Vesti
Vujović: Gašenje kotlarnice na mazut u Narodnom pozorištu doprineće kvalitetnijem vazduhu u centru Beograda
Vujović je radove obišla zajedno sa predsednikom Skupštine grada Beograda Nikolom Nikodijevićem, upravnikom Narodnog pozorišta Svetislavom Goncićem i izvršnom direktorkom za snabdevanje toplotnom energijom Beogradskih elektrana Ivanom Joksimović.

– Danas sam obišla radove na realizaciji izuzetno značajnog projekta za Beograđane i najvažniju ustanovu kulture u Srbiji. Narodno pozorište se 30 godina greje na mazut, a po završetku radova, preći će na sistem daljinskog grejanja. Već u sledećoj grejnoj sezoni, višedecenijski problem zagađenja iz ovog izvora će biti rešen kako za 700 zaposlenih, za građane koji žive u neposrednoj blizini, tako i za hiljade ljudi koji svakodnevno prolaze pored Narodnog pozorišta, jer se ustanova nalazi u centru grada – rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, projekat je dobar primer zajedničkog rada, jer se realizuje na inicijaticu Narodnog pozorišta, i uz podršku Ministarstva kulture, Grada Beograda i Beogradskih elektrana.

Vujović je istakla da je za rešavanje problema aerozagađenja potreban čitav set mera, koje Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi širom Srbije.

– Slušali smo građane, znamo šta treba da radimo i imamo plan za unapređenje životne sredine. Nastavljamo da menjamo kotlarnice širom Srbije, da pošumljavamo, a obezbedili smo i subvencije za električna i hibridna vozila. Imamo odličnu saradnju sa Gradom Beogradom, i juče smo potpisali šest ugovora za projekte zamene kotlarnica u dva vrtića na Savskom vencu, Sportskom centru Voždovac, osnovnoj školi i domaćinstvima na teritoriji opštine Zvezdara, objektu opštine Rakovica i drugima koji su u nadležnosti lokalne samouprave. Važno je da svakim projektom ili akcijom unapređujemo kvalitet i podižemo svest građana o značaju zaštite životne sredine – rekla je Vujović.
Vujović potpisala ugovore za realizaciju šest projekata za čistiji vazduh u Beogradu

– Danas smo potpisali izuzetno značajne ugovore sa gradom Beogradom, vezano za za šest projekata koji su kandidovani na našim javnim konkursima. Time se omogućava da se uz podršku države zamene kotlarnice u Beogradu i da se pređe na korišćenje ekološki prihvatljivijih energenata. Grad Beograd je posvećen sprovođenju mera za poboljšanje kvaliteta vazduha, i sami menjaju kotlarnice, ali samo zajedničkim snagama možemo da ostvarimo dobar rezultat. Uverena sam da ćemo, kroz realizaciju ovih projekata, nastaviti praksu izuzetne saradnje Minstarstva i ove lokalne samouprave, za dobrobit građana – rekla je Vujović.

Vujović je objasnila da projekti podrazumevaju zamenu kotlarnica za grejanje u dva vrtića na Savskom vencu, Sportskom centru Voždovac, osnovnoj školi i domaćinstvima na teritoriji opštine Zvezdara, zgradi opštine Rakovica i drugim objektima u nadležnosti lokalne samouprave.
– Zamena kotlova će početi odmah nakon grejne sezone, a već od sledeće grejne sezone očekujem značajna poboljšanja u opštinama gde ćemo zameniti kotlove. Ministarstvo je u 2022. godini za ovu namenu izdvojilo 350 miliona dinara, kojima će biti sufinansirano 47 projekata širom Srbije. Zamenom kotlova u vrtićima i školama omogućavamo našim najmlađima boravak u kvalitetnijoj životnoj sredini, a kroz subvencije pomažemo i građanima da zamene svoja ložišta i pređu na ekološki prihvatljivije energente. U narednom periodu nas očekuje i dodela sredstva po konkursima za pošumljavanje, kako bismo i na taj način doprineli unapređenju kvaliteta vazduha i životne sredine – rekla je Vujović.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, kao i predsednici gradskih opština u kojima će biti realizovani projekti – Miloš Vidović, Miloš Simić, Ivana Tomić i Vladan Jeremić.
Vujović u Kruševcu razgovarala sa građanima o izgradnji modernog centra za upravljanje otpadom
Ministarka Vujović je istakla da će novi regionalni centar rešiti problem upravljanja komunalnim otpadom za Grad Kruševac i četiri opštine Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Ćićevac i Blace.
– Za nas su regionalni i reciklažni centri izuzetno važni, jer je to ono što nedostaje Srbiji. Ovim projektom, za čije sufinanisiranje je ministar Momirović prošle godine potpisao ugovor sa Nemačkom razvojnom bankom (KfW), omogućiće se izgradnja regionalnog centra po evropskim standardima. Ono što je takođe važno jeste kompletna sanacija nesanitarne deponije u Srnju. U razgovoru sa građanima čuli smo sa kakvim se problemom susreću poslednjih 40 godina i mi smo danas tu da slušamo građane i da rešavamo te probleme. Zadatak koji je pred nama je da sve što je bilo štetno u Srnju saniramo i da izgradimo regionalni centar po ekološkim standardima, koji će značajno unaprediti stanje životne sredine i kvalitet života građana– rekla je Vujović.
Vujović je dodala da će u okviru projekta biti izgrađene i transfer stanice za pretovar otpada u lokalnim samoupravama koje gravitiraju ka centru, a kroz projekat će biti obezbeđena i dodatna opremu.
– Uspostavljanje reciklažnog centra omogućiće primenu principa cirkularne ekonomije, kako bismo od otpada dobijali novu upotrebnu vrednost što je od suštinskog značaja za budućnost – rekla je Vujović.
Ministarka Vujović je navela da se u Kruševcu sprovode i drugi zeleni projekti, ističući da su na konkursu Ministarstva ove godine odobrena sredstva za zamenu kotla u Osnovnoj školi „Stanislav Binički“, kao i da je tokom prethodne uspešno realizovan projekat pošumljavanja.
Tokom posete Kruševcu, Vujović je sa gradonačelnicom Palurović potpisala i ugovore na osnovu kojih će Ministarstvo zaštite životne sredine dodeliti Kruševcu na korišćenje nove kante i kontejnere.
Vujović: U Ćićevcu uspešno realizovano više ekoloških projekata
Vujović je u Ćićevcu obišla lokaciju sanirane divlje deponije „Dedin breg“, javne površine koje su ozelenjene, kao i lokaciju na kojoj će se graditi postrojenje za preradu otpadnih voda.

Ministarka je navela da su rezultati ostvareni tokom prošle godine povod posete ovoj opštini, kao i dodela nove opreme za odlaganje i sakupljanje otpada koju je obezbedilo ministarstvo.

– Čujem da sam prvi ministar zaštite životne sredine koji je posetio Ćićevac, a imamo i dobre razloge zašto smo danas ovde. Zajedno smo obišli lokaciju nekadašnje divlje deponije „Dedin breg“ koja je decenijama unazad remetila kvalitet života građana Ćićevca. Tu deponiju smo očistili i molim građane da nastave da vode računa, kako bi ova lokacija ostala čista. Prostor nekadašnjeg smetlišta je ozelenjen, a novi put koji se nalazi u neposrednoj blizini više nije zatrpan otpadom kao što je to bio slučaj prethodnih godina. To je rezultat našeg zajedničkog rada i zajedničke brige prema životnoj sredini. Pored projekata koje smo uspešno realizovali u 2021. godini, danas smo ovde da vidimo šta još možemo da uradimo kako bismo unapredili ekološku sliku ove opštine – rekla je Vujović.

Nakon obilaska lokacije na kojoj je iz sredstava ministarstva posađeno više od 1.400 sadnica, kao i mesta gde će se graditi postrojenje za preradu otpadnih voda u Ćićevcu, Vujović je sa predsednicom opštine Mirjanom Krkić potpisala ugovor na osnovu kojeg Ministarstvo dodeljuje ovoj opštini na korišćenje nove kontejnere i kante za odlaganje komunalnog otpada.

– Ćićevac je imao veliku potrebu za kantama za odlaganje komunalnog otpada, mi smo tu potrebu prepoznali i obezbedili smo opremu. To je još jedan od načina da podižemo svest o značaju životne sredine. Ono što dalje očekuje ovaj region jesu kapitalni zeleni projekti, pre svega izgradnja regionalne deponije „Srnje“. Taj projekat realizuje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture sa kojim tesno sarađujemo kada su u pitanju ekološki projekti – navela je Vujović.
Vujović i Ben David: Švedska pomaže Srbiji u ispunjavanju ciljeva iz Poglavlja 27
Kroz „Projekat pristupanja u oblasti zaštite životne sredine, faza 4 (ENVAP4)“ biće omogućemo efikasnije sprovođenje prioritetnih akcija, važnih za ispunjenje ciljeva iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatkse promene.
– Zahvaljujući dobroj saradnji i podršci naših partnera iz Švedske, uspešno smo realizovali prve tri faze ovog projekata, a od danas nastavljamo saradnju i kroz četvrtu fazu. Sprovođenje ENVAP4 projekta doprineće implementaciji različitih evropskih politika, uključujući implementaciju ciljeva Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan. Usaglašavanje propisa sa EU regulativom je važno za uspešno ispunjenje obaveza iz Poglavlja 27, čime se postiže viši nivo zaštite životne sredine i doprinosi unapređenjz kvaliteta života građana Srbije – rekla je Vujović.
Vujović je istakla da ispunjenje obaveza Srbije u skladu sa Poglavljem 27 zahteva uključenost više institucija i civilnog sektora da bi se ispunili definisani ciljevi. Ministarka je zahvalila ambasadorki Švedske i Švedskoj agenciji za međunarodnu razvojnu saradnju (SIDA) na podršci koju godinama pružaju Republici Srbiji kroz Projekte pristupanja u oblasti životne sredine.
Ministarka Vujović potpisala ugovore za sufinansiranje projekata za čistiji vazduh širom Srbije
Vujović je istakla da će Ministarstvo kroz dva konkursa sufinansirati ukupno 47 projekata, dodajući da su danas potpisani ugovori za podršku realizaciji 41 projekta u 35 lokalnih samouprava.

– Ovi projekti su izuzetno važni, jer će omogućiti prelazak na ekološki prihvatljivije energente, što će doprineti unapređenju kvaliteta vazduha širom zemlje. Kroz dva konkursa opredelili smo ukupno 350 miliona dinara, a sredstva će biti prebačena odmah nakon potpisivanja ugovora. Cilj je da zamena kotlova krene odmah po završetku grejne sezone. Želim da zahvalim svim opštinama i gradovima na izuzetnoj saradnji i što su ove godine bili spremniji nego prethodne. Drago mi je što pokazuju veliko interesovanje da donesu ekološki projekat u svoju lokalnu zajednicu – rekla je Vujović.

Ministarstvo zaštite životne sredine je prošle godine prvi put raspisalo javne konkurse za sufinansiranje zamene kotlova u toplanama i javnim ustanovama, kao i ložišta u domaćinstvima.

– Ovi nisu jedini konkursi koje Ministarstvo sprovodi u cilju podrške realizaciji ekoloških projekata u lokalnim samoupravama. U narednim nedeljama čeka nas potpisivanje ugovora i za sufinansiranje projekata pošumljavanja, uklanjanje divljih deponija, kao i za sanaciju devastiranog zemljišta. Odeljenje koje smo formirali u okviru Ministarstva za saradnju sa lokalnim samoupravama intenzivno radi, i prošle godine smo realizacijom zelenih projekata napravili pozitivan pomak. Očekujem da ćemo u ovoj godini zajedno napraviti još bolje rezultate, za čistiji vazduh i bolji kvalitet života građana – rekla je Vujović.
Vujović: Zajedno unapređujemo životnu sredinu i kvalitet života svih građana
Prostor oko novoizgrađenog igrališta oplemenjen je i novim sadnicama, koje su danas zajedno posadili ministarke Vujović i Kisić, predsednik Gradske opštine Savski venac Miloš Vidović i direktor JKP „Zelenilo Beograd“ Slobodan Stanojević.

– Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što sam danas ovde na poziv ministarke Kisić, i što smo u prilici da zajedno otvorimo kutak prilagođen osobama sa invaliditetom. Hajd park je zelena oaza u centru grada koju godinama čuvamo i u koju ulažemo, a opremanjem mobilijarom i spravama namenjenim osobama sa invaliditetom sada je prilagođen svim kategorijama stanovništva. U ovom biseru prirode danas smo zasadili veliki broj stabala, kako bi centar naše prestonice bio još bolje mesto za život i kako bismo poboljšali kvalitet vazduha u ovom delu grada. To potvrđuje koliko je Vladi Srbije, opštinskom i gradskom rukovodstvu važna čista i zdrava životna sredina – rekla je Vujović.

Ministarka je dodala da je današnji događaj primer odgovorne socijalne politike i zajedničkog rada u cilju poboljšanja kvaliteta života osoba sa invaliditetom, ali i unapređenja stanja životne sredine.

– Svi smo se potrudili da Beograd, i Savski venac gde se danas nalazimo, budu bez barijera i da svi građani, bez razlike, mogu da uživaju u ovoj prelepoj prirodi. Ubuduće ćemo se truditi da poput ovog parka, i ostale parkove širom Srbije učinimo što pristupačnijim i da ujedno očuvamo i zajedničkim snagama unapredimo životnu sredinu – rekla je Vujović.
Vujović sa MMF-om o izgradnji ekološke infrastrukture i ostvarenju ciljeva Zelene agende
Vujović je zahvalila Misiji MMF-a što je u fokusu njihovog interesovanja i oblast zaštite životne sredine, ističući da rezultati postignuti u prethodnom periodu, doprinose i ostvarenju ciljeva predviđenih Zelenom agendom.
– Kada je reč o ekološkoj infrastrukturi, zahvaljujući dobroj saradnji sa evropskim partnerima, napravili smo značajne korake i uskoro ćemo moći da krenemo u prvu fazu izgradnje modernih regionalnih centara za upravljanje otpadom. Prva faza podrazumeva izgradnju prva četiri centra, u kojima će se otpad tretirati po savremenim standardima. U narednom periodu čeka nas izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda i kanalizacione mreže u 26 lokalnih samouprava, što će promeniti ekološku sliku Srbije nabolje – rekla je Vujović, dodajući da Ministarstvo i ove godine nastavlja sa realizacijom projekata koji za cilj imaju unapređenje kvaliteta vazduha.
Ministarka Vujović je rekla da je značaj pomak napravljen i kada je reč o regulativi, jer je tokom prošle godine usvojeno šest zakona iz resora zaštite životne sredine, kao i brojna podzakonska akta. Ona je istakla da je EU prepoznala rezultate, i krajem prošle godine, u okviru Klastera 4, otvoreno je Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.
Misija MMF je u poseti Beogradu povodom druge revizije aranžmana sa Srbijom, koji je započet u junu prošle godine. Savetodavni aranžman sa MMF-om, Instrument za koordinaciju politika (The Policy Coordination Instrument – PCI), trajaće do kraja 2023. godine.
OBAVEŠTENJE O POČETKU IZRADE NACRTA AKCIONOG PLANA PROGRAMA UPRAVLJANJA OTPADOM U REPUBLICI SRBIJI ZA PERIOD OD 2022. DO 2031. GODINE
Planirano je da Akcioni plan bude usvojen do kraja aprila 2022. godine. Kao priprema za izradu Akcionog plana u prethodnom periodu izrađen je Program upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period od 2022. do 2031. godine koji se može pogledati na linku:
https://www.ekologija.gov.rs/dokumenta/upravljanje-otpadom/program
Dodatne informacije možete dobiti slanjem imejla na: mirjana.beric@ekologija.gov.rs
Vujović na Adi Ciganliji: Na mestu klizišta, Beograđani dobili šetalište izgrađeno po ekološkim standardima
– Izuzetno mi je zadovoljstvo što mogu da obiđem završen projekat na Adi Ciganliji. Opština Čukarica i Javno preduzeće „Ada Ciganlija“ sugerisali su i Gradu Beogradu i Ministarstvu koje vodim da postoji problem klizišta, koje može negativno da utiče na biosferu Savskog jezera. Kandidovali su kvalitetan projekat na našem konkursu i dobili značajna sredstva da se problem reši. Ovo je još jedan primer odlične saradnje Ministarstva i lokalne samouprave. Danas možemo da se uverimo da je klizište sanirano, a šetalište je urađeno po svim ekološkim standardima. Za nas je to od izuzetnog značaja, jer je Ada Ciganlija omiljeno mesto Beograđana i građana Čukarice, i zato je posebno važno što je projekat završen pre roka, i što će u prvim sunčanim danima građani moći da uživaju u ovoj pešačkoj stazi – rekla je Vujović, koja je obišla šetalište zajedno sa predsednikom Skupštine Grada Beograda Nikolom Nikodijevićem, predsednikom opštine Čukarica Srđanom Kolarićem i direktorom Javnog preduzeća „Ada Ciganlija“ Robertom Đukićem.
Vujović je istakla da je cilj Ministarstva da se putem konkursa podrži realizacija ekoloških projekata u većini opština i gradova u Srbiji, jer se na taj način unapređuje kvalitet i podiže svest o značaju životne sredine.
– Ministarstvo i ove godine nastavlja sa konkursima za zaštitu zemljišta, koji su važni jer se na taj način rešava problem erozivnog, devastiranog zemljišta, klizišta, odrona. I ovom prilikom pozivam lokalne samouprave da prate naše konkurse i iskoriste podršku države. Želim da pohvalim Grad Beograd zato što razmišljaju ekološki i prilikom realizacije ostalih projekata na Adi Ciganliji. Nadam se da ćemo imati odličnu saradnju i u narednom periodu, jer projekti kakav je današnji, mnogo znače za ovu oazu prirode koju Begrađani rado posećuju – rekla je Vujović.
Vujović: Sanacija deponije u Bogatiću završena pre roka

– Izuzetno sam zadovoljna što danas možemo da vidimo rezultate i što u Sovljaku, umesto smetlišta koje je godinama unazad bilo veliki problem meštanima, danas imamo čistu površinu na kojoj je posejana trava. Nastavićemo sa ovakvim projektima i u narednom periodu, jer prioritet Vlade i ono na čemu insistira i predsednik Srbije jeste ulaganje u zelene projekte. Sprovodićemo kapitalne zelene investicije, saniraćemo deponije, gradićemo regionalne centre širom Srbije, jer to je sve ono za šta smo ostavili sredstva i za šta imamo sistemska rešenja – rekla je Vujović.

Ministarka je istakla da su rukovodstvo opštine Bogatić i predsednik Milan Damnjanović deponiju „Sovljak“ kandidovali kao jedan od problema koji najviše smeta građanima, budući da se u blizini nalazi oko sto kuća, ali i proizvodnja zdrave hrane.
– Rešavanjem ovog problema pokazali smo da kada smo ujedinjeni i kada sarađujemo ne postoji problem koji zajednički ne možemo da rešimo. Nadam se da ćemo u perspektivi, naročito kada je u pitanju zaštita životne sredine, nastaviti svi zajedno da radimo – i Vlada Srbije i lokalna zajednica i građani. Na predsedniku opštine, njegovom timu i građanima je da sačuvaju ovu lokaciju, a na nama je da vidimo šta je to što sledeće možemo da uradimo za ovu opštinu i ovaj okrug – istakla je Vujović.

Ministarka je pozvala građane da ekološke probleme u svom okruženju prijave preko jedinstvenog Ekološkog informacionog sistema i aplikacije gReact koja uveliko radi.
– Važno je da zajedno podižemo svest o značaju zaštite životne sredine. Mi smo dobili preko 2.500 prijava građana, a 70 odsto se odnosi na ovakve lokacije gde postoji problem sa čvrstim otpadom. Zbog toga ćemo i ove godine nastaviti da čistimo divlje deponije, da rekonstruišemo postojeće deponije i gradimo nove kako bismo omogućili bolje uslove života za svakoga od nas – rekla je Vujović.
Vujović: Rekonstrucija toplane jedna od najvećih zelenih investicija u Kragujevcu
– Danas smo svedoci realizacije jednog od najvećih zelenih kapitalnih projekata u Kragujevcu. Kvalitet vazduha je jedan od glavnih prioriteta Ministarstva na čijem sam čelu i zbog toga i ulažemo u ovakve projekte. Širom Srbije menjamo kotlarnice kako bi bile efikasnije i koristile ekološki prihvatljivije energente. U ovom momentu, u kragujevačkoj toplani se postavlja pet novih kotlova renomiranih proizvođača. Kada budu pušteni u rad, emisija ugljen – dioksida u ovom gradu će biti smanjena za 70 odsto, a sumpor -dioksid i čvrste čestice će biti eliminisane. Pre godinu dana smo obećali građanima Kragujevca da ćemo ovaj problem rešiti i danas pokazujemo da držimo obećanje. Ovaj projekat je rezultat zajedničkog rada predsednika Srbije, Vlade, lokalne samouprave i građana, i dokaz da zajedno možemo sve – rekla je Vujović.

Ministarka je objasnila da će novi kotlovi biti postavljeni u narednim danima, nakon čega sledi probni rad, kako bi u sledećoj grejnoj sezoni građani Kragujevca imali bolji kvalitet vazduha. Prema njenim rečima, zamenom kotlova, pepeo se neće više deponovati, a u drugoj fazi projekta je planirana sanacija postojećeg pepela u kompleksu „Energetike“, kojeg prema procenama ima oko 40.000 tona.
– Konsultanti Evropske banke za obnovu i razvoj, uz čiju podršku realizujemo ovaj projekat, završili su studiju kako da se najbolje iskoristi postojeći pepeo, da bi u skladu sa principima cirkularne ekonomije dobio drugu upotrebnu vrednost. Kada se odluči kako će se koristiti pepeo, krećemo u izbor izvođača i zatvaranje deponije – istakla je Vujović.

Ona je zahvalila direktoru „Energetike“ Andreju Iliću i svim zaposlenima koji brzo i efikasno rade da bi građani sledeću grejnu sezonu dočekali sa boljim kvalitetom vazduha.

– Hvala gradonačelniku Dašiću na dobroj saradnji i podršci. Ovo nije jedini projekat Ministarstva zaštite životne sredine u Kragujevcu. Zamenili smo i kotao u osnovnoj školi, a grad učestvuje i na drugim konkursima ministarstva, pre svega za zamenu individualnih ložišta i pošumljavanje. Naš cilj je da podstaknemo da se što više ekoloških projekata realizuje širom Srbije i u tome zajedničkim snagama i uz dobru saradnju i uspevamo – rekla je Vujović.
Digitalizovano prvih 13 usluga Ministarstva zaštite životne sredine
– Digitalizacijom administrativnih postupaka olakšavamo i omogućavamo privrednicima u Srbiji jeftinije i brže poslovanje prilikom podnošenja i dobijanja dozvola i licenci koje izdaje Ministarstvo. Izuzetno je važno da javnu upravu stavimo u službu svakog građanina i svakog preduzeća i da obilaženje šaltera više ne bude obaveza ni građana, ni privrede. Stoga ćemo nastaviti intenzivno da radimo kako bismo im obezbedili usluge javne uprave na dohvat ruke – rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
Vujović je navela da će Ministarstvo do kraja godine biti u mogućnosti da i ostale usluge pruži elektronskim putem, ističući da je prioritet digitalizacija administrativnih postupaka i usluga u oblasti “Zelene agende“.
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu dr Mihailo Jovanović ističe da je Ministarstvo zaštite životne sredine jedno od prvih ministarstava koje se posvetilo digitalizaciji svih usluga koje pruža građanima i privredi.
– Od danas možemo koristiti prvih 13 digitalizovanih postupaka/usluga za privredu u oblasti zaštite životne sredine. Digitalizacijom ovih postupaka olakšavamo i omogućavamo za skoro 2.250 privrednika u Srbiji jeftinije i brže poslovanje prilikom podnošenja i dobijanja dozvola i licenci koje izdaje Ministarstvo zaštite životne sredine. Javnu upravu stavljamo u službu svakog građanina i svakog preduzeća. Obilaženje šaltera više ne sme da bude obaveza ni građana ni privrede – rekao je Jovanović.
Direktorka Republičkog sekretarijata za javne politike (RSJP), Bojana Tošić, ukazala je da je u tom cilju Vlada obezbedila sveobuhvatan pristup pojednostavljenju i digitalizaciji usluga javne uprave.
– U cilju unapređenja poslovnog okruženja i smanjenja administrativnog opterećenja za privredu, Vlada sprovodi sveobuhvatan reformski proces kako bi javna uprava bila u službi privrede i građana. Programom ePapir na jedinstven i sveobuhvatan način Republički sekretarijat za javne politike, u partnerskom odnosu sa privredom i javnim institucijama, koordinira proces pojednostavljenja i digitalne dostupnosti usluga javne uptrave. Pripremili smo i učinili javno dostupnim 42 digitalne usluge za naše privrednike na Portalu eUprave i 10 usluga na Portalu Ministarstva za rudarstvo i energetiku. Najveću podršku u digitalizaciji do sada nam je pružio Fond za dobru upravu Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Beogradu kroz projekat Unapređenje poslovnog okruženja u Srbiji, koji je realizovala Međunarodna finansijska korporacija (IFC), kao i GIZ u delu digitalizacije usluga Ministarstva rudarstva i energetike. Da dobro radimo ovaj posao potvrđuje i nagrada koju je Srbija osvojila na globalnom takmičenju u organizaciji Partnerstva za otvorenu upravu, gde je ePAPIR osvojio drugo mesto u konkurenciji 18 evropskih država, kao reforma sa najvećim uticajem na građane i privredu. – istakla je Tošić.
Prvi digitalizovani administrativni postupci Ministarstva zaštite životne sredine, između ostalog, uključuju izdavanje dozvola i izmena dozvola za uvoz/izvoz zaštićenih vrsta divlje flore, faune i gljiva, fluorovanih gasova sa efektom staklene bašte, kao i proizvoda i/ili opreme koji sadrže fluorovane gasove sa efektom staklene bašte.
Spisak digitalizovanih postupaka Ministarstva za zaštitu životne sredine možete pogledati na linku OVDE.
Vujović: Važno je da zajedno rešavamo probleme za dobrobit građana
Vujović je istakla da je putem Ekološkog sistema do sada stiglo skoro 1.800 prijava građana, od čega je deo zahteva rešen, a deo je u proceduri.
– Primetili smo da je mnogo prijava koje se ponavljaju, odnosno da više građana ukazuje na isti problem i te probleme moramo hitno da rešavamo. Za nas je u ovom poslu ključna dobra saradnja sa lokalnim samoupravama i zato vas još jednom pozivam da budemo ažurni i da radimo zajedno kako bismo građanima što pre mogli da damo povratnu informaciju povodom njihovog zahteva. Radom Ekološkog informacionog sistema dobićemo bolji uvid u to koji su ekološki problemi u lokalnim sredinama, što nam olakšava da na republičkom i lokalnom nivou planiramo sredstva u budžetu za tu namenu – rekla je Vujović.
Vujović je istakla da su predstavnici Ministarstva u više upravnih okruga održali obuke inspektora za rad na aplikaciji „gReact” (Green Reaction), kako bi mogli efikasnije da reaguju na prijave građana.
– Nastavićemo sa obukama inspektora širom Srbije, jer smo po prvi put uveli ovakav sistem i od velikog je značaja da on funcioniše. Potrebno je maksimalno zalaganje lokalnih samouprava i njihovih inspekcija, kako bismo udruženim snagama, na najbolji mogući način, rešavali probleme koji smetaju građanima. Važno je da svi zajedno brinemo o životnoj sredini za dobrobit naših građana – rekla je Vujović.
Ministarka je danas razgovarala sa predstavnicima svih beogradskih opština, ali i sa gradonačelnicima i predsednicima opština iz Borskog, Zaječarskog, Zlatiborskog Moravičkog, Raškog, Rasinskog, Nišavskog, Topličkog, Pirotskog, Jablaničkog, Pčinjskog i Kosovoskomitrovačkog okruga.
Vujović: Nastavljamo da čistimo divlje deponije širom Srbije
– Nastavljamo da sufinansiramo projekte uklanjanja divljih deponija, a u te svrhe odvojili smo još veća sredstva nego u prethodnoj godini. U 2021. godini je, uz podršku Ministarstva, ali i zahvaljujući dobroj saradnji sa lokalnim samoupravama, uklonjeno 500 od ukupno 3.500 smetlišta u Srbiji. U 2022. nastavljamo da čistimo istim tempom širom naše zemlje. Pojačaćemo i kontrole kako jednom očišćene lokacije, ne bi ponovo postajale deponije. U tom cilju, Ministarstvo je ove godine obezbedilo ukupno 100 miliona dinara za uklanjanje deponija i postavljanje video nadzora. Još jednom pozivam lokalne samouprave da kandiduju projekte i da nastavimo tesnu saradnju, jer samo zajedno možemo da rešimo višedecenijski problem divljih deponija i da budućim generacijama ostavimo čistu i zdravu Srbiju – rekla je Vujović.
Vujović je istakla su očišćene lokacije, na kojima je prošle godine postavljen video nadzor, povezane sa nedavno formiranim Ekološkim informacionim centrom, gde administratori Ministarstva prate stanje na terenu.
– Ekološki centar je dobar mehanizam koji će doprineti da sačuvamo očišćene lokacije. Značajan je i zato što omogućava da se građani uključe i da na jednostavan način prijave ekološke probleme na koje nailaze u svojim sredinama. Do sada se pokazalo da su najviše prijavljivali upravo divlje deponije. Na osnovu prijava koje pristižu centru planiraćemo i budžetska sredstva, kako bismo uklanjali prvo ona smetlišta koja najviše smetaju građanima – rekla je Vujović.
Ministarka je istakla da lokalne samouprave mogu da kandiduju projekte do 04. marta 2022. godine. Više informacija i potrebna konkursna dokumentacija dostupni su na sajtu www.ekologija.gov.rs, u odeljku „Konkursi“.
Vujović u Temerinu: Nastavljamo sa pošumljavanjem Srbije
Vujović je istakla da je Spomenik prirode „Stari park“ u Temerinu od danas bogatiji za oko 70 novih sadnica.

– U „Starom parku“ koji je izuzetno značajan pre svega zbog svoje istorije, ali i zaštite pod kojom je, sadimo visoka stabala, stara oko deset godina. Hvala rukovodstvu ošštine Temerin što je prepoznalo značaj ovog parka i što su kandidovali projekat sadnje na konkursu Ministarstva. Pošumljavanje je samo prva faza, jer je u planu rekonstrukcija „Starog parka“ za koju će biti odvojena značajna sredstva. Kada govorimo o pošumljavanju, u prethodnoj godini su u fokusu bile opštine i gradovi sa teritorije Vojvodine. Od ukupno 38 lokalnih samouprava kojima smo dodelili sredstva u ove svrhe, njih 40 odsto je u Vojvodini. Ulagaćemo u ove projekte i u narednom periodu, jer je pošumljavanje izuzetno važna mera za poboljšanje kvaliteta vazduha i životne sredine – rekla je Vujović.

Ministarka je istakla da Temerin očekuju i drugi značajni projekti, a najvažnija je izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda sa pratećom kanalizacionom mrežom.
– U ovom momentu se intenzivno radi na projektovanju, kako bi mogli da krenemo u izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja. Danas sam razgovarala sa predsednikom opštine Mladenom Zecom i o drugim ekološkim problemima u Temerinu, a to su divlje deponije. Ministarstvo će uskoro raspisati konkurs za dodelu sredstava za uklanjanje smetlišta, i to je dobra prilika da se kandiduju projekti i problem reši uz podršku države. Izuzetno je važno da jednom očišćene lokacije zajedno čuvamo kako bi ostale čiste. Ako zajedno negujemo prirodu, možemo i da je sačuvamo za buduće generacije – rekla je Vujović.

Obaveštenje o početku izrade Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove
Tokom procesa izrade Programa, kao dokumenta javne politike za oblast prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, biće sprovedene konsultacije sa zainteresovanim stranama i ciljnim grupama.
Dodatne informacije možete dobiti slanjem imejla na: ana.repac@ekologija.gov.rs
Vujović u Subotici: Nova oprema će unaprediti upravljanje otpadom u sedam lokalnih samouprava
Vujović je navela da je opremu obezbedilo Ministarstvo zaštite životne sredine, u sklopu projekta izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom Subotica, realizovanom uz podršku Evropske unije.

– Ovo je važan dan za lokalne samouprave iz Severnobačkog i dela Severnobanatskog okruga, jer im je dodeljeno 25 novih vozila, koja će doprineti da se unapredi stanje životne sredine. Upravljanje čvrstim otpadom je jedan od prioriteta Ministarstva koje vodim i problem koji možda i najviše muči građane Srbije. Zato smo danas obišli i regionalni centar koji će, upravo zahvaljujući ovoj opremi, raditi u boljem i većem kapacitetu. Želim da zahvalim gradonačelniku Stevanu Bakiću i predstavnicima šest opština na dobroj saradnji i zato što su svojom posvećenošću pokazali da žele da promene na bolje ekološku sliku u svojim sredinama – rekla je Vujović.

Ministarka je rekla da će se u narednom periodu rešavati problem nesanitarnih i divljih deponija u ovom kraju, a preduslov za to je regionalni centar, koji već radi.

– Ministarstvo će uskoro raspisati konkurs za uklanjanje divljih deponija i smetlišta širom Srbije. Pozivam i lokalne samouprave koje su danas ovde da kandiduju projekte i iskoriste podršku države. Želim da pohvalim i što su u prethodnoj godini bili aktivni na našim javnim konkursima i trudili se da realizuju ekološke projekte, koji će unaprediti kvalitet života u njihovim sredinama – rekla je Vujović.

Vujović: Donacija autosmećara Sjenici doprineće boljem upravljanju otpadom

-Intenzivno radimo i očekujem da projekat za zatvaranje deponije bude gotov u junu, a nakon toga će krenuti radovi na sanaciji. Sjenica će ubuduće otpad odvoziti na transfer stanicu u Novoj Varoši koju gradimo za četiri opštine, a ka kojoj će, pored ove dve opštine, gravitirati i Prijepolje i Priboj. Transfer stanica je prvi korak ka rešavanju problema upravljanja otpadom u ovom delu Srbije – rekla je Vujović.
Ministarka je navela da je prilikom nedavne posete predsednika Vučića Sjenici, kao jedan od problema koji se odnosi na zaštitu i očuvanje životne sredine istaknuto to što opštinskom javno – komunalnom preduzeću nedostaje adekvatan kamion „smećar“ i zahvalila rukovodstvu Grada Beograda i JKP „Gradska čistoća“ na obezbeđenoj donaciji.

-Dodelom ovog vozila rešavamo taj problem i doprinosimo boljem upravljanju komunalnim otpadom u Sjenici. Ministarstvo koje vodim je prošle godine obezbedilo i 120 novih kontejnera za ovu opštinu, a u narednom periodu ćemo videti i šta je to još što možemo da učinimo kada je reč o unapređenju stanja životne sredine i kvaliteta života građana u Sjenici – rekla je Vujović.
Danas se obeležava Svetski dan vlažnih područja

Svetski dan vlažnih područja podseća nas da je neophodno ulagati u očuvanje i održivo upravljanje vlažnim područjima radi postizanja globalnih ciljeva Agende 2030, globalnih ciljeva očuvanja biodiverziteta, Dekade obnove ekosistema 2021-2030 i zelenog oporavka.
Na globalnom nivou neophodno je pojačati napore za očuvanje vlažnih područja i ove godine u Vuhanu, Kini, održava se 14. zasedanje Konferencije članica Ramsarske Konvencije. Ova godina predstavlja prekretnicu, jer će na ovogodišnjem 15. zasedanju Konferencije članica UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti biti usvojen novi globalni strateški okvir za očuvanje biodiverziteta nakon 2020. godine.
Ekosistemi vlažnih područja obezbeđuju brojne ekosistemske usluge koje su od vitalnog značaja za život ljudi i ekonomiju, predstavljajući moćna rešenja za obezbeđenje zdravlja, borbu protiv siromaštva, ublažavanje klimatskih promena i održivi razvoj. Vlažna staništa su ugrožena i vrlo osetljiva na uticaje ljudskih aktivnosti. Izveštaj Međuvladine platforme o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama pokazuje da je na globalnom nivou 85% vlažnih staništa izgubljeno, kao i da ona nestaju tri puta brže od šumskih ekosistema. Glavni faktori ugrožavanja vlažnih područja su zagađenje, klimatske promene, isušivanje, invazivne vrste, prekomerno korišćenje resursa.
U Srbiji je proglašeno jedanaest vlažnih područja od međunarodnog značaja čija ukupna površina premašuje 120.000 hektara. Među prvima su proglašeni Ludaško jezero i Obedska bara a potom Stari Begej – Carska bara, Slano kopovo, Labudovo okno, Peštersko polje, Vlasina, Gornje Podunavlje, Zasavica i Koviljsko-petrovaradinski rit. Područje Đerdap proglašeno je 2020. godine na površini od više od 66.000 hektara koliko je iznosila ukupna površina do tada proglašenih deset područja.
U toku je i revizija podataka o svim područjima u bazi podataka Ramsarske konvencije. Ramsarska konvencija usvojena je 2. februara 1971. godine u Ramsaru i obezbeđuje okvir za međunarodnu saradnju i aktivnosti na nacionalnom i lokalnom nivou sa ciljem očuvanja i racionalnog korišćenja vlažnih područja. Konvencija kao vlažna područja definiše sva jezera, reke, podzemne izdane, bare, močvare, vlažna travnata područja, tresave, oaze, estuare, delte, plimske nanose, mangrove, koralne grebene, kao i lokalitete nastale aktivnošću čoveka kao što su ribnjaci, pirinčana polja, vodene akumulacije i solane. Konvenciju je potpisalo 172 zemlje, među kojima i Republika Srbija.