kod najmlađe populacije i dece sa posebnim potrebama školskog uzrasta, Ministarstvo zaštite životne sredine će i ove godine obeležiti Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača kroz aktivnosti u nekoliko osnovnih škola, u kojima će se organizovati likovni i literarni čas na temu zaštite ozonskog omotača. Za tu aktivnost svim učesnicima biće podeljen edukativni materijal i pribor za crtanje.
Rezervat biosfere „Mura-Drava-Dunav“ u pet država upisan na listu Uneska
Ovo je jedna od najznačajnijih inicijativa u poslednjih 30 godina koja se odnosi na zaštitu prekograničnog područja. Rezervat je primer očuvanog rečnog ekosistema punog različitih biljnih i životinjskih staništa i vrsta. Uz podršku Uneska, proglašenje Rezervata biosfere će dodatno naglasiti prednosti zaštićenih područja, kao globalno prepoznatih za razvoj turizma, očuvanje prirode i restauracije.
Područje se prostire na 931.820 hektara. Države na čijoj je teritoriji već ulažu napore u njegovo očuvanje, a imaju i iskustva u zajedničkoj implementaciji velikih međunarodnih projekata u oblasti zaštite prirode koje sufinansira Evropska unija.
Međunarodni koordinacioni savet Uneskovog programa „Čovek i biosfera“, proglasio je ovo područje na 33. sednici koja se održava u Abudži, u Nigeriji, a na zajednički predlog Srbije, Mađarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske.
Nosilac procesa nominacije u Republici Srbiji je Ministarstvo zaštite životne sredine, u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine.
Vujović: EBRD jedan od ključnih partnera u realizaciji zelenih kapitalnih projekata u Srbiji
Vujović je zahvalila delegaciji EBRD na podršci u rešavanju višedecenijkog problema u Kragujevcu, kroz implementaciju projekta unapređenja sistema daljinskog grejanja. Ona je istakla da je zahvaljujući dobroj saradnji između dve institucije uspešno sproveden tender za projekat zamene 50 godina starih kolova u toplani „Energetika“, koja će već tokom sledeće grejne sezone preći na ekološki prihvatljiviji energent.
-To znači bolji kvalitet vazduha za građane Kragujevca, naročito ako uzmemo u obzir da će u drugoj fazi projekta biti sanirana i deponija pepela – rekla je Vujović.
Ministarka je sa direktorkom za infrastrukturu za region Evrope Suzan Goranson i regionalnim direktorom EBRD za zapadni Balkan Mateom Kolanđelijem razgovarala i o projektu upravljanja čvrstim otpadom, koji podrazumeva izgradnju regionalnih i reciklažnih centara u osam regiona, a biće finansiran iz kreditne linije Evropske banke za obnovu i razvoj.
-Ovi projekti, koje ćemo realizovati uz podršku EBRD i Francuske agencije za razvoj (AFD), od izuzetne su važnosti za Srbiju, jer njima rešavamo problem upravljanja otpadom za više od 50 lokalnih samouprava. Važno je da do kraja godine potpišemo ugovore o finansiranju prve faze projekta, koja podrazumeva izgradnju regionalnih centara Kolubara – Kalenić, Duboko-Užice, Sombor i Nova Varoš. Sigurna sam da ćemo i na ovim projektima odlično sarađivati, kao i na realizaciji projekta u Kragujevcu i da ćemo već početkom sledeće godine započeti izgradnju prvog regionalnog centra – navela je Vujović.
Sastanku sa delegacijom EBRD prisustvovali su državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Tanasković i pomoćnik ministarke Filip Abramović.