Vesti
Dujanović: Proširićemo teritoriju pod zaštitom u Pčinjskom okrugu
– Ministarstvo zaštite životne sredine prihvatilo je inicijativu da se bolje zaštite prirodna dobra, tako što će se proširiti područje pod zaštitom „Dolina Pčinje“ koje se nalazi na teritoriji Trgovišta i Bujanovca. Prihvaćena je i inicijativa da se uspostavi novo zaštićeno područje na teritoriji Trgovišta „Vražiji kamen – Prosečnik“, čiji će upravljač takođe biti Eparhija Vranjska. Očekujem da će proširenje teritorije pod zaštitom doprineti tome da se prirodna dobra Srbije na najbolji način sačuvaju za buduće generacije – rekao je Dujanović.
Prema rečima državnog sekretara, uredbe kojima će se proširiti teritorija pod zaštitom u Pčinjskom okrugu, uskoro će se naći na javnoj raspravi. On je pozvao sve zainteresovane da se uključe, jer je očuvanje prirode na najbolji način zajednički cilj svih građana.
Na sastanku državnog sekretara Dujanovića i vladike Pahomija, bilo je reči i o potencijalnim projektima kako bi se nove zaštićene zone kvalitetnije uredile. Sastanku je prisustvovala i v.d. direktora Zavoda za zaštitu prirode Marina Šibalić, kao i narodni poslanik iz Bujanovca Nenad Mitrović.
POZIV ZA UČEŠĆE NA DRUGOJ VIDEO KONFERENCIJI U OKVIRU JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM
Zbog velikog interesovanja javnosti, Ministarstvo će i u petak, 05. novembra 2021. godine, od 11 do 13 časova, održati video konferenciju o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom.
Video konferenciji se može pristupiti putem linka:
https://ekologija.webex.com/ekologija/j.php?MTID=m36c2ffb1106221fdf0cdd21f680bdbe7
Meeting number: 2374 875 1809
Password: bPpfAncC623
Dujanović: Velika ulaganja u zelene projekte u Priboju
– Zahvaljujući ministarki Ireni Vujović, koja je prepoznala probleme ovog kraja i nastoji da pomogne, resorno ministarstvo je u Priboj uložilo najveća sredstva do sada, oko 55 miliona dinara. Cilj nam je da, ne samo Priboj, već i susedne opštine, sprovedu projekte, reše višedecenijske ekološke probleme i unaprede kvalitet života svojih građana. Predsednik opštine Lazar Rvović se zaista trudi da obezbedi što više zelenih projekata za svoju opštinu i to je za svaku pohvalu – rekao je Dujanović.
On je dodao da Ministarstvo sprovodi niz važnih projekata u saradnji sa ovom lokalnom samoupravom.
– Ministarstvo je sufinansiralo zamenu individualnih ložišta u Priboju, kako bi domaćinstva koja se greju na ugalj prešla na pelet. Sufinansiramo i važan projekat zaštite neuređenog zemljišta u zoni ušća reke Uvac u reku Lim, kao i postavljanje zaštitne brane na reci Lim kako nam se više ne bi ponavljale nemile slike plutajuće deponije kod Potpećkog jezera. Odvojili smo sredstva i za uklanjanje devet divljih deponija u gradskim i prigradskim naseljima. Pored svih projekata na kojima radimo, Priboju je ove godine Ministarstvo dalo na korišćenje i nove kante i kontejnere – rekao je Dujanović.
Državni sekretar je čestitao rukovodstvu i građanima Priboja i na novoj toplani na biomasu, jer to je izuzetno važno za kvalitet vazduha u ovoj opštini.
Ministarki Ireni Vujović dodeljena Plaketa opštine Nova Varoš
Dujanović je građanima Nove Varoši čestitao Dan opštine i zahvalio na uručenom priznanju.
-Ministarka je prepoznala probleme ovog kraja i ove godine su opredeljena sredstva za brojne projekte, ne samo u Novoj Varoši, već i u susednim opštinima. Jedan od najznačajnih svakako je izgradnja transfer stanice Banjica na kojoj će se selektovati otpad iz Nove Varoši i susedne tri opštine i dalje će se odvoziti na regionalnu deponiju u Užicu – rekao je Dujanović.
Državni sekretar je dodao da su važni projekti i plutajuće barijere na Limu, kako se više ne bi ponovile slike od prethodne zime, kada je Potpećko jezero bilo zatrpano velikom količinom plivajućeg otpada.
-Zahvaljujući dobroj saradnji sa lokalnom samoupravom, ministarstvo iz kojeg dolazim podržalo je i projekat zaštite zemljišta i uređenje staze na Zlataru, sanaciju više divljih deponija na teritoriji Nove Varoši, a obezbedili smo i nove kante i kontejnere za ovu opštinu. Očekujem i u budućnosti još bolju saradnju i pozivam predsednika i opštinsko rukovodstvo da i sledeće godine prate konkurse ministarstva i pripremaju projekte, kako bismo zajedničkim snagama još više unapredili ekološku sliku ove opštine –istakao je Dujanović.
Predstavljen prvi nacrt Programa za zaštitu vazduha
Tri javne konsultacije održane su do sada u okviru projekta IPA 2014 „Razvoj okvira za usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnih pitanja“.
Pomoćnica ministarke zaštite životne sredine Aleksandra Imširagić Đurić istakla je da se javne konsultacije obavljaju u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i sa Zakonom o planskom sistemu.
– Ministarstvo sprovodi konsultacije sa svim zainteresovanim stranama od početka ovog procesa, uključujući druge državne organe, relevantna udruženja civilnog društva, stručnu javnost. U ovoj završnoj fazi potrebno je da nastavimo da radimo istim tempom i da aktivno damo ključni pečat u završnim koracima koji nas očekuju u novembru – rekla je Imširagić Đurić.
Cilj dokumenta je da definiše ciljeve za bolji kvalitet vazduha vazduha i mere za njihovo postizanje, kao i da pruži osnovu za dalji razvoj i usvajanje podzakonskih akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite vazduha.
Prva konferencija na temu pripreme nacrta Programa održana je u aprilu ove godine i dala je preliminarne nalaze sa projekcijama za dva scenarija, dok je konferencija u septembru predstavila rezultate i projekcije svih scenarija koji nude opcije za rešavanje preostalih žarišta sa problemima kvaliteta vazduha, zajedno sa procenom ulaganja i analizom isplativosti.
Projektni menadžer zadužen za pitanja zaštite životne sredine i klimatske promene iz Delegacije EU u Srbiji Antoan Avinjon, napomenuo je da je zagađenje vazduha ozbiljan problem u Evropi i svetu, ali politike vezane za bolju životnu sredinu i čisti vazduh funkcionišu, jer je u nekoliko proteklih decenija u Evropi kvalitet vazduha poboljšan.
Imširagić Đurić je naglasila da je javnost pozvana da se uključi u diskusiju o Nacrtu, koji će se nakon konsultacija ponovno dopuniti i doraditi. Nacrt, je dostupan na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i na stranici samog projekta, a u roku od 15 dana po završetku javnih konsultacija biće objavljen i izveštaj.
Predlozi i preporuke učesnika na nacrt Programa za zaštitu vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom, kao i dodatna pitanja šalju se na PZV-sugestije@eas3.rs.
Nakon dopune Nacrta predlozima zainteresovane javnosti, u planu je organizovanje javne rasprave.
Vujović: Podrška reciklažnoj industriji važna za cirkularnu ekonomiju
– Danas smo se uverili da se električni i elektronski otpad na ovom mestu tretira po svetskim standardima. To je veoma važno, jer ovakav otpad ne sme da se odlaže na deponijama. Ovde se prerađuju otpadna ulja, freon koji izaziva efekat “staklene bašte” i neophodno ga je zbrinuti na najbolji način. Ovde se nalaze i stari televizori, frižideri, šporeti, koji moraju adekvatno da se tretiraju. Posebno me raduje što je E-Reciklaža u prethodnom periodu otvorila još 40 zelenih radnih mesta. Vlada Srbije i Ministarstvo koje vodim prepoznali su značaj reciklaže posebnih tokova otpada i zato već nekoliko godina unazad obezbeđujemo podsticaje za reciklere – rekla je Vujović koja je obišla kompaniju zajedno sa gradonačelnicom Niša Draganom Sotirovski.
Procene su, kaže Vujović, da se u Srbiji godišnje reciklira više od 100.000 tona otpada, a namera države je da i u narednom periodu podstiče ovu granu privrede. Ona je dodala da je država u ovoj godini odvojila pet milijardi dinara za reciklažu posebnih tokova otpada.
– Ove godine smo ušli u ritam kada je reč o podsticajima, jer su se do sada u tekućoj godini isplaćivala sredstva za prethodnu. Izmirili sva zaostala dugovanja prema reciklerima i isplatićemo uskoro subvencije za prvih devet meseci ove godine. Za nas je ova delatnost važna, jer nam je cilj postepeni prelazak na model cirkularne ekonomije, kako bi kroz proces reciklaže od otpada nastajali novi proizvodi, nova vrednost i nova zelena radna mesta – rekla je Vujović.
Ministarka je podsetila da je Srbija jedna od retkih zemalja Zapadnog Balkana koja ima Mapu puta za cirkularnu ekonomiju, a trenutno je u izradi i Program cirkularne ekonomije sa pratećim akcionim planom za period od tri godine. Prema njenim rečima, planirano je da Program bude na javnoj raspravi do kraja godine, a nakon toga usvojen u prvom kvartalu 2022.
POZIV ZA UČEŠĆE NA VIDEO KONFERENCIJI U OKVIRU JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM
Video konferencija o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom, održaće se 4. novembra 2021. godine, sa početkom u 11 časova.
Video konferenciji se može pristupiti putem linka:
Join from the meeting link
https://ekologija.webex.com/ekologija/j.php?MTID=m32aaa818a8a98facb1bfc0e53a1639b4
Join by meeting number
Meeting number (access code): 2378 411 4750
Meeting password: p6hP3cNKP47
Vujović u Nišu: Država odlučna da reši pitanje istorijskog otpada
-Problem istorijskog otpada prisutan je u Srbiji gotovo 20 godina, jer je taj otpad nastao mahom 2000-tih godina u fabrikama koje su bile predmet privatizacije ili u stečaju. Ukoliko je bio ambalažiran, ta ambalaža je vremenom korodirala i propala. S obzirom da se radi o pretežno opasnom otpadu, koji utiče na zagađenje vode, vazduha i zemljišta, država je odlučna da taj otpad zbrine sa svih lokacija. Mi danas čistimo kompletne lokacije do nultog stanja, jer se u prethodnom periodu uklanjala po jedna vrsta otpada. Iz kompleksa EI Niš će biti uklonjeno i zbrinuto 450 tona opasnog istorijskog otpada tokom novembra meseca – rekla je Vujović, koja je ovo preduzeće obišla zajedno sa gradonačelnicom Niša Draganom Sotirovski.
Ministarka je dodala, da pored zbrinjavanja istorijskog otpada iz EI Niš, resorno ministarstvo sprovodi i druge projekte u Nišu koji su važni za bolji kvalitet vazduha u tom gradu.
-Sufinanasiramo projekat pošumljavanja čija se realizacija očekuje u narednim danima, kao i projekat smanjenja zagađenja koje potiče od individualnih ložišta, koja su veliki zagađivači. U toku je konkurs za subvencije domaćinstvima za zamenu kotlarnica i molim, pre svega, građane Niša da iskoriste tu priliku. Podsticaje ćemo obezbediti i sledeće godine, kako bismo pomogli da što više domaćinstava pređe na ekološki prihvatljivije energente – rekla je Vujović.
Vujović: U Beogradu od sutra kreću zajedničke kontrole republičkih i gradskih inspektora
– Na zahtev Ministarstva koje vodim, inspektori za zaštitu životne sredine Grada Beograda od sutra kreću u vanrednu kontrolu na teritoriji prestonice, a u toj akciji će ih podržati republički inspektori. Nadzor će se raditi u gradskim toplanama i ustanovama koje imaju sopstvene kotlarnice, a za koje je nadležna lokalna samouprava. Cilj nam je da zajedničkim angažovanjem pojačamo kontrolu i osiguramo poštovanje Zakona o zaštiti vazduha. Republički inspektori zaštite životne sredine su u proteklih mesec dana obavili oko 20 kontrola u privrednim subjektima i ustanovama, a dobra vest je da uglavnom nisu utvrđene veće nepravilnosti – rekla je Vujović.
Ministarka je podsetila da su početkom godine usvojene izmene i dopune Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh, kojom su prvi put obuhvaćeni objekti čija delatnost ima uticaj na aerozagađenje.
– Budući da se ranije veliki broj pritužbi građana odnosio na mala postrojenja koja su izvor zagađenja, novom uredbom je kontrola tih objekata u nadležnosti inspekcije za zaštitu životne sredine. Obuhvaćena su i postrojenja za direktno grejanje, sušenje ili drugi način obrade predmeta i materijala, poput peći za ponovno zagrevanje ili za termičku obradu. U narednom periodu nas očekuju pojačane kontrole, kako bismo i na taj način doprineli da se unapredi kvalitet vazduha – rekla je Vujović.
Vujović sa ambasadorkom Švedske o Zelenoj agendi i saradnji u oblasti zaštite životne sredine
Vujović je istakla izuzetnu saradnju sa Švedskom u prethodnom periodu na projektima koji su važni u procesu pristupanja Srbije EU i ispunjavanju kriterijuma iz Poglavlja 27.
-Švedska je važan partner Srbiji u procesu pregovaranja sa EU i realizaciji infrastrukturnih projekta, na čemu smo vam veoma zahvalni. Intenzivno radimo na usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa regulativom EU, ali i na kapitalnim zelenim projektima. U skladu sa prioritetima koje smo postavili, a koji se odnose na smanjenje aerozagađenja, rešavanje pitanja upravljanja čvrstim otpadom i izgradnju infrastrukture za preradu otpadnih voda, značajna nam je vaša podrška, ali i iskustvo. Želim da nastavimo uspešnu saradnju i u narednom periodu – rekla je Vujović.
Ministarka Vujović je ambasadorku Švedske upoznala sa zelenim projektima koji su pokrenuti i sprovedeni u prethodnih godinu dana, koliko je na čelu resornog ministarstva, naglasivši značaj ENVAP i EISP projekata koje finansira Kraljevina Švedska.
Vujović: Modernizacijom toplane i sanacijom pepelišta rešavamo problem aerozagađenja u Kragujevcu
Vujović je radove obišla sa predsednicom Vlade Anom Brnabić, gradonačelnikom Kragujevca Nikolom Dašićem i direktorom EBRD za Zapadni Balkan Mateom Kolađelijem.
– Projekat čija je realizacija upravo krenula vredan je 18 miliona evra i jedan je od najbrže sprovedenih projekata, na kojima u okviru Ministarstva koje vodim, radimo sa EBRD. Samo u jednoj kalendarskoj godini, obezbedili smo finansiranje, sproveli sve zakonske procedure i započeli radove, što je za svaku pohvalu. Želim da istaknem veoma dobru saradnju sa EBRD i da se zahvalim gospodinu Mateu i njegovom timu što su razumeli koliko su ovi ekološki projekti za nas važni– rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, Kragujevac decenijama ima problem aerozagađenja, i sada će preći na ekološki prihvatljiviji energent, a rešava se i deponija pepela.
– Na deponiji se nalazi oko 40.000 tona pepela koji leti po gradu i stvara dodatno aerozagađenje, na šta su nam i građani ukazivali, i to je problem koji moramo dodatno da rešavamo. Konsultanti EBRD intenzivno rade na studiji kako bi našli najbolje rešenje za reciklažu pepela, kako bi od pepela i šljake, poštujući principe cirkularne ekonomije u skladu sa Zelenom agendom, dobili drugu upotrebnu vrednost. Trenutno je najizvesnije njihovo korišćenje u građevini za izgradnju puteva – rekla je Vujović.
Ministarstvo, kako je dodala, sprovodi i druge ekološke projekte u Kragujevcu, a sredstva su odvojena i za zamenu kotla u Osnovnoj školi „Natalija Nedeljković“. U planu za sledeću godinu je, kaže Vujović, podrška građanima kroz subvencije da i domaćinstva pređu na ekološki prihvatljivije energente.
– Pitanje zaštite životne sredine je pitanje oko kojeg se često sukobljavaju mišljenja i tražimo krivca, a naročito nas sada okrivljuju oni iz prethodne vlasti koji su mogli nešto da urade a nikada nisu. Želim da poručim da je ovo pitanje oko kojeg treba svi treba da se ujedinimo, jer je svaki projekat koji radimo od izuzetnog značaja za život svakoga od nas i budućih generacija. Zato se nadam još boljoj saradnji sa EBRD, sa kojom nas čekaju veoma značajni projekti – izgradnja osam regionalnih reciklažnih centara, na kojima sam zahvalna u ime svih građana i lokalnih samouprava koje će njima biti obuhvaćene. Želim da zahvalim i premijerki Brnabić na izuzetnoj podršci i na tome što svojim prisustvom pokazuje da je zaštita životne sredine na listi prioriteta Vlade Srbije. Ministarstvo koje vodim će nastaviti da sprovodi ekološke projekte, koje niko pre nas decenijama unazad nije sprovodio, za dobrobit svih građana – poručila je Vujović.
Počeo sa radom novi sajt Pregovaračke grupe 27
Proteklih godina se pokazalo da je internet stranica važan alat za informisanje o aktivnostima članova Pregovaračke grupe 27. Pored toga, na ovoj stranici su dostupne i vesti o tekućem razvoju strateškog i pravnog okvira Evropske unije, izveštaji sa ocenom implementacije direktiva, informacije o važnim sastancima.
Budući da je veb sajt Pregovaračke grupe 27 tek aktiviran, preporuke za unapređenje rada moguće je poslati na mejl adresu eu.integracije@ekologija.gov.rs.
Sajt je kreiran kao podrška pregovaračkom Poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promene, kroz Projekat Envap.
Održan prvi sastanak Dijaloga o nacionalnoj politici za industrijsku bezbednost
Dijalog je pokrenut zahvaljujući finansijskoj podršci Francuske, a u saradnji sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i podršku UNECE.
Na prvom sastanku je dogovoreno formiranje Nadzornog odbora DNP-a u čijem će sastavu, u ovoj fazi, biti predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Republička direkcija za vode, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstva rudarstva i energetike. Faza implementacije DNP procesa započeće 2022. godine, kada je planirano da se održi prvi sastanak Nadzornog odbora.
– Dijalog će biti sredstvo kojim će se identifikovati i popuniti praznine u postojećem zakonodavstvu, a biće i osnova za postizanje dogovora o sprovođenju potrebnih mera, obezbeđujući koordinisano uključivanje svih nadležnih organa. Ovaj proces će omogućiti sinergiju sa drugim multilateralnim međunarodnim ugovorima iz oblasti životne sredine, kao i sa propisima EU, naročito Seveso III direktivom – istakla je pomoćnica ministarke Aleksandra Imširagić Đurić.
Prema njenim rečima, DNP će doprineti i primeni Agende za održivi razvoj 2030, kao i Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa i omogućiće napredak međuinstitucionalne saradnje.
Predsedavajuća Konvencije, Toril Tandberg (Torill Tandberg) ohrabrila je Srbiju da na najbolji način iskoristi ovaj proces za dalji napredak ka punoj primeni Konvencije na nacionalnom i prekograničnom nivou, nadovezujući se na kontinuirani napredak koji je ostvaren od kada je Srbija postala Strana Konvencije 2009. godine.
– Verujem da će Srbija na najbolji način iskoristiti podršku da u potpunosti identifikuje i upravlja rizicima od tehnoloških katastrofa u sektoru industrije – rekla je Meri Kler Lenri (Marie-Claire Lhenry), koja vodi evropske i međunarodne poslove Unije za prevenciju rizika francuskog Ministarstva za ekološku tranziciju.
Uskoro će, sledeći primer Srbije, biti pokrenut Dijalog o industrijskoj bezbednosti u Centralnoj Aziji, a pokrenuće ga Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, Tadžikistan i Turkmenistan, nakon pregleda svog nacionalnog zakonodavstva o industrijskoj bezbednosti i srodnih oblasti politike, uz podršku UNECE i Ruske Federacije.
Održan 10. seminar posvećen zaštiti prirode
Deseti po redu seminar za upravljače zaštićenih područja organizovalo je na Tari Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa JP „Nacionalni park Taraˮ, od 25. do 26. oktobra 2021. godine.
Govoreći o tome šta je Ministarstvo uradilo u ovoj godini kako bi se omogućila bolja zaštita prirodnih dobara, Dujanović je istakao da je usvojen novi Zakon o zaštiti prirode, čime je napravljen veliki korak za ovu oblast.
– Zakonom smo omogućili da se poveća površina pod zaštitom na više od 8 odsto teritorije Srbije do kraja godine. Uspostavljena je ekološka mreža Natura 2000, čime smo ispunili jednu od naših obaveza prema EU. Zabranili smo izgradnju hidroelektrana u zaštićenim područjima i time smo direktno obezbedili očuvanje prirodnih vrednosti. Uveli smo načelo predostrožnosti i sada država može odmah da reaguje u slučajevima kada postoji neposredna opasnost za prirodu, čak iako u tom trenutku nema dovoljno naučnih podataka – rekao je Dujanović.
Državni sekretar je dodao i da će za lokalne samouprave na čijim teritorijama se nalaze zaštićena područja biti obezbeđeni podsticaji iz budžeta.
– Time ćemo omogućiti finansiranje infrastrukturnih projekata, kanalizacione mreže, puteva, ali i druge projekte koji će doprineti kvalitetnijem radu zaštićenih područja. Predvideli smo formiranje Saveta korisnika zaštićenog područja, u čijem radu će učestvovati lokalno stanovništvo, organizacije civilnog društva i drugi. I time smo napravili veliki korak, jer je cilj ovog akta, a i obaveza svakoga od nas, da na najbolji način brinemo o prirodi i sačuvamo je za buduće naraštaje – rekao je Dujanović.
Od oko 150 učesnika, pored predstavnika Ministarstva, učestvovali su i predstavnici Zavoda za zaštitu prirode, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, kao i upravljači 92 zaštićena područja.
Vujović u Lazarevcu: Zelenim investicijama podižemo standarde životne sredine
Na teritoriji Lazarevca gradi se nedostajuća kanalizaciona mreža na dve lokacije, što je preduslov za izgradnju dva postrojenja za preradu otpadnih voda. To je deo velikog projekta „Čista Srbija“, koji realizuje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u saradnji sa kineskom kompanijom CRBC.
-Danas su u Lazarevcu istovremeno otvorena dva gradilišta. Počinje izgradnja više od 70 kilometara kanalizacione mreže, a zatim će se graditi i dva prečistača. Ovaj projekat će u velikoj meri unaprediti kvalitet života građana Lazarevca, a time ujedno započinjemo veliki investicioni ciklus. Plan je da u narednih pet godina izgradimo oko 90 modernih prečistača sa pratećom infrastrukturom. Ovi su važni projekti koji će promeniti ekološku sliku Srbije i potvrda naše posvećenosti ispunjavanju ciljeva Zelene agende – rekla je Vujović.
Ministarka je navela da znatan broj zelenih kapitalnih projekata, poput ovog u Lazarevcu, realizuje Ministarstvo građevinarstva sa kineskim partnerima. Ona je dodala da ministarstvo na čijem je čelu zajedno sa Vladinom Kancelarijom za javna ulaganja, pregleda projekte za izgradnju fabrika za preradu otpadnih voda i kanalizacione mreže u 26 lokalnih samouprava, koji će biti finansirani iz kreditne linije Razvojne banke Saveta Evrope.
-Pregledamo dokumentaciju jer su neki projekti bili predimenzionirani i odnosu na potrebe lokalne samouprave. Ubrzano se radi i očekujem da ćemo uskoro moći da krenemo sa tenderisanjem za izgradnju prvih postrojenja. Želim da zahvalim i kolegi Momiroviću na trudu da se zeleni projekti koji su potrebni Srbiji što pre otpočnu i realizuju. Zelene investicije su najbolji pokazatelj koliko smo ozbiljni u nameri da zarad budućih generacija podižemo standarde zaštite životne sredine i unapredimo stanje u ovoj oblasti. To je politika predsednika Vučića i Vlade Srbije i nastavićemo da ulažemo i da se borimo za što kvalitetniji život naših građana – rekla Vujović.
Vujović: Država intenzivno radi na rešavanju problema aerozagađenja
Vujović je u izjavi za Tanjug rekla da je pitanje zagađenosti vazduha u našoj zemlji trenutno prioritet resornog ministarstva i da se preduzimaju sve potrebne mere kako bi se emitovanje štetnih gasova svelo na minimum.
-Postoji više gradova u kojima je zabeleženo prekomerno zagađenje od kada je počela grejna sezona i ti podaci su potpuno transparentni. Po prvi prvi put država intenzivno radi na rešavanju problema aerozagađenja. Ove godine smo raspisali konkurse i ministarstvo učestvuje u zameni kotlarnica u javnim objektima i individualnih ložišta u domaćinstvima u Srbiji – rekla je Vujović.
Ona je navela da će uskoro biti rekonstruisane kotlarnice u Valjevu, Novom Pazaru, Kosjeriću, Kragujevcu, Smederevu i drugim lokalnim samoupravama.
-Zamolila bih sve lokalne samouprave da finansijska sredstva usmere u subvencije građanima za individualna ložišta, kako bi se zajedničkim snagama rešio višedecenijski problem zagađenosti vazduha – istakla je Vujović.
Ministarka je dodala da Ministarstvo intenzivno radi i na „Programu zaštite vazduha sa akcionim planom“, koji će pomoći u planiranju aktivnosti i mera do 2030. godine za unapređenje kvaliteta vazduha.
Kao jedan od velikih zagađivača, kaže ministarka, ovih dana se pominje toplana u Zemunu na koju su se građani najviše žalili.
-Inspekcija grada Beograda je na terenu i podršku im daje republički inspektor iz Ministarstva zaštite životne sredine. Prema poslednjim podacima kotao toplane u Zemunu, koji je bio sporan, isključen je iz funkcije i sada se prelazi na drugi kotao – rekla je Vujović.
Ministarka je poručila građanima da budu strpljivi jer se, kako kaže, višedecenijski problemi ne mogu rešiti u jednom danu. Ona je najavila da će u zemunskoj toplani sledeće grejne sezone biti kompletno promenjena kotlarnica.
-Ministarstvo je upućeno u sve što se događa na terenu i neprestano se prati razvoj situacije sa aerozagađenjem u Srbiji, kako bi se preduzele sve potrebne mere za očuvanje zdrave životne sredine – navela je Vujović.
Ministarka Irena Vujović počasna građanka Trstenika
Priznanje je dodeljeno u sklopu svečanosti povodom obeležavanja Dana oslobođenja Trstenika i Dana opštine. Ministarka Vujović je zahvalila predsednici opštine Mileni Turk i svim građanima, ističući da je velika čast biti počasna građanka opštine divnih ljudi i vrednih domaćina.
– Ponosna sam što je, nakon svih uspeha na ekonomskom planu koje smo prethodnih godina postigli, pored fabrika i novih radnih mesta, novih puteva, pruga, škola, vrtića i zdravstvenih objekata, sada izgradnja zelene infrastrukture visoko na lestivici prioriteta. Vlada Srbije i Ministarstvo koje vodim ulažu značajna sredstva u zelene projekte u Trsteniku. Uložili smo u sanaciju i rekultivaciju deponije u Osaonici, ali i u druge projekte koji će doprineti lepšem i kvalitetnijem životu u ovoj opštini. Raduje me što u opštinskom rukovodstvu imamo pouzdane partnere i što zajedno rešavamo probleme kojima se niko pre nas nije bavio – rekla je Vujović.
Vujović je poručila da će Ministarstvo nastaviti da sprovodi zelene projekte koji će građanima omogućiti zdraviju životnu sredinu kakvu i zaslužuju.
– Naši preci su se borili za slobodu u kojoj danas živimo, a naš zadatak je da budućim naraštajima obezbedimo čistiju budućnost. Brigom o svojoj okolini pokazujemo ljubav prema svojoj zemlji, a ulaganje u tu oblast naš je zalog za budućnost. Zato ću se truditi da poverenje koje ste mi ovim priznanjem ukazali, opravdam predanim radom i rezultatima, a sigurna sam da zajedno možemo da uradimo velike i značajne stvari za dobrobit građana Trstenika – poručila je Vujović.
Vujović obišla početak radova na sanaciji deponije u Trsteniku
-U ovoj fazi će biti sanirano dve trećine tela deponije, dok će na preostalom deponijskom prostoru biti urađena sanitarna kaseta kako bi se otpad propisno odlagao, dok se ne steknu uslovi da se Trstenik priključi regionalnoj deponiji u Kraljevu. Za ovu namenu iz budžeta Ministarstva ove godine smo izdvojili 66 miliona dinara – rekla je Vujović.
Ministarka je dodala da će se izgradnjom modernog Centra za upravljanje otpadom u Kraljevu, u koji će se odvoziti otpad sa teritorije nekoliko lokalnih samouprava, uključujući i Trstenik, deponija u Osaonici moći u potpunosti da se zatvori.
-Sanacija gradskih nesanitarnih deponija, uklanjanje divljih deponija i istorijskog otpada, jedan je od glavnih zadataka. Mi danas radimo ono što niko pre nas 30 i više godina nije radio i već možemo da vidimo prve rezultate. Tokom ove godine rešili smo problem deponije Stanjevine u Prijepolju koja je sanirana i rekultivisana, saniramo deponiju Prelići u Čačku, a pored Trstenika, odvojena su sredstva i za nesanitarne deponije u Bečeju i Bogatiću. Krajnji cilj je da se kroz izgradnju zelene infrastrukture, regionalnih i reciklažnih centara, na čemu uveliko radimo, otpad u Srbiji tretira po najvišim standardima – rekla je Vujović.
Prema njenim rečima, izuzetno je važno da se u svakoj lokalnoj samoupravi u Srbiji realizuju zeleni projekti, a pohvalno je, kako dodaje, što mnoge i same odvajaju sredstva za zelene projekte.
– Pozivam lokalne samouprave da nastave da prate konkurse i više koriste podršku Ministarstva. Opština Trstenik je ove godine dobila sredstva na javnom konkursu za projekat pošumljavanja, a rezultat toga je hiljadu novih sadnica na teritoriji opštine. Čestitam predsednici Mileni Turk i njenom timu što su kandidovali kvalitetne projekte čija realizacija doprinosi kvalitetnijem životu građana – rekla je Vujović.
Povodom Dana opštine Trstenik, ministarka Vujović je zajedno sa predsednicom opštine posadila i nove sadnice u parku ispred zgrade opštine.
Vujović u Trsteniku: Naš prioritet je da očistimo istorijski otpad do nultog stanja
– PPT – TMO je prioritet među Petoletkinim jedinicama, jer se na ovoj lokaciji nalazi najveća količina istorijskog otpada. Takav otpad je ozbiljna pretnja životnoj sredini i zdravlju građana, a za razliku od ranijeg perioda kada se uklanjao samo parcijalno, mi danas čistimo kompletne lokacije do nultog stanja – rekla je Vujović, nakon obilaska fabrike sa predsednicom opštine Trstenik Milenom Turk.
Istorijski otpad je opasan industrijski otpad koji je nastao u preduzećima u stečaju ili restrukturiranju, mahom tokom 2000-tih godina.
Vujović je naglasila da je, u okviru kompleksa „Prve Petoletke“, u planu uklanjanje istorijskog otpada i iz drugih jedinca, poput PPT – Kočna tehnika, Cilindri, Hidraulika i Zaptivke.
– Nastavićemo uz nadzor inspekcije da čistimo lokacije širom Srbije i time ćemo zatvoriti poglavlje nebrige o opasnom istorijskom otpadu. Ovo je važan posao za budućnost, a država je po prvi put odlučna da ukloni sav taj otpad do nultog stanja, što je i jedan od prioriteta ministarstva koje vodim – poručila je Vujović.
Vujović: Kontruktivni razgovori sa MMF-om o zelenim projektima
Tokom konstruktivnog razgovora, Vujović je navela da su sprovedene brojne aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta vazduha, a započeta je i realizacija kapitalnih projekata kako bi se u Srbiji uspostavio efikasan sistem za upravljanje čvrstim otpadom, i tretman otpadnih voda.
– Značajno je i što je Srbija po prvi put emitovala zelenu evroobveznicu, kojom je obezbeđeno milijardu evra. Ta sredstva će se koristiti isključivo za finansiranje predloženih zelenih projekata i podršku planu za zeleni rast – rekla je Vujović u razgovoru putem video-linka.
Vujović je Misiji MMF-a predstavila i šta je urađeno kada je reč o regulativi. Srbija je jedna od prvih zemalja Zapadnog Balkana koja je usvojila Zakon o klimatskim promenama, a trenutno se radi na izradi niza planskih dokumenata predviđenih ovim aktom. Usvojene su izmene Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini a u pripremi su i drugi zakoni u kojima će biti transponovane evropske Direktive.
Razgovori sa Misijom MMF-a u Srbiji započeti su 11. oktobra, u okviru novog savetodavnog aranžmana „Instrument za koordinaciju politika“ koji se sprovodi od juna 2021. godine.