Vesti
Vujović sa ministrom Crne Gore: Ekološki problemi ne poznaju granice, saradnjom do čistijeg Lima
– Ekološki problemi ne poznaju granice i zato je važno da se svi uključimo i da ih zajedno rešavamo, jer zdrava životna sredina je izuzetno važna za budućnost svih naših građana. Danas smo dogovorili naredne korake i kada je reč o rešavanju problema plutajućeg otpada na reci Lim. Ministarstvo na čijem sam čelu, raspisalo je konkurse za postavljanje barijera na toj reci, a formirali smo i zajedničko telo nadležnih ministarstava, i radnu grupu koja će mapirati sve divlje deponije u slivu reke kako bismo krenuli sa njihovim uklanjanjem – rekla je Vujović.
Vujović je dodala da je na sastanku bilo reči i o pojačanim inspekcijskim kontrolama, ali i o izgradnji reciklažnih centara i postrojenja za preradu otpadnih voda.
– Ono što je sigurno, jeste da postoji volja za jačanjem bilateralne saradnje, a danas smo dogovorili i konkretne korake – rekla je ministarka.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore Ratko Mitrović rekao je da je cilj današnje posete, pored rešavanja problema plutajućeg otpada na Limu, želja da se produbi saradnja u oblasti ekologije.
– Imamo veliki problem sa čvrstim otpadom i došli smo da vidimo kako Srbija rešava taj problem. Srbija će graditi osam reciklažnih centara, i ta iskustva će nam biti korisna – rekao je Mitrović.
Na sastanku je bilo reči i o temama poput edukacije građana kako bi se podigla svest o značaju očuvanja zdrave životne sredine.
Vujović: Već u sledećoj grejnoj sezoni Valjevci će disati čistiji vazduh
Vujović je istakla da će resorno ministarstvo podržati ovaj projekat sa 80 miliona dinara.
– Kad se završe svi radovi uključujući i toplovod, stvoriće se uslovi da se na gradsku toplanu priključe i „Zavod za javno zdravlje“, “Nacionalna služba za zapošljavanje“ i „Istorijski arhiv“, ali i manji objekti u blizini. Očekujem da će već u sledećoj grejnoj sezoni, građani Valjeva disati osetno čistiji vazduh – rekla je ona.
Ministarstvo će, dodala je, podržati i projekte ozelenjavanja u ovom gradu sa četiri miliona dinara.
– Odvojili smo značajna sredstva za smenjenje aerozagađenja širom Srbije, koja smo lokalnim samoupravama stavili na raspolaganje kroz konkurse. Želim da pohvalim gradonačelnika Gojkovića i njegov tim, koji su jednakom brzo reagovali i pripremili dobre projekte, na osnovu kojih smo Valjevu odobrili ukupno 84 miliona dinara. Ono što je naš zahtev ka svima koji su dobili sredstva, jeste da završe radove do sledeće grejne sezone – rekla je Vujović.
Ministarka je istakla da je u planu i duguročno rešavanje problema otpada u Valjevu i u celom regionu, što će se realizovati izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom Kolubara-Kalenić, projektom vrednim 26 miliona evra.
– Planirano je da regionalni centar tretira otpad iz 11 lokalnih samouprava, a postoji mogućnost da se priključi još njih četiri. Tako rešavamo problem upravljanja otpadom za region u kojem živi više od pola miliona stanovnika. A sav otpad će biti tretiran po evropskim standardima. Mislim da građani Valjeva treba da budu zadovoljni, jer su pred nama veliki i važni ekološki projekti za ovaj kraj – poručila je Vujović.
Vujović: Ozelenjavanje gradskih zona važno za kvalitet vazduha
Prve sadnice, ministarka je posadila zajedno sa predsednikom te opštine Radoslavom Marjanovićem, a akcija je deo projekta „Ozeleni Stari grad“, koji se realizuje uz podršku ministarstva. Uz tehničku podršku JKP „Zelenilo Beograd“, zasađen je novi drvored duž biciklističke staze, na potezu od Spomenika braniocima Beograda ka Nebojšinoj kuli.
– Drago mi je što učestvujem u sadnji drvoreda za buduće generacije Beograđana. Važno nam je da ozelenimo što više gradskih zona, a u tom poslu ministarstvo je pouzdan partner gradovima i opštinama i nastavićemo da podržavamo dobre projekte – poručila je Vujović.
Radoslav Marjanović, predsednik Gradske opštine Stari grad naveo je da će se sadnja nastaviti i u narednim danima na prostoru naselja 25. maj.
-Krenuli smo od priobalja jer veliki broj naših sugrađana i komšija svoje slobodno vreme provode uz reku. Cilj nam je da u narednim godinama na teritoriji naše opštine zasadimo veliki broj sadnica drveća kako bismo život u centru učinili boljim i prijatnijim. U ostvarenju tog cilja podrška Ministarstva zaštite životne sredine nam je važna i značajna, i nadam se da ćemo kroz ovakve konkretne projekte nastaviti saradnju – rekao je Marjanović.
Ministarka Vujović je podsetila da je za sufinansiranje projekata pošumljavanja i ozelenjavanja širom Srbije, resorno ministarstvo izdvojilo 100 miliona dinara i dodala da je Stari grad među 38 opština i gradova kojima su dodeljena sredstva za tu namenu.
– Želim da pohvalim opštinu Stari grad i sve druge lokalne samouprave u Srbiji koje su kandidovale dobre projekte na našim konkurisma i time pokazale da je segmet zaštite životne sredine visoko postavljen u njihovom radu. Sve aktivnosti koje su usmerene ka unapređenju kvaliteta životne sredine, a generisane su sa lokala, doprinose poboljšanju ukupne ekološke slike Srbije – istakla je Vujović.
Dujanović: Saradnja nadležnih smanjiće posledice elementarnih nepogoda
Na sastanku sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, Srbijavoda i čelnika lokalnih samouprava Kolubarskog okruga, istaknuto je da je dobro koordinisana akcija kada dođe do nepogode ključna, kako bi se efikasno zaštitili građani i sprečila finansijska šteta.
Državni sekretar Dujanović je, govoreći o nadležnosti resora iz kojeg dolazi, ukazao da su divlje deponije koje niču uz obale reka veliki problem, jer usled svake padavine deo tog otpada završi u rečnim tokovima. On je istakao i problem tretmana otpada, čak i kad se deponije uklone, navodeći da je rešenje u izgradnji regionalnog centra upraljanje otpadom.
– U planu je izgradnja regionalnog sistema Kolubara-Kalenić, kojim će biti obuhvaćene gotovo sve lokalne samouprave Kolubarskog okruga. Kada se izgradi ovaj regionalni centar, odlaganje otpada radiće se po svim ekološkim standardima – rekao je Dujanović.
Pored državnog sekretara Ministarstva zaštite životne sredine, sastanku je prisustvovao i državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Bojan Jocić, načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić, direktor preduzeća „Srbijavode“ Goran Puzović.
Domaćin sastanka bio je gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković, a učestvovali su i predsednici opština Ub Darko Glišić, Lajkovac Andrija Živković, Mionica Boban Janković, Osečina Nikola Tomić, i Ljig Dragan Lazarević.
Vujović: Još skoro 210 miliona dinara za projekte u 22 lokalne samouprave
– Danas nastavljamo sa potpisujemo ugovore kako bi lokalnim samoupravama što pre stavili na raspolaganje sredstva za ulaganje u nove kotlarnice, bilo gradske ili za domaćinstva, i u nove sadnice, jer je to jedan od najboljih načina da sledeću grejnu sezonu sačekamo sa znatno smanjenim aerozagađenjem koje dolazi iz ovih izvora – rekla je Vujović.
Važan projekat za koji je danas potpisan ugovor jeste kompletna zamena kotlova u toplani u Valjevu za šta je odobreno 80 miliona dinara i još četiri miliona za pošumljavanje odnosno ozelenjavanje javnih površina. Po realizaciji ovih projekata, i već u sledećoj grejnoj sezoni, očekuje se da će građani Valjeva disati znatno čistiji vazduh. Za projekte zamene individualnih ložišta danas su značajna sredstva odvojena za Niš i Užice.
Ministarka je čestitala svim lokalnim samoupravama na dobro pripremljenim projektima i pozvala ih da spremaju nove, za naredne konkurse Ministarstva.
– U narednom periodu planiramo da raspišemo konkurse i za eko parkove. Pozivam vas sve da se pripremate, da spremate projekte i da konkurišete – poručila je Vujović.
Vujović: U ovoj godini 253 miliona dinara za zaštićena područja
– Priroda je naše najveće bogatstvo i ona ne može da čeka. Naša je obaveza da brinemo o zaštićenim područjima i mi tu obavezu ozbiljno shvatamo. U ovoj godini su potpisani ugovori sa 35 upravljača, na osnovu kojih će im resorno ministarstvo dodeliti 253 miliona dinara za brigu o ovim zonama tokom 2021. – rekla je ministarka Vujović.
Subvencije Ministarstva zaštite životne sredine se odnose na finansiranje radova i drugih troškova, na poslovima koji su definisani odredbama Zakona o zaštiti prirode.
Obezbeđenim sredstvima se, između ostalog, sufinansira uređenje prostora i održivo korišćenje prirodnih resursa, zatim izrada i sprovođenje programa i projekata uređenja prostora, razvoj seoskog i eko-turizma, organske poljoprivrede, korišćenje obnovljivih izvora energije, očuvanje i unapređenje kulturnog nasleđa i agrobiodiverziteta, a posebno uređenje i izgradnja pristupnih i internih saobraćajnica i parkinga, staza za šetnju, biciklističkih i drugih staza, vidikovaca, odmorišta, kao i uređenje park šuma, parkova, drvoreda i zelenih površina.
Predviđeno je, takođe, da se iz ovih sredstava sufinansira i čuvanje, održavanje i prezentacija i promocija zaštićenih područja, zatim organizovanja obrazovnih i istraživačkih kampova, škola u prirodi, ili izgradnja i održavanje vizitorskih centara, nabavka katamarana, drugih sredstava za prevoz posetilaca i druge aktivnosti kojima je cilj unapređenje, očuvanje i briga o zaštićenim područjima.
Vujović potpisala prve ugovore za čistiji vazduh u 31 gradu i opštini
Vujović je predstavnicima gradova i opština čestitala na brzoj i efikasnoj pripremi dobrih projekata.
– Želim svima da vam čestitam na uspešno pripremljenim projektima. I mi smo, sa naše strane, požurili sa sprovođenjem konkursa i zato sam vas danas pozvala, da bismo mogli što pre da potpišemo ugovore, da vam odmah prebacimo sredstva i da što pre počnete da radite. Volela bih da uskoro obiđem vaše lokalne samouprave da vidimo zajedno kako napreduju radovi – rekla je ministarka Vujović.
Ona je pozvala sve gradove i opštine da prate konkurse koje objavljuje Ministarstvo zaštite životne sredine, da se prijavljuju i koriste mogućnost da poprave kvalitet vazduha uz podršku države.
– Sve vas pozivam da pripremite i za učešće na svim budućim konkursima koje ćemo raspisivati. U narednom periodu planiramo da raspišemo konkurs za sufinansiranje eko parkova – poručila je Vujović.
Ministarka je istakla da su danas potpisani prvi ugovori od ukupno 72, za koje je Ministarstvo kroz tri konkursa opredelilo ukupno 400 miliona dinara.
Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je početkom godine tri konkursa kojima je cilj unapređenje kvaliteta vazduha. Prema konačnim rang listama, na konkursu za pošumljavanje opredeljen je ukupan iznos od 100 miliona dinara za 38 lokalnih samouprava, dok je 100 miliona dinara opredeljeno i za zamenu kotlarnica u domaćinstvima u 10 lokalnih samouprava. Po konkursu za zamenu kotlarnica, opredeljeno je 200 miliona dinara za projekte u 24 grada i opštine.
Vujović: Međunarodni dan šuma podseća na obavezu da vodimo računa o prirodi svakog dana u godini
– Kada sam pre nekoliko meseci preuzela resor, jedan od glavnih prioriteta koji sam postavila bilo je smanjenje aerozagađenja i očuvanje prirode. U najkraćem mogućem roku raspisali smo tri konkursa, kroz koje smo gradovima i opštinama stavili na raspolaganje 400 miliona dinara za zamenu dotrajalih kotlarnica, individualnih ložišta i pošumljavanje. Zelene površine su izvor kiseonika i zato mi je posebno zadovoljstvo što ćemo, povodom svetskog dana šuma, u narednim danima potpisati ugovore sa 38 lokalnih samouprava kojima ćemo pomoći da pošume delove svoje teritorije, ozelene parkove, školska igrališta i posade nove drvorede – rekla je ministarka Vujović.
Ministarka je istakla da Međunarodni dan šuma svima treba da skrene pažnju na obavezu koju kao društvo imamo, a to je da svakog dana u godini vodimo računa o prirodi i očuvanju šuma. Zaštita šuma je, prema njenim rečima, jedan od najvažnijih elemenata zaštite životne sredine, i zato moramo da čuvamo i unapređujemo staništa, raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta i unapređenje kvaliteta vazduha.
– Sva ove oblasti možemo da unapredimo samo ako se šume i priroda koriste na održiv i racionalan način. Šume su glavni činioci životne sredine, i moramo dati sve od sebe da ih sačuvamo – poručila je Vujović.
Ona je podsetila da je Skupština Srbije nedavno usvojila Zakon o klimatskim promenama, koji će između ostalog, doprineti sistemskom prilagođavanju na izmenjene klimatske uslove i identifikaciji mera koje bi trebalo preduzeti u cilju smanjenja uticaja klimatskih promena i povećanja otpornosti, pored ostalih i sektora šumarstva. To će imati višestruke pozitivne efekte po građane, privredu i životnu sredinu.
Inicijativa za obeležavanje Svetskog dana šuma pokrenuta je na u okviru Generalne skupštine Evropske poljoprivredne konfederacije 1971. godine. Izabrani datum kada bi se ovaj dan obeležavao je 21. mart, kao dan jesenje ravnodnevnice na južnoj, odnosno prolećne na severnoj hemisferi.
Ministarka Vujović: Usvojen Zakon o klimatskim promenama, odgovorno prema svim našim građanima
– Ono što su poslanici kroz podršku ovom Zakonu pokazali, jeste da prepoznaju koliko je važno da se suočimo sa izazovima koji nam donose klimatske promene koje svi osećamo. Klimatske promene su globalni problem koji nas sve ujedinjuje, i zato usvajanjem ovog krovnog akta, Republika Srbija nastavlja da daje svoj doprinos globalnoj borbi i ujedno potvrđuje odgovornost prema našim građanima – rekla je Vujović.
Ministarka je istakla da je Srbija među prvim zemljama Zapadnog Balkana usvojila ovakav Zakon.
– Kada je reč o klimatskim promenama, Srbija je pokazala da odlučno korača ka Evropskoj uniji. Jedan od prioriteta Zelenog dogovora je usvajanje Evropskog klimatskog zakona, a Evropska komisija je usvojila predlog ovog akta. Usvajanjem zakona Srbija potvrđuje da je na evropskom putu – rekla je Vujović.
Ona je podsetila da je Zakon o klimatskim promenama osnov za uspostavljanje sistema za ograničenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, što će se pozitivno odraziti na zdravlje građana i privredni razvoj.
Vujović je navela da će među pozitivnim efektima Zakona biti veća otpornost društva na neželjene efekte klimatskih promena, a posebno sektora poput zdravstva, vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede. Navodeći benefite, ministarka je navela i plansko prilagođavanje relevantnih sektora na klimatske promene, uspostavljanje mehanizama za izveštavanje prema međunarodnoj zajednici, odnosno Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime i njenog Sporazuma iz Pariza.
Primena Zakona će, kako je rekla, pozitivno uticati i na privredni rast i razvoj i dodatno će nas približiti standardima i zahtevima evropskog tržišta, kao i članstvu u Evropskoj uniji.
Vujović: Srbija će među prvima na Zapadnom Balkanu dobiti Zakon o klimatskim promenama
– Ovim zakonom pokazujemo da su pitanja iz oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena visoko na lestvici prioriteta Vlade i da je Srbija snažno opredeljena da svoj budući privredni rast i razvoj bazira na inovacijama, zelenoj energiji i otvaranju novih, zelenih radnih mesta – poručila je ministarka.
Govoreći o benefitima ovog akta, Vujović je istakla da će doprineti da se uspostavi sistem za ograničenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećaće otpornost društva na negativne efekte klimatskih promena, a posebno pojedinih sektora poput zdravstva, vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede.
Prema njenim rečima, Zakon će dati osnov za plansko prilagođavanje relevantnih sektora na izmenjene klimatske uslove, uspostaviće mehanizme za izveštavanje, i što je vrlo značajno, imaće pozitivan uticaj na privredni rast i konkurentnost, privlačenje investicija, posebno u skladu sa standardima i zahtevima EU tržišta.
– Promena klime je problem čitave planete, ali i svakog građanina Srbije. Zato će ovaj zakon, po usvajanju, biti naš prvi korak u odlučnoj borbi protiv klimatskih promena. Naša je obaveza da sačuvamo zemlju za buduće generacije i našu decu. Zato pozivam poslanike da prepoznaju značaj ovog zakona i svojim glasom podrže njegovo usvajanje – poručila je ministarka Vujović.
Vujović: U staroj staklari u Pančevu nisu nađene opasne materije, nastavićemo sa detaljnom kontrolom
– Inspektori zaštite životne sredine su prilikom nedavne kontrole u staklari utvrdili da tu ne postoji đubrivo na bazi amonijum nitrata sa visokim sadržajem azota i zato građani nemaju razloga za brigu. Sigurnost građana nam je na prvom mestu, i nastavićemo da kontrolišemo tu lokaciju, i da li ima ove opasne materije u veštačkom đubrivu – rekla je ministarka Vujović.
Prema njenim rečima, kako su predočili nadležni inspektori, danas se zapalio pomoćni magacin, koji se nalazi na znatnoj udaljenosti od drugih magacina u kojima su uskladištene ostale vrste sredstava za ishranu bilja. Požar je izbio u 17.30 časova, a uzrok za sada nije poznat. Staru staklaru kupila je kompanija Promist iz Novog Sada.
Ministarka Vujović: Za čistiji vazduh u Kosjeriću ulažemo više od 40 miliona dinara
Po realizaciji ovih projekata, zagađenje u centru Kosjerića smanjiće se do 70 odsto, istakla je ministarka Vujović, nakon što je, u prisustvu predsednice Vlade Ane Brnabić, potpisala ugovore.
– Zamena gradske kotlarnice veoma je važan projekat, kojim se omogućava da sa mazuta pređe na ekološki prihvatljiviji gas. Na novu kotlarnicu moći će da se priključe Dom zdravlja, osnovna i srednja škola, kao i dve sportske hale u okviru škola. Opština će raspisati konkurs i po kategorijama stanovništva odrediti koja domaćinstva će moći da zamene svoje kotlove uz veliku subvenciju opštine, odnosno ministarstva. Kada se sve to sanira i rekonstruiše, a naš zahtev je da to bude odmah nakon grejne sezone, do 70 odsto će biti smanjeno zagađenje u centralnom delu opštine. To su velike stvari za buduće generacije, za generacije koje danas ovde žive i pre svega za najmlađe – istakla je Vujović.
Ministarka je navela da je jednim od ugovora predviđeno da u zamenu kotlarnica u Kosjeriću ministarstvo uloži nešto manje od 40 miliona dinara, dok će drugim ugovorom, ministarstvo finansirati ozelenjavanje javnih površina sa oko dva miliona dinara.
– Pošumljavanje je važno, kada govorimo o aerozagađenju, a ugovorom koji smo danas potpisali, opština će dobiti sredstva za oko 500 sadnica, koje će krasiti Kosjerić u narednom periodu. Zagađenost vazduha jeste veliki problem u ovoj opštini i to je jedan od razloga zašto sam danas ovde, da taj problem rešavamo. Pohvalila bih opštinsko rukovodstvo, koje je brzo reagovalo na naše konkurse i prijavilo projekte. Želim da naglasim da su ovo samo prvi koraci u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Kosjeriću. Zahvaljujem i predsednici Vlade što je danas sa nama, upravo zbog važnosti ovih projekta čiju će realizaciju omogućiti Vlada Republike Srbije i ministarstvo na čijem sam čelu – rekla je Vujović.
Prilikom posete Kosjeriću ministarka Vujović je, zajedno sa predsednicom Vlade Anom Brnabić i ministarkom privrede Anđelkom Atanasković, obišla toplanu i proizvodni pogon kompanije „ITN Eko Povlen”.
Ministarka Vujović sazvala hitan sastanak, od ponedeljka otpad iz Kovina „putuje“ na pančevačku deponiju
Vujović je naglasila da će se u Pančevu procenjivati količina i vrsta otpada, kako bi se u što kraćem roku došlo do održivog i dugoročnog rešenja za otpad u Kovinu.
– Nakon saniranja požara, kapija deponije u Kovinu je zatvorena. Međutim ono što je potrebno za opštinu Kovin i za ceo Banat jeste dugoročno rešenje, koje Vlada Srbije priprema u saradnji sa kineskim partnerima kada je reč o proširenju kasete u Pančevu. Na sastanku su razmatrana sva rešenja. Primera radi, izgradnja transfer stanice u Kovinu, nakon čega bi se uradila sanacija i rekultivacija nesanitarne deponije u toj opštini – rekla je Vujović.
Ona je dodala da je u prvom momentu bilo najvažnije da se spreči ekološka katastrofa, nakon što je nedavno izbio požar na toj deponiji, što je dovelo do pojačanog zagađenja vazduha.
Ministarka je navela da su, od kad je preuzela resor zaštite životne sredine, brojni pozitivni koraci preduzeti.
– Od početka mog mandata zatvorena je nesanitarna deponija Stanjevine, jedna od najvećih ekoloških bombi u Srbiji. Odvojili smo sredstava za sanaciju deponije u Čačku, Trsteniku, za izgradnju transfer stanica u Novoj Varoši i Knjaževcu, za Regionalne deponije u Pirotu i Užicu. Obezbedili smo sredstva i za osam novih Regionalnih centara za upravljanje otpadom, kojima će nakon izgradnje biti obuhvaćeno više od 50 lokalnih samouprava u Srbiji. Spremni smo da finansijski pomognemo gradovima i opštinama da reše problem divljih deponija na svojoj teritoriji, jer nama su zdravlje i kvalitet života građana na prvom mestu – poručila je ministarka Vujović.
Vujović: 36,7 miliona dinara za drugu fazu sanacije deponije u Trsteniku
Ministarka je navela da će realizacijom druge faze projekta, na deponiji Osaonica biti zatvoreno i sanirano 65 odsto deponijskog prostora, dok će na preostalih 35 odsto biti otvorena sanitarna kaseta za privremeno odlaganje otpada do izgradnje Regionalne deponije u Kraljevu, na kojoj će se u budućnosti odlagati otpad iz ove opštine.
-Sufinansiranjem ovakvih projekta Ministarstvo nastavlja da pruža podršku lokalnim samoupravama u gašenju nesanitarnih gradskih i opštinskih deponija. Zatvaranjem i rekultivacijom takvih deponija štitimo životnu sredinu, a istovremeno rešavamo decenijski problem neadekvatnog odlaganja otpada, koje će se u budućnosti vršiti po ekološkim standardima – rekla je Vujović.
Ministarka je dodala da je u toku sanacija i rekultivacija deponije „Stanjevine“ u Prijepolju, kao i deponije „Prelić“ u Čačku i najavila ove godine izgradnju transfer stanica u Novoj Varoši i Knjaževcu, kao i osam novih Regionalnih centara za upravljanje čvrstim otpadom sa pratećom opremom, čime će, kako je istakla, biti rešen problem odlaganja otpada za veliki broj lokalnih samouprava.
Završetak radova na drugoj fazi sanacije deponije Osaonica planiran je u oktobru ove godine, a prema rečima ministarke Vujović, opština Trstenik je kandidovala i dobar projekt na konkursu za pošumljavanje i ozelenjavanje, te može da očekuje podršku resornog ministarstva i u realizaciji drugih projekata značajnih za poboljšanje životne sredine i kvaliteta života građana.
Vujović: Pohvala za toplanu na biomasu, radićemo za još bolji eko standard u Mionici
Ministarka Vujović je pozvala kompanije i građane da se priključe na ovu kotlarnicu, jer je prelazak sa grejanja na ugalj i mazut, na obnovljiv izvor, uticao na smanjenje PM čestica u vazduhu i do 10 puta.
– Ova toplana je napravljena po najmodernijim standardima, a čuli smo na terenu da su građani zadovoljni što je na ovaj način u opštini smanjeno aerozagađenje. Na toplanu je priključeno 18 javnih objekata, a i ostali koji se greju na mazut ili ugalj sada mogu da pređu na ekološki prihvatljiv način grejanja, čime ujedno podižu i kvalitet života građana. Pozivam i individualna domaćinstva da se priključe na novu kotlarnicu – rekla je ministarka Vujović.
Prema njenim rečima, resorno ministarstvo je raspisalo javne konkurse kako bi i druge lokalne samouprave imale mogućnost da se prijave, zamene svoje kotlove i tako smanje aerozagađenje.
– To je ono na čemu svi insistiramo u timu Vlade Srbije. Resorno ministarstvo će podržati takve projekte, a njihova realizacija je moguća i kroz Kancelariju za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Srbije. Zahvaljujem se vladinoj Kancelariji koja je podržala i finansirala projekte kojima je cilj smanjenje zagađenja. Moram da naglasim da imamo više lokalnih samouprava u Srbiji gde su kotlarnice na ekološki prihvatljive energente već u funkciji, negde je zamena u toku, a mi ćemo ih sve obići – poručila je Vujović.
Na sastanku sa predsednikom opštine Mionica Bobanom Jankovićem, kojem je prisustvovao i savetnik direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Đorđe Vuković, ministarka Vujović je razgovarala i o drugim projektima koji su u planu, a čija je realizacija važna za podizanje standarda životne sredine.
– Ministarstvo na čijem sam čelu intenzivno radi na projektovanju regionalnog sistema za upravljanje čvrstim otpadom „Kolubara – Kalenić“, a Mionica će biti jedna od 11 opština obuhvaćenih tim projektom. Opština se prijavila i na javni poziv Ministarstva za uklanjanje divljih deponija koje su popisali, a videćemo koji je način za njihovo uklanjanje – rekla je Vujović.
Ona je dodala da će se raditi i dva prečistača za otpadne vode sa kineskim partnerima u Mionici i Banji Vrujci. Projekti su već pripremljeni i biće realizovani kroz Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
– Ministarstvo zaštite životne sredine će podržati sve aktivnosti koje će unaprediti standard u ovoj oblasti i kvalitet života. Pokreću se veliki projekti, za koje je u toku izrada dokumentacije. Sve će biti rađeno po evropskim standardima, a ključno je da ćemo imati pozitivnih pomaka i zdraviju životnu sredinu – poručila je Vujović.
Državni sekretar Dujanović obišao radove na sanaciji deponije Stanjevina
– Nesanitarna deponija Stanjevina decenijama je predstavljala problem za Prijepolje, a posebno imajući u vidu da je smeće sa ove deponije često završavalo u reci Lim. Po završetku procesa sanacije i rekultivacije, građani Prijepolja konačno će na mestu nekadašnjeg smetlišta, dobiti zelenu površinu – rekao je Dujanović.
Dujanović je rekao da, otkako je Stanjevina zatvorena krajem prošle godine, nijedan kamion sa otpadom nije na tom mestu istovaren.
– Otpad koji je obično vožen na Stanjevinu privremeno se odlaže na deponiju u Priboju. Trajno rešenje ovog problema je u novoj transfer stanici, čija je izgradnja planirana u Novoj Varoši u toku ove godine – rekao je državni sekretar.
Vujović i Fabrici otvorili izložbu fotografija: Svi autori su pobednici, podsetili su nas na prirodna bogatstva Srbije
Izložbu čine 34 fotografije, tri pobedničke i plasirane u polufinale foto konkursa „Natura u kadru“, organizovanog u sklopu projekta „EU za Naturu 2000 u Srbiji“ i u saradnji sa Energetskim portalom. Izložba je deo EU projekta koji se bavi identifikacijom vrsta i staništa koja će biti deo mreže Natura 2000.
– Želim da čestitam od srca svim autorima fotografija. Svi oni su pobedili, jer su nam približili prelepe pejzaže i podsetili na bogatstva Srbije kada je reč o životinjskom i biljnom svetu. Izuzetno mi je drago što su stavili akcenat i na zaštićena područja, o kojima će i Ministarstvo zaštite životne sredine u narednom periodu posebno brinuti i trudićemo se zajedno da ih očuvamo. Ova izložba podiže i svest o značaju životne sredine i pozivam građane da pogledaju postavku koja će biti otvorena do aprila. Intenzivno radimo na projektu mreža Natura 2000, i zahvaljujući tome identifikujemo vrste i staništa. Ovaj projekat ne bi uspeo, da nemamo snažnu podršku Evropske unije, i zato se zahvaljujem gospodinu Fabriciju i nadam se da smo bili dobri partneri. Očekujem da ćemo učestvovati u mnogim drugim projektima, s obzirom da je njihovo iskustvo i podrška od izuzetnog značaja za našu zemlju i za naše ministarstvo – rekla je ministarka Irena Vujović.
Mreža Natura 2000 je ključni instrument za zaštitu biodiverziteta u EU, ekološka mreža zaštićenih područja koja je uspostavljena da obezbedi opstanak najvrednijih vrsta i staništa, tako da evropski sistemi prirode ostanu zdravi i otporni. Kroz projekat “EU za Naturu 2000 u Srbiji”, EU podržava Ministarstvo zaštite životne sredine u uspostavljanju mreže Natura 2000 u Srbiji.
Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici čestitao je talentovanim srpskim fotografima koji su digitalno zabeležili važne vrednosti biodiverziteta i prelepe pejzaže Srbije.
– Takođe, danas je povod za obeležavanje Svetskog dana divljine. Kada se setimo koliko je divljina divna, od malih beskičmenjaka do velikih sisara, oni su presudni za pravilno funkcionisanje i održavanje ekosistema, a time i nas same. Srbija je deo sveta i deo Evrope i ima svoju ulogu u zaštiti važnih vrednosti biodiverziteta i pejzaža. Da bi osigurao njihov opstanak, odgovornost je svih građana, i EU je sa Srbijom u tome – rekao je Fabrici.
Teritoriju Srbije karakteriše fantastična raznolikost vrsta i ekosistemi, iako raznolikost vrsta još uvek nije u potpunosti istražena i dokumentovana. U Srbiji živi oko 43% vrsta koje naseljavaju Evropu.
Glavne teme na koje su učesnici konkursa, fotografi amateri i profesionalci odgovarali bile su zaštićena područja i pejzaži, prirodne lepote, biljni i životinjski svet u Srbiji, održive aktivnosti čoveka. Izložba “Natura 2000 u kadru” biće prikazana na Kalemegdanu od 5. marta do aprila 2021.
Preliminarna rang lista Projekata za finansiranje projekata nabavke, zamene, rekonsktrukcije i sanacije kotlarnica za grejanje u 2021. godini
PRELIMINARNU RANG LISTU PROJEKATA ZA FINANSIRANJE IZ SREDSTAVA MINISTARSTVA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE PO JAVNOM KONKURSU ZA DODELU SREDSTAVA ZA SUFINANSIRANJE REALIZACIJE PROJEKATA NABAVKE, ZAMENE, REKONSKTRUKCIJE I SANACIJE KOTLARNICA ZA GREJANJE U 2021. GODINI
Preliminarnu rang listu možete preuzeti ovde.
Vujović u Čačku: Izdvajamo 70,6 miliona dinara za završnu fazu radova na deponiji „Prelići“
Vujović je navela da će ugovorom koji je danas potpisan biti obezbeđena sredstva za završetak projekta i dodala da se nada da će poslednja faza radova do kraja godine biti privedena kraju.
-Pored saniranja deponije Prelići, Čačku predstoje i drugi veliki projekti, pre svega, izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda za koje će planska dokumentacija biti završena do maja ove godine. Izgradnja postrojenja će biti finansirana iz IPA projekta i sa razdela Ministarstva zaštite životne sredine kroz kredit koji sprovodimo od CEB. To su velike vesti za grad Čačak – rekla Vujović.
Ministarka je istakla da se ova lokalna samouprava javljala i na konkurse Ministarstva za pošumljavanje i ozelanjavanje, a kako je navela, grad Čačak je konkurisao sa dobrim projektom.
-Rukovodstvo Čačka se izuzetno trudi da smanji aerozagađenje. Ono što je za nas kao ministarstvo važno jeste to što smo danas čuli da je u prethodnom periodu zamenjena kotlarnica „Proleće“ u centru grada, a svi korisnici priključeni na gas bez ikakve nadoknade. To je za svaku pohvalu i nadam se da ćemo se u narednom periodu zajedno boriti sa aerozagađenjem, ali i upravljanjem otpadom na najbolji način. Svaki primer dobre prakse ćemo pohvaliti i obići, a takođe želimo da učestvujemo u budućim projektima koji se tiču zaštite životne sredine i da ih podržimo – rekla je Vujović.
Prilikom posete Čačku ministarka je sa rukovodstvom grada obišla deponiju i transfer stanicu na Prelićima, kao i lokaciju na kojoj se planira izgradnja crpne stanice sa pratećim objektima na kanalu „Moravac“ – Ljubić.
Preliminarna rang lista za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja
PRELIMINARNU RANG LISTU PROJEKATA ZA FINANSIRANJE IZ SREDSTAVA MINISTARSTVA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE REPUBLIKE SRBIJE PO JAVNOM KONKURSU ZA DODELU SREDSTAVA ZA SUFINANSIRANJE REALIZACIJE PROJEKATA POŠUMLJAVANJA U CILJU ZAŠTITE I OČUVANJA PREDEONOG DIVERZITETA U 2021. GODINI
Kompletnu Preliminarnu rang listu možete pogledati ovde.