Vesti

Vujović: Novi zakon za bolju zaštitu prirode

Vujović je istakla da ovaj propis omogućava efikasniju reakciju države kako bi se zaštitila priroda kroz uvođenje načela predostrožnosti, ali i kroz akt o uslovima zaštite prirode.

– Načelo predostrožnosti omogućava da se odmah reaguje u slučajevima kada postoji neposredna opasnost za prirodu, čak iako u tom trenutku nema dovoljno naučnih podataka. Zakonom je predviđeno da ministarstvo ili nadležni pokrajinski organ, preuzmu obavezu izdavanja akta o uslovima zaštite prirode, kako bi imali mogućnost boljeg uvida i blagovremenog reagovanja za sve aktivnosti u zaštićenim područjima prve i druge kategorije – rekla  je Vujović.

Prema njenim rečima, novim zakonskim rešenjem omogućava se povećanje površine pod zaštitom. Zakonom je predviđeno, kako dodaje, i formiranje Saveta korisnika zaštićenog područja, u čijem radu će učestvovati lokalno stanovništvo i ostali korisnici zaštićenog područja, uključujući i organizacije civilnog društva.

Jedan od razloga za izmene Zakona, kaže Vujović, odnosi se na zabranu izgradnje hidroelektrana u zaštićenim područjima, čime se direktno obezbeđuje dugoročno očuvanje prirodnih vrednosti zbog kojih je određeno područje i zaštićeno.

Vujović je navela da su novim zakonom preciznije definisane odredbe koje se odnose na postupak Ocene prihvatljivosti za ekološku mrežu i uspostavljanje ekološke mreže. Uspostavljanje ekološke mreže EU Natura 2000 u Srbiji, kako je rekla, jedan je od najvažnijih procesa u zaštiti prirode, a definiše se u skladu sa zahtevima evropske Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divljih životinjskih i biljnih vrsta i Direktive o očuvanju divljih ptica.

– Imajući u vidu usvojene izmene, koje su u skladu sa evropskom regulativom u ovoj oblasti, uverena sam da će ovaj zakon, unaprediti sistem zaštite prirode. Priroda je jedinstvena i zato je obaveza svih nas da na najbolji način o njoj brinemo i sačuvamo je za buduće naraštaje – poručila je Vujović.

 

14 jul, 2021

Vujović: Rešavamo problem aerozagađenja u Kragujevcu

Vujović je objasnila da su, usvajanjem Zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu za projekat daljinskog grejanja u Kragujevcu između Srbije i EBRD, raspoloživa sredstva za realizaciju ovog važnog projekta, koji će se sprovoditi u dve faze.
 
– Prva faza podrazumeva zamenu starih kotlova u kragujevačkoj toplani, čime će se u velikoj meri smanjiti zagađenje vazduha koji dolazi iz ovog izvora. U drugoj fazi projekta, rešićemo i prateći problem toplane, a to je deponija pepela na kojoj  se procenjuje da ima oko 40.000 tona pepela. Sada kada je ugovor o zajmu potvrđen u Skupštini Srbije, radovi će uskoro moći da počnu, a očekujem da prva faza, zamena kotlova, bude gotova do kraja godine – rekla je Vujović.
 
Prema njenim rečima, očekuje se da druga faza projekta, sanacija pepelišta, krene u prvom tromesečju naredne godine.
 
– Kad se završe radovi, emisija ugljen – dioksida smanjiće se za 66 odsto, azot – oksida za 89 odsto, dok će emisije PM čestica će biti eliminisane. Očekuje se da će se ostvariti i ušteda vode godišnje za 55 odsto. Najvažnije je što ćemo, realizacijom ovog projekta rešiti problem aerozagađenja u Kragujevcu, koji već 50 godina dolazi iz gradske toplane – rekla je ministarka Vujović.

 

14 jul, 2021

Vujović potpisala sporazum za unapređenje saradnje sa Fakultetom političkih nauka

–  Sporazum koji sam danas potpisala je od velike važnosti za obe institucije, jer će doprineti razvoju saradnje, posebno kada je reč o strateškom planiranju i razvoju javnih politika u oblasti zaštite životne sredine. Za Vladu Srbije i ministarstvo koje vodim, ekologija je jedan od glavnih prioriteta. U narednim godinama čekaju nas ogromna ulaganja u ovu oblast, kako bi ekološku sliku Srbije menjali na bolje. U tom velikom poslu, znači nam podrška akademske zajednice  – rekla je Vujović.

Vujovic2Prema njenim rečima, Ministarstvo zaštite životne sredine otvoreno je za sve konstruktivne predloge i saradnju koja za krajnji cilj ima zdraviju životnu sredinu i bolji kvalitet života građana. 

Vujović je rekla da je sporazum takođe osnov i za organizovanje stručne prakse za studente Fakulteta političkih nauka koji žele da steknu praktična znanja u državnoj upravi i ministarstvu koje vodi. Namenjena je pre svega mladima završnih godina osnovnih studija i master akademskih studija, smera Ekološka politika.

– Cilj nam je da podržimo što veći broj mladih sa fakultetskom diplomom u njihovom profesionalnom usavršavanju i da doprinesemo da teorijska znanja koja su stekli na fakultetu, primene i obogate kroz praktičan rad. Na takav način ih ujedno i motivišemo da po završetku studija ostanu u Srbiji i svojim veštinama doprinesu razvoju svoje zemlje – rekla je Vujović i pozvala studente da u narednom periodu prate pozive za praksu na FPN-u, da se prijave i pridruže ovoj inicijativi.

13 jul, 2021

SVETSKI DAN HLAĐENJA

Republika Srbija je ratifikacijom međunarodnih sporazuma iz oblasti zaštite ozonskog omotača preuzela određene obaveze, koje uspešno ispunjava kroz rad Nacionalne ozonske kancelarije (Grupa za zaštitu ozonskog omotača) u okviru Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača, Sektora za upravljanje životnom sredinom Ministarstva zaštite životne sredine, uz podršku implementacionih agencija UNIDO-a (Organizacija UN za industrijski razvoj) i UNEP-a (Program UN za životnu sredinu). Montrealski protokol se uspešno sprovodi u Republici Srbiji, kroz brojne projektne aktivnosti od kojih posebno treba istaći sertifikaciju servisera iz rashladnog sektora. Sertifikacija servisera se sprovodi u skladu sa Uredbom o sertifikaciji lica koja obavljaju određene delatnosti u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i određenim fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte („Službeni glasnik RS“, broj 24/16), a sistem je uspostavljen zahvaljujući podršci Multilateralnog fonda za implementaciju Montrealskog protokola i implementacione agencije UNIDO.

Bojana2Uprkos trenutnoj situaciji zbog pandemije COVID-19 i ove godine povodom obeležavanja Svetskog dana hlađenja, Nacinalna ozonska kancelarija u saradnji sa implementacionim agencijama UNIDO i UNEP, organizovala je dve radionice za servisere rashladnih i klima uređaja, uz poštovanje svih epidemioloških mera.

Pomoćnica ministra u Sektoru za upravljanje životnom sredinom, Aleksandra Imširagić Đurić, otvorila je radionicu, organizovanu 25. juna na temu „Zabrana upotrebe rashladnog fluida R-141b za ispiranje rashladnih sistema“ u cilju podsećanja na sve mere Montrealskog protokola koje se sprovode i u našoj zemlji i time daje doprinos zaštiti ozonskog omotača. Učesnici na ovoj radionici su prepoznati kao korisnici supstance koja oštećuje ozonski omotač R-141b i tom prilikom je ukazano na štetnost ove supstance, ali i na alternativne supstance koje su dozvoljene za upotrebu i nisu štetne za ozonski omotač i životnu sredinu.

Bojana3Druga radionica je održana  28. juna na temu „Zapaljivi i prirodni rashladni fluidi“. Na radionici su dati odgovori i pojašnjenja na pitanja i nedoumice servisera, a sve u cilju bezbednosti pri radu sa zapaljivim fluidima koji se u poslednje vreme sve više koriste.

Za oba skupa je pripremljen informativni materijal: brošure u vezi sa zapaljivim i prirodnim rashladnim fluidima, zabranom upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač za ispiranje, flajeri i snimljene prezentacije, koji je podeljen svim učesnicima. Zaključeno je da je potrebno radionice sa ovim temama ponoviti i u drugim gradovima kako bi se sa problemima i rešenjima upoznao što veći broj servisera.

12 jul, 2021

Vujović: U projekte zaštite zemljišta ulažemo 333 miliona dinara

Vujović je navela da će projekti biti sufinansirani u 43 grada i opštine, kojima su na javnom konkursu odobrena sredstva.

Vujovic2– Ovo je samo jedan u nizu konkursa za sufinansiranje ekoloških projekata širom Srbije koji smo raspisali ove godine i veliko je interesovanje gradova i opština. Ovom prilikom želim da ih pohvalim za kvalitetno pripremljene projekte čija će realizacija omogućiti bolji život građanima. Sredstva koja dodeljujemo namenjena su za sanaciju lokacija na kojima su nekada bile deponije, erozivnog zemljišta, odrona, klizišta. Cilj nam je da na mestu devastiranog zemljišta budu izgrađeni eko parkovi i zeleni prostori koje će građani moći da koriste – rekla je Vujović.

Vujovic3Ministarka je dodala da su svi projekti od izuzetnog značaja, jer direktno doprinose očuvanju prirode i zemljišta kao prirodnog resursa, ističući kao posebno važne projekte sanacije i rekultivacije zemljišta u blizini rečnih slivova.

Vujovic4-Plan je da svi projekti budu realizovani do 30. novembra, tako da ćemo rezultate videti već u ovoj godini u Boru, Zaječaru, Novom Pazaru, Osečini, Zrenjaninu, Smederevu i drugim gradovima i opštinama. Mi ćemo nastaviti istim tempom da ulažemo u projekte zaštite životne sredine radi očuvanja prirodnih resursa, jer na taj način podižemo i kvalitet života naših građana  – istakla je Vujović.

 

12 jul, 2021

Vujović u Ubu: U narednom periodu gradićemo regionalni sistem za upravljanje otpadom „Kalenić“

– Ovo je kapitalni projekat koji je od suštinskog značaja za očuvanje životne sredine i unapređenje kvaliteta života naših građana. Po završetku radova, otpad će se na „Kaleniću“ tretirati po najsavremenijim standardima. Ovakvim projektima sistemski rešavamo problem upravljanja čvrstim otpadom i stvaramo uslove za sanaciju i rekultivaciju nesanitarnih deponija – rekla je ministarka Vujović.

Vujovic UB

Ona je navela da su radovi planirani u dve faze. Prva podrazumeva izgradnju Regionalnog sistema za upravljanje otpadom „Kalenić“ na lokaciji Kalenić – Ub, odnosno izgradnja regionalne sanitarne deponije sa infrastrukturom – linije za separaciju otpada, saobraćajnice i dalekovoda. U toj fazi će biti obuhvaćeno 11 lokalnih samouprava – Valjevo, Obrenovac, Lazarevac, Ub, Barajevo, Vladimirci, Lajkovac, Mionica, Koceljeva, Osečina i Ljig.

Za drugu fazu, odnosno uspostavljanje regionalnog sistema upravljanja otpadom na teritoriji lokalnih samouprava koje će gravitirati ka Regionalnom centru, u toku je izrada potrebne planske i tehničke dokumentacije. U ovoj fazi, očekuje se da će se priključiti još četiri lokalne samouprave – Loznica, Ljubovija, Krupanj i Mali Zvornik, kroz izgradnju transfer stanice.

– Ovo je prvi od ukupno osam modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom koje ćemo graditi u narednom periodu. Za njihovu izgradnju obezbedili smo 100 miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj. Regionalni centri će obuhvatiti više od 50 gradova i opština u Srbiji. Gradićemo ih u fazama, a „Kolubara Kalenić“ je najspremniji projekat i zato će biti prvi koji ćemo realizovati“, rekla je Vujović.

12 jul, 2021

Vujović u Sremskoj Mitrovici i Irigu: Moderne čistilice olakšaće posao javno-komunalnim preduzećima

Vujović je ugovor o dodeli nove opreme potpisala sa gradonačelnicom Sremske Mitrovice Svetlanom Milovanović i predsednikom opštine Irig Tihomirom Stojakovićem.

Vujović u Sremskoj Mitrovici i Irigu: Moderne čistilice olakšaće posao javno-komunalnim preduzećima– Sremska Mitrovica i Irig dobili su po jednu novu čistilicu koja radi po najsavremenijim standardima, ne emituje buku, a budući da je pokreće elektropogon ne zagađuje okolinu i potpuno je ekološka. Ne samo što čisti javne površine, nego ih i dezinfikuje, a jednom urađena dezinfekcija traje četiri meseca. Značajno je i što će čistilica moći da se koristi i za manje površine poput dečijih igrališta – rekla je Vujović.

Ministarka je rekla da joj je drago što čistilice idu tamo gde su najpotrebnije, navodeći da je to ujedno jedan od primera podizanja svesti o značaju životne sredine.

Prema njenim rečima, u Sremskoj Mitrovici i Irigu ministarstvo realizuje i druge značajne projekte.

VujovićGovoreći o Irigu, Vujović je rekla da je ova opština dobila sredstva na konkursu ministarstva za smanjenje aerozagađenja, odnosno za zamenu kotlarnice u Domu zdravlja Vrdnik i za pošumljavanje. Ona je istakla da su Srbiji porebni moderni regionalni reciklažni centri, a izgradnja takvog centra planirana je i u Sremskoj Mitrovici.

VujovićVujović je pozvala lokalno rukovodstvo da prati konkurse ministarstva, da priprema i kandiduje projekte kako bi se zajedničkim snagama podizali ekološki standardi i unapredio kvalitet života građana.

10 jul, 2021

Ministarka Irena Vujović počasna građanka Prijepolja

Vujović je, zahvalivši na priznanju, rekla da danas sa ponosom može da se obeleži ovaj dan, jer je zajedničkim radom sanirana i rekultivisana deponija Stanjevine, čime je rešen višedecenijski problem, koji niko do sada nije uspeo da reši.

Ministarka Irena Vujović počasna građanka Prijepolja– Možemo da budemo ponosni što budućim generacijama u nasleđe ne ostavljamo smetlište, već ćemo im ostaviti zelenu oazu, čistije i lepše Prijepolje. Do kraja godine završićemo transfer stanicu „Banjica“, a zatim sledi izgradnja modernog regionalnog centra za upravljanje otpadom po najvišim standardima, kojim će pored Prijepolja, biti pokrivene i susedne opštine. Značajna sredstva u ovom regionu ulažemo i u projekte zaštite i očuvanja zemljišta kao prirodnog resursa. Lim ćemo očistiti od divljih deponija, a postavljanjem plutajućih brana, za koje smo već dodelili sredstva u tri opštine, zaštitićemo reku od otpada koji nažalost dolazi i iz susednih država. Pokazaćemo da smo odgovorniji, marljiviji i efikasniji od drugih i da nam je prioritet očuvanje životne sredine i bolji kvalitet života građana – poručila je Vujović.

Ministarka je istakla da velika ulaganja u ovaj kraj ne bi bila moguća da na čelu Srbije nije predsednik Aleksandar Vučić.

Ministarka Irena Vujović počasna građanka Prijepolja– Vođen idejom moderne, jake i uspešne Srbije, predsednik Vučić je sprovodio teške reforme, kako bi napravio ekonomski stabilnu državu koja krupnim koracima ide napred. Stvoreni su čvrsti temelji za sve što nas očekuje u narednom periodu. Pored novih fabrika i radnih mesta, novih puteva, pruga, škola i zdravstvenih objekata, u fokusu je i izgradnja zelene infrastrukture. Sve to zajedno predstavlja pravac budućeg razvoja naše zemlje. Mi smo prethodnih meseci u Prijepolju i okolini pokazali da udruženim snagama možemo da menjamo stanje na bolje. I zato ne treba da se plašimo izazova, već moramo da se borimo za napredak i radimo više i brže za bolju budućnost generacija koje dolaze – rekla je Vujović.

Ministarka je rukovodstvu opštine i građanima zahvalila na dodeljenom priznanju, naglasivši da je to velika čast, ali i odgovornost.

– Ovakvo priznanje se stiče ogromnim trudom i zalaganjem, a velikim delima zaslužuje. Potrudiću se da posvećenošću i rezultatima u i budućnosti opravdam poverenje građana Prijepolja, kao i svih građana Srbije – poručila je Vujović.

7 jul, 2021

Vujović: Više od 20 miliona dinara za projekte zaštite zemljišta u Prijepolju, Priboju i Novoj Varoši

Vujović je potpisala ugovore sa predsednicima opština Vladimirom Babićem, Lazarom Rvovićem i Radosavom Vasiljevićem. Projekti obuhvataju čišćenje i nivelaciju terena, zaštitu od erozije i klizišta, uređenje humusom i travom, pošumljavanje i izgradnju eko parkova.

Vujović: Više od 20 miliona dinara za projekte zaštite zemljišta u Prijepolju, Priboju i Novoj Varoši– Najpre želim da zahvalim predsednicima opština na proaktivnosti, zato što su želeli dobre projekte na svojoj teritoriji i što su na vreme konkurisali za sredstva ministarstva. Dobijena sredstva biće korišćena za zaštitu zemljišta u zoni ušća reke Uvac u reku Lim, zatim na Zlataru i u Prijepolju. Rok za realizaciju ovih projekata je kraj novembra, a cilj nam je da se na mestu devastiranog prostora i erozivnog zemljišta naprave eko parkovi ili drugi zeleni kutak koji će građani moći da koriste – rekla je Vujović.

Vujović je istakla da ministarstvo koje vodi sa opštinama Prijepolje, Priboj i Nova Varoš ima dobru saradnju, kao i da ovo nije prvi konkurs na kojem su ove opštine dobile sredstva države.

– Do sada smo u ovom kraju sufinansirali projekte kojima je cilj smanjenje aerozagađenja, tako što smo menjali dotrajale kotlarnice, pošumljavali smo i tek ćemo pošumljavati od jeseni kad krene sezona. Zatvorili smo i sanirali nesanitarnu deponiju „Stanjevine“, višedecenijski problem ovog kraja, a sada je na redu pribojska deponija, koju ćemo sanirati kad završimo izgradnju transfer stanice u Novoj Varoši. Odlučni smo u nameri da rešimo sve probleme koji su ranije bili zanemareni. Sada su stigli na red i zato moramo svi zajedno da se potrudimo, da sprovodimo dobre projekte i da unapredimo kvalitet života građana – poručila je Vujović.

7 jul, 2021

Vujović: Rešili smo višedecenijski problem Prijepolja, deponija „Stanjevine“ sanirana i rekultivisana

– Ovo je veliki dan za sve građane Prijepolja, jer deponija više neće biti prvi prizor svakome ko se zaputi u ovo mesto, a to je zajednički uspeh svih nas. Hvala svima što ste bili uporni i ukazivali nam na problem koji vas muči decenijama. Nakon radova na sanaciji i rekultivaciji koji su trajali nekoliko meseci, ponosna sam što možemo da pokažemo konkretne i vidljive rezultate našeg zajedničkog rada. U kratkom roku uspeli smo da zatvorimo, saniramo i rekultivišemo „Stanjevine“ i time stavimo tačku na višedecenijski problem građana Prijepolja – rekla je Vujović.

Vujović: Rešili smo višedecenijski problem Prijepolja, deponija „Stanjevine“ sanirana i rekultivisanaMinistarka je istakla da se decenijama obećavalo saniranje smetlišta „Stanjevine“, ali do sada niko nije uspeo da reši problem. Vujović je ujedno zahvalila i rukovodstvu opštine i građanima Priboja, jer su prihvatili da se nakon zatvaranja deponije otpad iz Prijepolja privremeno odlaže na pribojskoj deponiji, dok se ne izgradi transfer stanica u Novoj Varoši, na kojoj su radovi uveliko u toku.

Vujović: Rešili smo višedecenijski problem Prijepolja, deponija „Stanjevine“ sanirana i rekultivisana– Trudili smo se u prethodnom periodu da ulažemo i u druge zelene projekte, kao što je zamena kotlarnice u osnovnoj školi „Mihajlo Baković“, ali i projekte saniranja erozivnog zemljišta, kako bi na tim prostorima bili izgrađeni eko parkovi. Sufinansiramo i lančanice na Limu koje će ovu reku učiniti čistijom. Predsednik Vučić nam je dao zadatak da svaki ministar podjednako ulaže u svaki region, i mi u ovaj region ulažemo. Nadam se da ćemo u narednom  periodu doneti još mnogo zelenih projekata. Ali, ne bez svih vas. Moramo svi zajedno da idemo napred i da, zahvaljujući očuvanju životne sredine, unapredimo kvalitet života svakoga od vas – poručila je Vujović. 

Vujović: Rešili smo višedecenijski problem Prijepolja, deponija „Stanjevine“ sanirana i rekultivisanaTokom posete Prijepolju, ministarka Vujović je, zajedno sa predsednicom Vlade Anom Brnabić, prisustvovala otvaranju rekonstruisanog mosta u Šarampovu.
 

6 jul, 2021

Vujović: Napreduju radovi na izgradnji transfer stanice „Banjica“

Kad se završe radovi, na ovu lokaciju će se dovoziti otpad iz Prijepolja, Priboja, Nove Varoši i Sjenice, koji će nakon selekcije i pretovara biti transportovan u regionalni centar „Duboko“ u Užicu. Ukupna vrednost radova na izgradnji transfer stanice iznosi 160 miliona dinara. Vujović je istakla da će time biti završena prva faza rešavanja problema odlaganja i upravljanja otpadom u ovom regionu.

Vujović: Napreduju radovi na izgradnji transfer stanice „Banjica“– Realizacijom ovog projekta stvoriće se uslovi da, pored deponije Stanjevine koja je sanirana i rekultivisana, zatvorimo i saniramo i nesanitarnu deponiju u Priboju na kojoj se trenutno odlaže i otpad iz susednih opština. Projekat za sanaciju je završen, i to je posao koji nas čeka po završetku radova na transfer stanici. Cilj nam je da sistemski rešavamo problem otpada i zato, kad završimo ovaj veliki posao, sledeći korak je izgradnja modernog Regionalnog centra za upravljanje otpadom za četiri opštine, koji ćemo graditi uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj. Time ćemo napraviti održiv sistem za upravljanje otpadom i rešiti problem za ceo region – rekla je Vujović.

Vujović: Napreduju radovi na izgradnji transfer stanice „Banjica“Vlada Srbije ulaže ogromne napore da podigne životni standard građana Prijepolja i susednih opština, rekla je Vujović.

– Kapitalni projekti koji su u planu promeniće lice ovog dela Srbije, a među njima su i ekološki projekti na kojima ubrzano radimo. Država će pomoći da se decenijski problemi reše, jer nam je stalo da se ovaj kraj podjednako razvija kao i ostali delovi Srbije. Radom, trudom, zajedničkim zalaganjem, istrajnošću i verom u prosperitetniju budućnost to ćemo i da ostvarimo – zaključila je Vujović.
 

6 jul, 2021

Vujović: Planskim dokumentima trasiramo put ka modelu cirkularne ekonomije

Vujović je navela da je ovo značajan planski dokument, jer će trasirati pravac delovanja u narednom periodu, kako bi u Srbiji zaživeo model cirkularne ekonomije.

– Kako bismo što uspešnije prošli kroz tranziciju ka kružnoj ekonomiji, za nas su od velike važnosti strateška dokumenta. Zato je na našim partnerima, Tehnološko-metalurškom fakultetu, velika odgovornost, posebno imajući u vidu da ovaj koncept obuhvata više različitih sektora. Što više budemo radili na primeni ovog modela, to ćemo pre stići do krajnjeg cilja, a to su održiv razvoj i smanjenje klimatskih promena, uz očuvanje resursa i energetske stabilnosti Srbije i otvaranje novih, zelenih radnih mesta – rekla je Vujović.  

Model cirkularne ekonomije je, prema njenim rečima, cilj kojem je Srbija posvećena i na koji se opredelila potpisivanjem Zelene agende za zapadni Balkan. Cirkularna ekonomija je jedan od pet stubova za dalji razvoj regiona.

Tehnološko-metalurški fakultet je u obavezi da izradi i dostavi Ministarstvu zaštite životne sredine Program za cirkularnu ekonomiju i prateći akcioni plan za period od tri godine, koji će biti u skladu sa Zakonom o planskom sistemu. Cilj je da se sa linearnog modela, prema kojem se nastali otpad odlaže na deponiju, pređe na cirkularni čija je suština u manjoj potrošnji sirovina i energije i samim tim manjoj količini nastalog otpada, koji se dalje reciklira i vraća u upotrebu kroz novi proizvod i novu vrednost. Ovaj princip je iznad procesa upravljanja otpadom, jer polazi od toga da se racionalno koriste resursi i energija na održiv način.
 

5 jul, 2021

Odluka o utvrđivanju konačne rang liste projekata za finansiranje iz sredstava Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije po javnom konkursu za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata očuvanja i zaštite zemljišta

KONAČNU RANG LISTU PROJEKATA ZA FINANSIRANJE IZ SREDSTAVA MINISTARSTVA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE PO JAVNOM KONKURSU ZA DODELU SREDSTAVA ZA SUFINANSIRANJE REALIZACIJE PROJEKATA OČUVANJA I ZAŠTITE ZEMLJIŠTA KAO PRIRODNOG RESURSA U 2021. GODINI

Konačnu rang listu možete preuzeti ovde.

2 jul, 2021

Vujović potpisala ugovor sa EBRD: Ulažemo 18 miliona evra za zamenu kotlova i sanaciju pepelišta u Kragujevcu

Ugovor je potpisao i direktor kragujevačke toplane „Energetika“ Andreja Ilić.

Vujović je naglasila da se projekat sprovodi u dve faze  – prva podrazumeva prelazak toplane sa uglja na ekološki prihvatljivija goriva, a druga sanaciju deponije pepela.

– Danas je za Kragujevac, ali i za sve nas veliki dan, jer će se iz ovih sredstava zameniti 50 godina stari kotlovi u toplani i time će se smanjiti aerozagađenje u tom gradu. Građani Kragujevca su prethodnih meseci apelovali i javljali nam se sa ovim problemom. Mi smo obećali da ćemo ga rešiti, i nakon ovog potpisivanja, ispunjavamo obećanje. Važno nam je da prva faza, odnosno zamena kotlova bude gotova do kraja godine – rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, očekuje se da druga faza projekta krene u prvom tromesečju naredne godine, a ona podrazumeva sanaciju deponije na kojoj se procenjuje da ima oko 40.000 tona pepela. 

Vujović potpisala ugovor sa EBRD: Ulažemo 18 miliona evra za zamenu kotlova i sanaciju pepelišta u Kragujevcu– U ovom momentu, radi se studija i traži najbolji način za iskorišćenje pepela. Po realizaciji druge faze, zagađenje vazduha će biti dodatno smanjeno. Emisije ugljen dioksida biće za 66 odsto manje, azot oksida za oko 90 odsto, a emisija PM čestica će biti eliminisana. U Ministarstvu na čijem sam čelu vodimo bitku sa aerozagađenjem. Početkom godine smo sufinansirali projekte zamene kotlova i individualnih ložišta, kao i pošumljavanje  u više od 50 lokalnih samouprava. Srbija je snažno opredeljena da rešava ovaj problem, jer želimo da budućim generacijama obezbedimo zdravu životnu sredinu, baš kakvu i zaslužuju – rekla je Vujović i zahvalila na saradnji evropskim partnerima i Gradu Kragujevcu.

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će ugovori koji su danas potpisani obezbediti ukupno 18 miliona evra za projekat koji je kapitalan za građane Kragujevca.

– Cilj nam je da u najkraćem roku krenemo sa tenderom za izvođače, kako bi zamenili kotlove na ugalj, onima na ekološki prihvatljivije energente. To je ogromna stvar za Kragujevac i još jedna potvrda koliko se borimo za zdraviji vazduh, bolju i čistiju budućnost naše dece. Mi smo rebalansom budžeta povećali ukupna ulaganja za ekologiju za 16 milijardi dinara, i sada imamo na raspolaganju ukupno 24 milijarde dinara. To nam omogućuje nikad veća ulaganja u ovu oblast, u kanalizacionu mrežu, nove fabrike za prečišćavanje otpadnih voda i druge projekte. Planiramo da izađemo i na međunarodno finansijsko tržište sa zelenim obveznicima, koje su standardan finansijski instrument razvijenih zemalja i očekujem veliki uspeh i na tom polju – rekao je Mali.

Vujović potpisala ugovor sa EBRD: Ulažemo 18 miliona evra za zamenu kotlova i sanaciju pepelišta u KragujevcuMateo Kolanđeli, regionalni direktor EBRD-a za zapadni Balkan i šef kancelarije u Srbiji, rekao je da mu je drago što ta banka podržava Srbiju u ostvarivanju„zelenih“ ciljeva, posebno u sektoru daljinskog grejanja. 

– EBRD sarađuje sa Vladom na razvoju projekata koji vode ka dekarbonizaciji i uvođenju obnovljivih izvora u sisteme daljinskog grejanja i nadamo se da će Kragujevac biti među prvima od mnogih gradova u Srbiji koji su postigli ove ciljeve. Projekat bavi se hitnim pitanjem zagađenja vazduha i očekujemo da će postaviti osnove za  zeleniju i zdraviju budućnost grada – rekao je on.

Gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić je rekao da je velika stvar što država danas može da se fokusira na iste probleme kao i najrazvijenije zemlje sveta – na ekologiju.

Vujović– Hvala ministrima na podršci, i što su se ekspresno upustili u rešavanje problema aerozagađenja u Kragujevcu. Ovo je problem sa kojim se Grad suočava još od 70-ih godina, a danas Kragujevčani imaju razloga da budu zadovoljni, jer se krenulo u veliki i važan projekat za naš grad – rekao je Dašić.
 

2 jul, 2021

Vujović: Usvojena nova uredba u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha

– Bolji kvalitet vazduha je i za Vladu Srbije i za ministarstvo koje vodim, apsolutni prioritet i zato smo pojedine odredbe ovog dokumenta unapredili, kako bismo efikasnije rešavali problem aerozagađenja. Budući da se veliki broj pritužbi građana odnosi na pravna lica, odnosno mala postrojenja koja su izvor zagađenja, u skladu sa izmenama uredbe kontrola tih objekata će biti u nadležnosti inspekcije za zaštitu životne sredine – navela je Vujović.

Prema njenim rečima, novom uredbom je predviđeno da se emisije zagađujućih materija mere i u postrojenjima za sagorevanje čija snaga je manja od osam kWth, ako koriste tečna i gasovita goriva, odnosno i kada je manja od 50 kWth, za postrojenja koja koriste čvrsta goriva. Uredbom će biti obuhvaćena i postrojenja za direktno grejanje, sušenje ili drugi način obrade predmeta i materijala, poput peći za ponovno zagrevanje ili za termičku obradu.

Novim propisom dobiće se i podaci o ukupnom učešću malih zagađivača, jer će i oni biti predmet periodičnog merenja i izveštavanja, dodala je Vujović.

– Kroz predložene izmene, mali zagađivači će ući u sistem kontrole i izveštavanja, čime će se u periodu od tri godine od početka primene uredbe dobiti precizni podaci o broju subjekata, obveznicima izveštavanja, u zavisnosti od toga koju vrstu goriva koriste, da li imaju sprovedene tehničke mere i da li i koliko prekoračuju granične vrednosti emisije – rekla je Vujović.

Ona je dodala da će primenom uredbe, Agencija za zaštitu životne sredine preći na elektronsko izveštavanje ka Nacionalnom registru izvora zagađivanja, te da više neće imati obavezu da prikuplja papirnu formu obrazaca i njihovo slanje poštom čime se smanjuju troškovi izveštavanja.

1 jul, 2021

Vujović u Novom Sadu obišla prvu kompostanu zelenog otpada u Srbiji

Zahvaljujući ovom postrojenju, navodi Vujović, biljni otpad prikupljen na teritoriji Novog Sada se neće odlagati na deponije, već će biti tretiran i ponovo korišćen, čime se zadovoljava princip kružne ekonomije.

Vujović u Novom Sadu obišla prvu kompostanu zelenog otpada u Srbiji– Zeleni otpad neće više zauzimati kapacitete deponije, već će biti prerađen u kompost, koji može da se koristi kao kvalitetno organsko đubrivo, za održavanje zelenila na javnim površinama i na drugi način. Na ovom mestu će se proizvoditi i drvna sečka, koju će javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“ ubuduće koristiti za grejanje, i time će smanjiti i aerozagađenje u ovom delu Novog Sada – rekla je Vujović i čestitala direktoru JKP „Gradsko zelenilo“ Milošu Egiću na prvoj modernoj kompostani u zemlji.

Vujović je istakla da je postrojenje još jedan korak u sprovođenju Zelene agende, a izgrađeno je uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Ona je dodala da Novi Sad sprovodi i druge projekte u saradnji sa ministarstvom, kao i da ovaj grad tek očekuju kapitalne zelene investicije.

Gradonačelnik Miloš Vučević, rekao je da ova investicija pokazuje da Novi Sad i Srbija, u saradnji sa međunarodnim partnerima, ulažu u Zelenu agendu.

Vujović u Novom Sadu obišla prvu kompostanu zelenog otpada u Srbiji– Otpad koji je do sada predstavljao problem, postaje ekonomski potencijal. Biomasa kompostiranjem dobija novu upotrebnu vrednost, pretvara se u humus i koristi se za ozelenjavanje i očuvanje prirodnih potencijala našeg grada. Hvala ambasadi Nemačke i GIZ-u na podršci, oni su izdvojili gotovo 400.000 evra, a Grad je uložio 40 miliona dinara iz budžeta u ovaj projekat čija vrednost nadilazi ekonomski parametar. Hvala i zaposlenima u JKP “Zelenilo“. Oni imaju najniže plate, a svi očekujemo da imajmo uredniji i zeleniji grad, tako da moramo i te ljude da osnažimo – rekao je Vučević.

Ambasador Nemačke se na neophodnu transformaciju proizvodnje i uvođenje koncepta cirkularne ekonomije.

– Nije cilj samo da se smanji otpad i da se reciklira,  nego i da se otvore nova radna mesta. U Nemačkoj ima više od 600 kompostana, koje prerađuju oko 50 miliona tona bio otpada godišnje, značajno utiču na rast BDP-a, a otvoreno je na hiljade novih poslova. Projekat u Novom Sadu je značajan jer od kompostane korist imati i okolne opštine – rekao je Šib.
 
Direktorka Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) Daniela Funke istakla je da je zadovoljna što je, izgradnjom kompostane u Novom Sadu data podrška Nemačke razvoju cirkularne ekonomije u Srbiji i što je novo postrojenje primer kako kružna ekonomija funkcioniše u praksi, uz pozitivan uticaj na zaštitu životne sredine.

 

1 jul, 2021

Vujović obišla lokaciju za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Kruševac – Srnje“

– Drago mi je što projekat izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom dobro napreduje, i što je upravo usvojen Plan detaljne regulacije. Očekujem da će gradsko rukovodstvo u što kraćem roku prikupiti i ostalu potrebnu dokumentaciju, lokacijske uslove i građevinsku dozvolu, kako bi mogli da počnu radovi. Realizacijom ovog projekta, biće produžen projektovani „životni vek“ deponije gotovo do 2050. godine. Regionalni centar će, kad bude izgrađen, unaprediti kvalitet života građana Kruševca, ali i Ćićevca, Brusa, Blaca, Varvarina i Aleksandrovca, jer će sve ove lokalne samouprave tretirati otpad u ovom modernom centru – rekla je Vujović.

Vujović obišla lokaciju za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Kruševac – Srnje“Ona je dodala da je u narednoj godini, u planu početak izgradnje postrojenja za  preradu biološkog otpada, po čemu će ova deponija biti jedinstvena u Srbiji. Prema njenim rečima, projekat izgradnje Regionalnog centra „Kruševac – Srnje“ realizuje se kroz Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, uz podršku Nemačke razvojne banke (KfW), a reč je o jednom od kapitalnih zelenih projekata koje će Vlada Srbije sprovoditi u narednom periodu.

– Samo u ministarstvu koje vodim, planirana je izgradnja osam regionalnih centara za upravljanje otpadom, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj. Upravljanje otpadom je jedan od najvećih problema sa kojima se Srbija suočava, a ovako veliki zeleni projekti, doprineće sistemskom rešavanju tog problema i za nekoliko godina promeniće sliku Srbije na bolje – rekla je Vujović.  

Vujović obišla lokaciju za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Kruševac – Srnje“Vujović je navela da je rukovodstvo Grada Kruševca aktivno i kada je reč o prijavi na javne konkurse, pa uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine sprovode projekte pošumljavanja, kao i zamene dotrajalih kotlova, što je značajan doprinos borbi protiv aerozagađenja u tom gradu. 
 

28 jun, 2021

Vujović potpisala ugovore, reciklerima dve milijarde dinara

Vujović je istakla da su operateri koji su dobili sredstva, u prošloj godini preradili oko 106.000 tona otpada, u koje spada i opasan otpad.

Vujović potpisala ugovore, reciklerima dve milijarde dinara– To znači da su recikleri ukupno preradili oko 22.000 kamiona različite vrste otpada za godinu dana. Reč je pre svega o otpadnim gumama, električnoj i elektronskoj opremi, akumulatorima, uljima. Ukoliko bi se ovakav otpad nepropisno odlagao, a posebno u tako velikim količinama, to bi negativno uticalo na životnu sredinu. Zato Ministarstvo zaštite životne sredine iz godine u godinu podržava privredna druš tva koja se bave reciklažom takvog otpada. Nastavićemo sa ovom praksom i ubuduće, jer se kroz proces reciklaže otpad ponovo koristi na najbolji način, kao sekundarna sirovina, za dobijanje energije ili proizvodnju kesa za višekratnu upotrebu – rekla je Vujović.

Ministarka je navela da su sredstva dodeljena za ukupno 23 privredna društva, nakon javnog konkursa, koji je sproveden u periodu od 10. juna 2020. do kraja januara 2021. godine.

– Recikleri rade značajan posao i zato je važno da ih u tome podržimo. Sa jedne strane, kroz preradu specifične vrste otpada, umesto smeća dobijamo nove proizvode i novu vrednost, a sa druge, u procesu prikupljanja i tretmana otpada otvorena su brojna radna mesta. Recikleri, zajedno sa preduzećima koja se bave prikupljanjem i transportom posebnih tokova otpada, zapošljavaju više od 14.000 ljudi – rekla je Vujović.

 

25 jun, 2021

Ministarka Vujović sa ambasadorom Belgije o zelenim investicijama i saradnji

Ministarka je upoznala ambasadora sa kapitalim projektima koji su pokrenuti u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, izgradnje fabrika za preradu otpadnih voda i regionalnih sistema za upravljanje čvrstim otpadom, naglasivši da su to ključni prioriteti Srbije nakon potpisivanja Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan.

-U saradnji sa evropskim partnerima radimo na sistemskim rešenjima za upravljanje čvrstim otpadom, kao i na izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda sa pratećom kanalizacionom mrežom. U tom poslu veoma bi nam značilo povezivanje sa relevantnim institucijama u vašoj zemlji u cilju razmene iskustava i tehnologije u oblasti tretmana otpada i otpadnih voda – rekla je Vujović.

Ministarka Vujović sa ambasadorom Belgije o zelenim investicijama i saradnjiMinistarka je dodala da Srbija radi i na usklađivanju zakonodavnog okvira sa propisima Evropske unije i podsetila da je ove godine usvojen i Zakon o klimatskim promenama.

Ambasador Kun Adam zahvalio je ministarki Vujović na konstuktivnom razgovoru i istakao da Srbija može da računa na savetodavnu pomoć i iskustva eksperata i firmi iz Belgije u realizaciji projekata izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda.

Na sastanku je bilo reči i o ekološkim problemima u obe zemlje, a dogovorene su i zajedničke aktivnosti u narednom periodu.
 

21 jun, 2021

Vujović sa šefom Misije OEBS o saradnji u oblasti zaštite životne sredine

– Inspektori zaštite životne sredine su gotovo svakodnevno na terenu, kako bi pre svega preventivno uticali na privredne subjekte da pravilno tretiraju otpad u skladu sa dozvolama koje su im izdate. U ovoj oblasti je prethodnih meseci mnogo urađeno, a značila bi nam ekspertska podrška partnera kakav je OEBS, kako bi dalje unapredili rad inspekcijskih službi – rekla je Vujović.

Vujović je navela da će se u narednom periodu, uz podršku OEBS-a, raditi revizija ažuriranje Strategije za primenu Arhuske konvencije za period do 2030. godine, kojom se obezbeđuje dostupnost informacija o životnoj sredini, učešće građana i pravo na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine. Ona je rekla da je Srbija posvećena usaglašavanju propisa sa evropskom regulativom, dodajući da je u martu usvojen Zakon o klimatskim promenama.

Ambasador Bratu je pohvalio napredak koji je Srbija proteklih meseci pokazala u sektoru zaštite životne sredine kada je reč o usklađivanju regulative, pokretanju kapitalnih zelenih projekata, pojačanom radu inspekcija, ali i posvećenosti ciljevima definisanim Zelenom agendom za Zapadni Balkan, čiji je Srbija potpisnik. On je naglasio da je Misija OEBS-a spremna da podrži Vladu Srbije i Ministarstvo zaštite životne sredine u daljim naporima da se unapredi stanje u ovoj oblasti.

18 jun, 2021