5. novembar 2019. godine
Kragujevac
IZVEŠTAJ
Povodom Nacrta zakona o odgovornosti za štetu prema životnoj sredini, dana 5.11.2019. godine, u saradnji Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, Misije OEBS-a u Srbiji i Arhus centra Kragujevac, u Kragujevcu, održane su Javne konsultacije.
Komentari sa konsultativnog sastanka
Sreten Đorđević, advokat:
Ovaj zakon nije instrument naknade štete u smislu građansko procesnog prava, ne radi se o naknadi štete, već je reč o šteti prema životnoj sredini. Trebalo bi razgraničiti ova dva pojma, obzirom da često dolazi do „zamene teza”.
Prof. dr Snežana Pešić, Priridno matematički fakultet Kragujevac:
Određeni termini u okviru ovog zakona nisu adekvatno definisani. Kada je reč o članu 4, stav 3. u okviru „zaštićenih vrsta i prirodnih staništa” nisu obuhvaćena i poluprirodna staništa, te se na taj način isključuje iz primene ovog zakona veliki deo teritorije AP Vojvodine. Potrebno je dati preciznu definiciju prirodnog staništa. Poslaću vam moj predlog definicije. Član 4. stav 1. mora se precizno definisati da li se misli : „pod zemljom ili zemljištem”. Član 5. ne obuhvata zemljište.
Sreten Đorđević, advokat:
Pitanje doborovoljnog osiguranja operatera (kompanija) treba da bude rešeno. Osiguravajuća društva još nemaju ponudu ovakvog proizvoda. Od premija osiguranja može se formirati fond, koji bi se koristio za otklanjanje direktne štete. Ukoliko se ostavi mogućnost dobrovoljnog osiguranja, ne bi se raspolagalo dovoljnom količinom sredstava.
Prof. dr Snežana Pešić, Priridno matematički fakultet Kragujevac:
Kada je reč o terminima, mora se napraviti distinkcija, obzirom da može doći do nejasnoća. Nejasan je sam naziv zakona, „šteta prema”, čini se neadekvatnim, obzirom da šteta može biti naneta ili ne. „Štetočina” se ne može nazvati „operaterom”, u srpskom jeziku operater ima drugačije značenje. Ne može se terminologija sa engleskog puko prevoditi na srpski jezik, pritom ne vodeći računa o smislu.
Sreten Radonjić, Opštinska uprava Lučani:
Bilo je nejasnoća povodom razloga zbog kojih ovim zakonom nije obuhvaćeno zagađenje vazduha.
Vesna Aleksić, inspektor za zaštitu životne sredine Aranđelovac:
Lokalne samouprave treba da formiraju odeljenja za zaštitu životne sredine. Nedovoljan broj zaposlenih se bavi ovim poslovima, čak imaju i druge obaveze. Postoji veliki problem sa nestručnim kadrovima. Potrebno je ojačati kapacitete u lokalnim samoupravama.
Lidija Aleksić, Opštinska uprava Petrovac na Mlavi:
Postoji strah da je u pitanju zakon koji se neće primenjivati.
Od čega će zavisiti primena zakona, zna li se metodologija utvrđivanja štete? Kojim aktom će se utvrditi metodologija?
Kazne za prekršaje su male, obzirom na štetu koja može da nastane.
Sreten Đorđević, advokat:
Nema povratnih informacija povodom preduzetih mera, povodom zahteva za pokretanje prekršajnog postupka. Nijedna presuda nije doneta po prekršajnoj prijavi, za štetu prema životnoj sredini.
Marina Spasojević, Opština uprava Lapovo:
Potrebne su korenite promene na lokalu. Prilikom otvaranja privrednih subjekata, uslovi koji moraju biti ispunjeni u interesu životne sredine treba da budu strožiji.
Nevena Obradović, Opštinska uprava Gornji Milanovac:
Postoji veliki problem sa lokalnim operaterima, koji drže velike količine opasnog otpada za koji nemaju dozvole. Lokalni insepktori imaju takođe probleme sa operaterima u čije posede ne mogu ući, kako bi izvršili nadzor.
Postavlja se pitanje granice velikih šteta?
Milena Vulić, Opštinaska uprava Jagodina:
U lokalnim samouprava, posao treba organizovati tako da se u okviru jedne pozicije obavlja samo jedna vrsta posla. Npr. Inspektor treba da obavlja samo poslove koje njegova pozicija zahteva, usled prenatrpanosti sekundarnim poslovima inspektori u lokalnim zajednicama ne mogu da obave ni redovni nadzor.
Nevena Obradović, Opštinska uprava Gornji Milanovac:
U lokalnim zajednicama, starosna granica je 56 godina, nema mladog kadra koji bi se obučavao za ove poslove. Takođe, državni službenici nisu motivisani za rad usled jako niskih plata i velikog pritisaka koje trpe.
Mirjana Kukić, Opštinska uprava Lučani:
Da li je ovim zakonom obuhvaćena namenska industrija? Namenska industrija ima i svoju komercijalnu stranu, koju ne treba zanemariti.
Ivana Nenadić, Energetika a.d. u restruktuiranju Kragujevac:
Postavlja se pitanje preventivnih mera koje bi mogle da budu obuhvaćene zakonom, činjenica je da postoje mere remedijacije, ali prevenitiva je takođe potrebna.
Nevena Obradović, Opštinska uprava Gornji Milanovac:
Da li postoji namera da se poveća kapacitet Uprave za inspekcijske poslove? Obzirom da je veliki pritisak na lokalu, a premali je broj zaposlenih.
Sa druge strane ukoliko se sve usredsredi na Republičkog inspektora, postoji bojazan da će doći do koncentrisanja velikog obima posla u jednom centru, te neće biti ažurnosti.
Prof. dr Snežana Branković, Prirodno matematički fakultet Kragujevac:
Radna grupa koja je učestvovala u pisanju Nacrta zakona sadržala je samo 4 biologa, kako bi se zakon približio realnom stanju stvari potrebno je uključiti veći broj biologa i ekologa.